Testni izbori u Bosni i Hercegovini pokazali su da će glasanje trajati znatno duže od 40 do 44,9 sekundi, koliko su tvrdili u Centralnoj izbornoj komisiji BiH, međutim u gradskim i opštinskim izbornim komisijama širom BiH ne očekuju znatnije probleme na sam dan izbora.

Autentifikacija i identifikacija funkcionisale bezprijekorno
U lokalnim izbornim komisijama koje smo kontaktirali kažu da su na testnim izborima autentifikacija i identifikacija birača funkcionisale dobro i da je dosta lakše raditi s obzirom na to da više nema traženja po biračkom spisku, već se nakon autentifikacije otiskom prsta samo potpisuje slip koji aparat odštampa.

“Identifikacija i autentifikacija su funkcionisale izvrsno i nije bilo nikakvih problema. Isprobali smo sve varijante, pokušali sve pa i dva puta glasati sa istom ličnom kartom, ali bezuspješno. U tom smislu sve je bilo besprijekorno i dosta je lakše, nema više umrlih na spiskovima itd.”, rekla je Ljiljana Orendi, član Izborne komisije Brčko distrikta.

Skeneru treba vrijeme da skenira svaki listić
Ona kaže da glasanje može trajati između tri ili četiri minuta, ali da dosta zavisi od toga koliko će se birač zadržati u kabini.

“Skeneru treba nekoliko sekundi po listiću i sve zavisi od zadržavanja u kabini. Može trajati od tri do maksimalno četiri minute”, rekla je Orendi.

I Dubravko Malinić, predsjednik Gradske izborne komisije u Banjaluci, rekao je da je glasanje trajalo tri i po minuta, iako mu nikakva pomoć nije bila potrebna.

“Kada ubacujete četiri glasačka listića u skener, proces skeniranja traje dugo. Naredni glasački listić ne možete ubaciti dok se ne pojavi zelena lampica na skeneru”, rekao je ranije Malinić.

Skener nije skenirao sve listiće
Na pojedinim biračkim mjestima bilo je i slučajeva da skener nije skenirao sve listiće ili da je neke listiće evidentirao kao nevažeće, ali je na kraju ručno brojanje pokazalo da su oni ipak važeći.

“Skener nije skenirao dva glasačka listića. To smo utvrdili ručnim brojanjem. Očekujemo da na dan izbora ne bude nikakvih problema, i ključ je u edukaciji članova biračkog odbora”, rekla je Ivana Milanović, član Opštinske izborne komisije u Bratuncu.

I Orendi kaže da je bilo listića koji su “otišli” kao nevažeći, ali birački odbor je utvrdio da su oni ipak važeći.

Ako razlika bude dva posto ide ponovno brojanje
Inače, i ranije je bilo polemike o tome kako skener evidentira da je listić nevažeći. Jedno od pitanja na koje nije bilo odgovora je i to da li će listić biti važeći ukoliko neko glasa sa znakom X kao do sada, umjesto da oboji kružić. Navodno, skener će takve listiće evidentirati kao nevažeće, ali će prilikom ručnog brojanja oni ipak biti važeći s obzirom na to da se u slučaju da je X na odgovarajućem mjestu nedvosmisleno može utvrditi za koga je birač želio glasati.

“Ako razlika bude veća od dva odsto, biće ponovno brojanje u Centru za brojanje u Sarajevu”, rekla je Orendi.

Iz ugla Centralne izborne komisije BiH testni izbori ispunili su svrhu i pokazali funkcionisanje sistema za praćenje i izvještavanje o identifikaciji i autentifikaciji birača kao i u segmentu sigurne transmisije izbornih rezultata sa biračkog mjesta prema CIK-u.

Prema podacima CIK-a, na testnim izborima glasalo je 6.854 birača, a verifikacija otiskom prsta bila je 97,37 posto uspješna. Transmisija izbornih rezultata prema CIK-u nakon zatvaranja biračkog mjesta ostvarena je u prosjeku za pet do deset minuta, a sistem za praćenje aktivnosti na biračkom mjestu u realnom vremenu davao je podatke o odzivu birača i o načinu verifikacije, kao i o broju birača koji prvi put glasaju, kao i podatke o vrsti ličnog dokumenta koji je korišten za identifikaciju.

Podsjećanja radi, testne izbore obilježilo je i to što na pojedinim biračkim mjestima koja su formirana nije bilo biračkog materijala, odnosno glasački listići nisu na vrijeme dostavljeni u lokalne izborne komisije.

Fočanski biznismen Gordan Pavlović, direktor „Nove Ljubije“ iz Prijedora, zadužio je ovu firmu za 30 miliona maraka samo sedam dana prije nego što je zatražio otvaranje stečaja. Firma od koje je uzeo pozajmicu sada je najveći povjerilac „Nove Ljubije“ i ima više od polovine priznatih potraživanja, što joj daje presudan uticaj na odluke u stečajnom postupku.

Gordan Pavlović je 25. februara sa firmom „ALZV“, nekadašnjom Aluminom iz Zvornika, potpisao ugovor o pozajmici od 20 miliona maraka, a istog dana aneksom je iznos povećan za još deset miliona. Već 4. marta podnio je zahtjev za stečaj, navodeći među najvećim obavezama upravo ovu pozajmicu.

