Connect with us

Svijet

Kličko opet žestoko KRITIKOVAO ZELENSKOG

“Ukrajina mora ostati demokratska zemlja”, kaže u intervjuu za njemački “ARD” gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko. S tim u vezi postoji više poteza ukrajinskog državnog vrha s kojima se on ne slaže.

Prvi primjer za to je izjava Serhija Leščenka, člana predsjednikovog stožera, da bi se Ukrajinci koji se nalaze u inostranstvu trebali vratiti u otadžbinu i pomagati joj i da bi Evropska unija trebala prestati pružati gostoprimstvo tim ljudima, piše “DW”, a prenosi “Index”.

Kličko kaže da ga je ta izjava iznenadila: “Ako smo demokratska zemlja, a prisiljavamo ljude da dođu u Ukrajinu, onda to, po mom mišljenju, predstavlja kršenje ljudskih prava. Svako ima pravo dobiti zaštitu i niko ne može prisiliti ljude koji se nalaze u inostranstvu da dođu. Mi možemo uvjeriti ljude, pozvati ih, zamoliti ih. Ali smatram da prisila nije pravi put.”

S obzirom na to da u Kijevu, osim Kličkove civilne uprave, trenutno vlada i vojna administracija, novinarka Sabina Adler koja redovnoo izvještava za njemački javni servis “ARD” iz glavnoga grada Ukrajine, htjela je znati da li je sukob izgovor za ponovni povratak centralizaciji.

Kličkov odgovor je glasio: “U pravu ste, jer reforme samouprave i decentralizacije pripadaju u najuspješnije koje su sprovedene posljednjih godina.”

Podsjetivši na to da “u Ukrajini ima pokušaja zastrašivanja novinara, da se opozicija praktično ni ne vidi” i “da se rasprave u parlamentu prikazuju usred noći”, novinarka “ARD-a” postavila je retoričko pitanje: “Izvana gledano, stiče se utisak da u Ukrajini postoji samo predsjednik Zelenski.”

“U pravu ste”, ponovo odgovara Kličko, uz dopunu da je “centralizacija opasna tendencija kada se radi o odlučivanju”.

Ne govoriti o tome znači biti saglasan s tim, rekao je on, uz opasku da se temelji demokratije moraju čuvati čak i u ratu, inače se Ukrajina više neće puno razlikovati od Rusije.

Jedan od dokaza za važnost samouprave je, po Kličkovim riječima, i to što je ona posebno dobro funkcionisala u prvim mjesecima sukoba na planu teritorijalne odbrane, podrške vojsci i zaštite gradova.

On je podsjetio i da je to bilo jasno i Rusima: “Njihov prvi cilj su bili gradonačelnici: 37 njih je oteto, jedan je ubijen, a pet ih se i danas vode kao nestali.”

Vitalij Kličko požalio se i da od početka ruske specijalne vojne operacije nije imao nijedan susret s predsjednikom Zelenskim, da je mnogo puta pokušao s njim telefonirati, ali bez uspjeha.

Po njegovim riječima, zadaća predsjednika je ujediniti društvo. On bi, kaže, trebao biti figura koja objedinjuje sve ljude “rame uz rame”.

U sadašnjoj Ukrajini, međutim, i privreda osjeća pritisak “centralne vlasti”, što je, kako Kličko smatra, pogrešno.

Zato njegova poruka glasi: “Ukrajina mora ostati demokratska”, prenosi “N1”.

Related Topics:

Svijet

Jezive poplave u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji: AUTOMOBILI PLUTAJU ULICAMA

Poplave zbog jakih oluja su nastale u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji.

Nekoliko regiona u Njemačkoj, Belgiji, Francuskoj i Holandiji pogođeno je jakim kišama i poplavama, što je izazvalo značajnu štetu. Njemački kancelar Olaf Šolc posetio je danas regiju Sar, na granici sa Francuskom i Luksemburgom, koja je najviše pogođena porastom vodostaja poslije proloma oblaka tokom noći.

