Connect with us

Svijet

NOĆNA MORA ZELENSKOG: Sve o žilavom generalu ZALUŽNOM, da li će ovaj čovjek uskoro biti novi PREDSJEDNIK UKRAJINE

Za predsjednika Ukrajine u ratno vrijeme, jedina politička prijetnja veća od popularnog generala mogla bi biti popularni general koji je bez ceremonije otpušten.

Čini se da je to rizik koji je spreman da preuzme ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, pošto nije uspio da ubijedi generala Valerija Zalužnog da podnese ostavku na mjesto vrhovnog komandanta ukrajinskih oružanih snaga.

Dok su neki ukrajinski političari pozivali na pomirenje između njih dvojice i rekli da je to još moguće, glasine o skoroj smjeni generala nastavile su da kruže Kijevom, ali i u diplomatskim krugovima.

Dok je Zelenski neosporno lice Ukrajine u inostranstvu, Zalužni je konkurent popularnosti predsjednika kod kuće.

Valerij Zalužni
FOTO: OLEG PETRASYUK/EPA

Njegovo lice se nalazi na nebrojenim posterima i internet mimovima širom Ukrajine, uključujući i onaj koji ga prikazuje kako ponižava Vladimira Putina pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

Upravo ta rivalska popularnost je u srcu trenutne krize u Kijevu, rekao je opozicioni poslanik i saveznik Zalužnog Aleksij Gončarenko.

– Radi se o ličnim odnosima između njih. Mislim da nije u pitanju vođenje rata. Zelenski je bio, ne zaboravite, glumac, i kao da želi da bude jedina zvezda. Obojica su emocionalno iscrpljeni nakon protekle dvije godine – rekao je Gončarenko.

Zelenski je postavio Zalužnog na čelo ukrajinskih oružanih snaga u julu 2021, kada se zemlja već sedam godina borila za odbranu svojih istočnih provincija od ruskog napada, ali je Putin u međuvremenu počeo da okuplja daleko veće snage za invaziju preko granice.

Kada je došao na funkciju, Zalužni je imao sedam mjeseci da se pripremi za napad i iznenadio je svijet odbranom Kijeva, razbijajući najveći dio ruskih invazionih snaga na putu ka prestonici, a zatim uzvratio i povratio više od polovine izgubljene teritorije.

Dugo najavljivana kontraofanziva za vraćanje više teritorije prošlog ljeta nije uspjela da postigne napredak kojem su se Kijev i njegove pristalice nadali, a Zalužni je priznao za “Ekonomist” da je rat u ćorsokaku i da bez ogromnog tehnološkog skoka „najvjerovatnije ne došlo do velikog prodora”.

Intervju je iznervirao predsjednikov kabinet, ali izgleda da nije umanjio položaj Zalužnog među običnim Ukrajincima, prema anketama javnog mnjenja. Po tom pitanju, on je dosljedno jedina javna ličnost koja se takmiči sa Zelenskim.

Na 50-godišnjeg generala se gleda kao na oličenje ukrajinske vojne transformacije iz tvrde hijerarhije sovjetske ere do modernosti zapadnog stila, sistema u kojem se mlađim oficirima vjeruje da donose ispravne odluke u žaru bitke, a ne da čekaju naređenja odozgo.

Zalužni je rođen u starom sistemu, na svijet je stigao 1973. godine u sovjetskom vojnom garnizonu na severu Ukrajine gdje je služio njegov otac. Međutim, dok je odrastao, njegov instinkt je bio da se odrekne vojnog nasleđa, a jedna rana ambicija bila je da postane komičar, ista profesija iz koje je Zelenski izašao. Ali porodična tradicija je pobijedila i Zalužni je 1997. diplomirao sa na Odjeskom institutu kopnenih snaga.

Vojnici na snijegu
FOTO: SERGEY DOLZHENKO/EPA

Bio je suviše mlad da bi bio temeljno školovan u sovjetskoj kulturi komandovanja, koja se vrti oko bespogovorne poslušnosti u lancu. Za magistarski rad, Zalužni je napisao analizu vojne strukture SAD.

Dok je napredovao kroz činove, ubrzano nakon Putinovog zauzimanja Krima i ofanzive na istočne provincije 2014. godine, Zalužni je sačuvao osjećaj neformalnosti i druželjubivosti sa svojim trupama, u potpunoj suprotnosti sa starijim oficirima, često je fotografisanim u majicama i šortsu.

Pio je pivo na rođendanu svoje supruge kada je stigao poziv od Zelenskog u ljeto 2021. i tražio od njega da preuzme opštu komandu nad oružanim snagama. Njegov prvi odgovor, kako je kasnije rekao za časopis Tajm, bio je: „Kako to misliš?“

Rekao je da se osjećao kao da je udaren „ne samo ispod pojasa, već da je nokautiran”.