Savo Minić, premijer Republike Srpske, koja preko RŽR „Ljubija“ ima 49 odsto vlasništva u „Novoj Ljubiji“, na naše pitanje kako komentariše zaduženje ovog preduzeća nije imao odgovor.

„Ne znam u ovom momentu šta bih ja mogao uopšte komentarisati. Radi se o pravnim licima. Ako ima bilo kakvih nezakonitih radnji, treba podnijeti krivičnu prijavu“, rekao je Minić 8. septembra.

Sa više od polovine priznatih potraživanja, „ALZV“ ima mogućnost da presudno utiče na odluke za koje je potrebna većina glasova povjerilaca “Nove Ljubije“. To posebno može doći do izražaja kada se bude išlo u unovčenje i prodaju imovine preduzeća koja se mjeri desetinama miliona maraka. Mile Matić, bivši direktor „Alumine“, smatra da se radi o fingiranoj pozajmici sa ciljem preuzimanja kontrolom nad imovinom „Nove Ljubije“.

„Ovo stečajni upravnik, odnosno stečajni sudija mora odmah sve da poništi ili da ide kući. Ovo je fingirana varijanta da se i u stečaju rukovodi firmom, gdje su napravljene obaveze koje su fingirane. Vodi se stečajni postupak u korist privilegovene grupe ljudi koji upravljaju tim procesom“, kaže Matić.

Mirko Šašić, predsjednik Udruženja akcionara RŽR Ljubija smatra da je sve dio plana privatizacije rudnika, koji će sa novim vlasnikom nastaviti sa radom.

„Rudnik ima značajnu imovinu koja će biti rasprodana. Vlasnik će biti kupac koji će kada rasproda imovinu i isplati povjerenike svoje otvoriti novi rudnik. Rudnik ima rudno ležište od 20 miliona tona rude u Vidrenjaku. Sa 300 radnika će otvoriti kop i nastaviti proizvoditi rudu, a može je prodati Kinezima u neograničenim količinama“, navodi Šašić.

Stečaj u „Novoj Ljubiji“ otvoren je 12. juna. U postupku je priznato oko 30 miliona maraka potraživanja, od čega 16 miliona i 880 hiljada pripada firmi „ALZV“. Prije otvaranja stečaja Vlada Republike Srpske, kao manjinski vlasnik „Nove Ljubije“, isplatila je tri miliona maraka za otpremnine radnicima.

(BN) Foto: BN

Povodom priloga Radio-televizije Republike Srpske (RTRS), u kojem su izjave austrijskog lobiste Gintera Felingera predstavljene kao podrška Pokretu Sigurna Srpska i Drašku Stanivukoviću, uz pokušaj da se PSS na taj način dovede u vezu sa njegovim stavovima o Republici Srpskoj, predsjednik PSS-a Draško Stanivuković kategorično je demantovao bilo kakvu povezanost sa Felingerom. Poručio je da ga ne poznaje i da ga nikada nije sreo, te najavio krivične prijave zbog, kako je naveo, svjesnog plasiranja neistina i političkih podvala.

„RTRS, javni servis koji plaćaju svi građani Republike Srpske, ponovo se stavlja u službu prljave propagande. Čovjeka kog su plasirali u javnost niti poznajem, niti sam ga ikada u životu vidio. Kupili su mu kačket Pokreta Sigurna Srpska, stavili mu ga na glavu i platili našim novcem kako bi plasirali jeftinu konstrukciju da ja radim na ukidanju Republike Srpske. Zbog ovih bestidnih podvala, podnijećemo krivične prijave i protiv dotičnog lobiste i protiv RTRS-a“, istakao je Stanivuković i dodao:

„Moja porodica je dala živote za Republiku Srpsku. Ja nosim ime svog strica koji je ugradio svoj život u njene temelje. Ja Republiku Srpsku mogu samo da nadograđujem, jačam i izgrađujem, dok su oni koji pokušavaju da nas oklevetaju dokazali da rade suprotno.“

On je podsjetio da su upravo predstavnici aktuelne vlasti odgovorni za urušavanje nadležnosti Srpske.

„Ako se pita SNSD, oni su ti koji su Republici Srpskoj ukinuli 83 nadležnosti i povećali budžet zajedničkih institucija BiH za 500 miliona maraka. Da se njih pitalo, Banjaluka i Republika Srpska nikada ne bi dobile Centralno spomen-obilježje poginulim borcima, već bi tamo i dalje bio običan parking. Mi smo to izgradili i završili, a ne oni.“

Na kraju, Stanivuković je poručio da će za zloupotrebu javnog novca i širenje laži uslijediti institucionalna odgovornost:

„Onima koji novcem svih naših građana plaćaju ovakve laži poručujem – doći će dan odgovornosti. Kada pobijedimo, pogledaćemo ih pravo u oči i jednom zauvijek reći doviđenja manipulacijama i destrukciji koju vode protiv sopstvenog naroda“, zaključio je Stanivuković.