“Ovdje vidimo svu silu prirode i šta ona može da izazove i u kojoj mjeri moramo da se pripremimo za ovakve događaje”, rekao je Šolc. U toj pokrajini je prije 36 sati proglašeno vanredno stanje zbog vremenskih prilika. Ovo su najgore poplave koje su pogodile region Saara u posljednjih 30 godina.

Nakon što su probijeni nasipi u Kuierschiedu, vlasti su obustavile rad elektrane. U Saru je mobilisano oko 850 pripadnika vatrogasne službe i civilne zaštite. Njemačka još pamti katastrofalne poplave iz 2021. godine u kojima su život izgubile 183 osobe.

Obilne kiše u Francuskoj, Belgiji…
Oblast Liježa u istočnoj Belgiji takođe je pogođena poplavama izazvanim obilnim kišama, koje su već izazvale štetu u Francuskoj. Na području tog grada do sada je zabilježeno oko 550 intervencija, a guverner Erve Jamar mobilisao je 150 vatrogasaca u borbi protiv posljedica elementarne nepogode. “Uglavnom se radi o intervencijama ispumpavanja vode koje se nastavljaju u subotu ujutru”, saopštila je kancelarija guvernera pogođene pokrajine.

U Furonu, na sjeveroistoku zemlje, voda u nekim kućama porasla je “do grudnog koša”, rekao je gradonačelnik Joris Gaens i dodao da je to najgora poplava u istoriji Furona. Sa druge strane granice, u holandskoj pokrajini Limburg, evakuisana su dva kampa zbog opasnosti od poplava.

Nastavi čitati

Svijet

ITALIJANSKI MEDIJI: Kejt Midlton operisali doktori koji su liječili papu Franju

Operaciju abdomena kojoj je Kejt Midlton bila podvrgnuta u januaru ove godine, navodno je izveo tim italijanskih ljekara koji su prethodno operisali papu Franju, pišu italijanski mediji.

Papa je podvrgnut laparotomiji u julu prošle godine, a ova operacija uključuje otvaranje abdomena.

Prema pisanju italijanskog portala ”Gente“, ovaj tim specijalista je iz rimske klinike ”Gemelli” otišao u London kako bi operisao princezu od Velsa, a ova operacija je dovela do dijagostifikovanja kancera.

Kejt Midlton povukla se sa javnih dužnosti nakon što je 22. marta objavila da joj je dijagnostikovan oblik raka i da je započela tretman hemoterapijom.

Princ Vilijam je u petak podijelio novosti o zdravstvenom stanju svoje supruge Kejt rekavši da joj ”dobro ide“.

Nastavi čitati

Svijet

ERDOGAN JE PRVI JAVNO REKAO “Izvori vode i rezervoari postaju PODRUČJA SUKOBA širom svijeta”

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da zbog negativnih efekata klimatskih promjena, izvori vode i rezervoari postaju područja sukoba širom svijeta.

“Mnogi sukobi u Aziji, Americi, severnoj Africi i na Bliskom istoku potiču od sporova oko izvora vode. Zbog štetnih efekata klimatskih promena, izvori vode i rezervoari postaju područja sukoba”, rekao je Erdogan na skupu o poljoprivredi koji je organizovala turska državna banka Zirat u Istanbulu, prenosi Anadolija.

Povodom dogovora o crnomorskom žitu iz 2022. godine, uz posredovanje Turske i UN između Rusije i Ukrajine, Erdogan je ocijenio da, da nije bilo tog sporazuma u kojem je Turska posredovala, “mnoga područja bi patila od gladi, posebno afričke zemlje”.

Predsjednik je naglasio da je Turska u jeku pandemije kovida 19 i rata u Ukrajini “spriječila pogoršanje situacije tako što je obezbedila prolazak 33 miliona tona žitarica” kroz svoje moreuze.

Nastavi čitati

Aktuelno