U javnosti, Zalužni je zadržao isti duh skromnosti i nedostatka ambicija, insistirajući na potpunom razdvajanju vojnih poslova i politike, ali kancelarija predsednika Zelenskog nije ubijeđena u to. Saradnici Zelenskog sumnjaju da bi generalova dobrotvorna fondacija na kraju mogla da postane politička platforma i na sve veći broj objava Zalužnog sa svojom suprugom na društvenim mrežama gledaju kao na projekciju potencijalne predsjedničke atmosfere.

Ako bi nešto gurnulo generala u redove opozicije to je onda smjena. On očigledno nije voljan da ode, odbijajući da podnese ostavku i čvrsto stoji suočen sa orkestriranom kampanjom glasina da se sprema na odlazak.

Zelenski traži žrtvenog jarca?

Nije jasno zašto je Zelenski spreman da rizikuje da otuđi tako popularnog potencijalnog rivala. Ako postoje razlike oko taktike i strategije, one nisu objavljene u javnosti. Ali bez obzira na izvor podjela, njegova očigledna ozbiljnost i način na koji se njime postupalo osvijetlili su slabosti Kijeva.

– Kako se rat u Ukrajini bliži kraju svoje druge godine, od nekadašnjeg jedinstva ukrajinske elite ne ostaje ni traga – kaže Konstantin Skorkin, politički analitičar koji piše za Karnegijevu zadužbinu za međunarodni mir.

Vladimir Zelenski na ulici
FOTO: SERGEY DOLZHENKO/EPA

On u ovoj situaciju vidi moguću potragu za žrtvenim jarcem.

– Što borbe duže traju, to je primamljivije tražiti nekoga ko bi bio kriv, a prijetnja unutrašnje destabilizacije je realnija.

Gončarenko se boji da će, ako Zalužni bude smijenjen, to naštetiti moralu društva.

– Ne mislim da će to direktno uticati na bojno polje, ali mislim da je uticaj na moral u društvu pravi problem – kaže on, prenosi Blic.

Svijet

GLOBALNI ŠOK! SAD i Izrael bojkotuju, svijet najavljuje priznanje Palestine

Nekoliko zapadnih zemalja saopštile su razmatraju promenu svog stava prema Palestini, odnosno da priznaju palestinsku državu, a uoči Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku ovog septembra.

U zajedničkom saopštenju ministara spoljnih poslova Australije, Kanade, Finske, Novog Zelanda, Portugala, Andore i San Marina navedeno je da njihove zemlje razmatraju priznanje “kao suštinski korak ka rešenju o dve države” i pozivaju i druge zemlje da im se pridruže.

Saopštenje izdato u okviru Konferencije za unapređenje rešenja o dve države, koja je otvorena u ponedeljak u UN, potpisali su i ministri spoljnih poslova zemalja koje su već priznale Palestinu, poput Islanda, Irske i Španije, dok je premijer Malte najavio da ce njegova zemlja priznati palestinsku državu.

Izjava ministara spoljnih poslova počela je osudom napada Hamasa 7. oktobra, koji su nazvali “antisemitskim i terorističkim” činom, a zatim su pozvali na hitan prekid vatre, koji bi uključivao oslobadjanje svih talaca koje drži Hamas i nesmetan ulazak humanitarne pomoci, prenosi Harec.

Ministri su takođe pozvali svetske nacije da uspostave diplomatske odnose sa Izraelom i “izraze želju da razgovaraju o njegovoj integraciji u region”.

Francuska i Saudijska Arabija objavile su u utorak da podržavaju konkretne i vremenski ograničene korake koji ce dovesti do sprovodjenja rešenja o dve države, dok su se ostale zemlje učesnice konferencije, uključujuci Ujedinjeno Kraljevstvo, Katar, Tursku i Brazil, pridružile njihovoj objavi.

U međuvremenu, u utorak uveče, premijer Malte Robert Abela objavio je da ce njegova zemlja priznati palestinsku državu tokom Generalne skupštine UN u septembru.

“Stav naše zemlje pokazuje našu posvecćenost pronalaženju rešenja za trajni mir na Bliskom istoku”, rekao je on.

U utorak je i premijer Velike Britanije Kir Starmer najavio da ce njegova zemlja priznati palestinsku državu pre skupštine UN u septembru ako Izrael ne preduzme značajne korake kako bi poboljšao “užasnu situaciju u Gazi”.

Njegova izjava usledila je nekoliko dana nakon što je francuski predsednik Emanuel Makron najavio da njegova zemlja planira da prizna palestinsku državu u septembru.

“Francuska želi mir na Bliskom istoku”, rekao je Makron tada.

U Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u ponedeljak je počela konferencija koja ima za cilj da utvrdi parametre za “mapu puta” ka formiranju palestinske države, uz osiguranje bezbednosti Izraela, kojoj prisustvuju desetine ministara, dok Sjedinjene Američke Države i Izrael bojkotuju dogadjaj.

Nastavi čitati

Svijet

HEROJSKI PODUHVAT! Konobar skočio u talase SMRTI i SPASIO TURISTU pred očima šokiranih kupača!

Konobar u baru na plaži u gradu Carteros, u blizini Herakliona, na Kritu, pozdravljen je kao heroj nakon što je skočio u more i spasio plivača kojeg su odnele jake struje.

Prema iskazima očevidaca, plivač se na Kritu borio sa jakim talasima i nije mogao da se vrati na obalu, ali konobar je brzo reagovao, stavio peraje, zgrabio prsluk za spašavanje i bacio se u vodu bez razmišljanja.

Za svega nekoliko minuta stigao je do iscrpljenog čoveka i bezbedno ga izvukao na suvo.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by ieidiseis.gr (@ieidiseis.gr)

Severne obale Krita poznate su po opasnim morskim strujama koje su ranije već odnosile živote. Snimak, koji se brzo proširio društvenim mrežama, prikazuje koliko su tog dana talasi bili snažni i ponovo otvorio pitanje bezbednosti na popularnim plažama na Kritu, zato što tog dana na Karterosu nije bilo profesionalnog spasioca, piše Greek City Times.

Opasni vetrovi Meltemi

Sever i zapad ostrva su u ovo doba godine i do sredine septembra, pod udarom vetrova poznatih kao Meltems, koji su opasni za plivače, kao i mornare i mornare iako je Krit izuzetno popularan kod turista.

Jaki, suvi vetrovi mogu izazvati snažne talase i morske struje koje predstavljaju izazov čak i za iskusne plivače. Zato je veoma važno da se pre ulaska u vodu informišete o vremenskim uslovima i potencijalnim opasnostima, kao i da obratite pažnju na upozorenja i crvene zastavice koje označavaju da kupanje nije bezbedno.

Stručnjaci upozoravaju da se pre plivanja u regijama Grčke koje su na udaru jakih vetrova, prethodno informišete o lokalnim vremenskim uslovima i savetuju naročit oprez u slučaju da Meltemi jače duva, čak i ako ste iskusan plivač.

Oni savetuju i sledeće:

Poštujte znakove i crvene zastave na plažama koje upozoravaju na rizične uslove, a u vetrovitim danima pronađite drugu aktivnost, kao što je kupanje u bazenu.
Ne ulazite u vodu, posebno grubu vodu, ako plaža nema profesionalnog spasioca.
Ukoliko vas uhvati morska struja, plivajte paralelno u odnosu na obalu dok ne izađete iz struje, a zatim krenite ka obali

 

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA NA IVICI VOJNE PREKRETNICE: Kraj oslanjanja na Ameriku, Njemačka ulazi u trku za najjaču vojsku Starog kontinenta

Njemačka pokreće masovnu modernizaciju vojske vrijednu desetine milijardi evra, uključujući nabavku hiljada borbenih vozila i aviona, u cilju izgradnje najmoćnije konvencionalne armije u Evropi i smanjenja oslanjanja na SAD.

Njemačka se sprema za veliki talas kupovine oružja vrijednog više milijardi evra, uključujući 20 borbenih aviona Eurofighter, do 3.000 oklopnih vozila Boxer i čak 3.500 pešadijskih borbenih vozila Patria, javlja Rojters.

Ove nabavke su dio strategije kancelara Fridriha Merca za izgradnju najmoćnije konvencionalne vojske u Evropi, sa ciljem smanjenja oslanjanja na sve nepredvidivijeg saveznika, Sjedinjene Američke Države, i preuzimanja veće odgovornosti za bezbednost evropskog kontinenta.

Ranije ove godine, Merc je obezbjedio podršku Bundestaga (njemačkog parlamenta), koji je izuzeo vojne troškove od ustavno garantovanih ograničenja duga, omogućavajući njegovoj vladi da obezbedi stabilno finansiranje vojne reforme.

Projektovano je da će redovni vojni budžet Njemačke porasti na približno 83 milijarde evra do 2026. godine – što je povećanje od 20 milijardi u odnosu na 2025. godinu.

Samo narudžbina aviona Eurofighter procjenjuje se na između četiri i pet milijardi evra, dok se vrednost oklopnih vozila Boxer, koje proizvode KNDS i Rheinmetall, procjenjuje na oko 10 milijardi evra. Kupovina vozila Patria mogla bi dostići vrijednost od oko sedam milijardi evra.

Njemačko Ministarstvo odbrane takođe napreduje sa planovima za nabavku dodatnih sistema protivvazdušne odbrane IRIS-T, kao i nekoliko stotina SkyRanger platformi za borbu protiv dronova. Međutim, finansijski detalji ovih ugovora još uvijek nisu u potpunosti definisani.

Kancelar Merc je obećao da će ispuniti novi cilj NATO-a – izdvajanje 3,5 odsto BDP-a za odbranu do 2029. godine – što bi Njemačku postavilo daleko ispred većine ostalih članica.

Ipak, zemlja ima mnogo toga da nadoknadi. Odmah nakon ruske invazije na Ukrajinu, komandant njemačke vojske javno je izrazio razočaranje zbog dugogodišnjeg zanemarivanja vojnih kapaciteta, navodeći da je Bundesver “stajao tamo manje-više praznih ruku”.

Nastavi čitati

Aktuelno