Štediše u BiH od 1. novembra mogu računati na veću zaštitu novca u bankama, jer se iznos osiguranog depozita povećava sa 70.000 na 100.000 KM.

Naime, Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita BiH donio je odluku kojom se povećava iznos osiguranog depozita u bankama u BiH.

Dragan Kulina, član Upravnog odbora Agencije za osiguranje depozita BiH, rekao je za “Nezavisne novine” da je dosadašnji iznos osiguranog depozita bio 70.000 KM, te da je bankarski sektor ostao stabilan, a fond osiguranja depozita povećan.

“Upravo zbog toga je Upravni odbor donio odluku da se iznos osiguranog depozita poveća sa 70.000 KM na 100.000 KM. U okruženju, u Srbiji, osigurano je 50.000 evra, tako da se na ovaj način iznos osiguranog depozita u BiH izjednačava sa okruženjem”, kazao je Kulina.

Dodao je da je cilj osiguranja depozita zaštita štediša, odnosno fizičkih i pravnih lica.

“Dakle, depoziti do 100.000 KM biće zaštićeni tako da, ukoliko dođe do nekih problema u finansijskom sektoru, odnosno ukoliko neka banka propadne, štedišama bude isplaćen iznos do tog limita. Na ovaj način dodatno se štite građani i čuva stabilnost finansijskog sistema, što je i jedan od osnovnih ciljeva sistema osiguranja depozita”, kazao je Kulina.

Ističe da će odluka početi da se primjenjuje od 1. novembra ove godine.

“Reakcije građana bi trebalo da budu pozitivne, jer će sada biti zaštićen veći iznos depozita nego ranije, kada je limit bio 70.000 KM. Građani mogu biti sigurniji za svoj novac”, kazao je Kulina.

Iz Agencije su kazali da povećanje iznosa osiguranog depozita predstavlja mjeru za dodatno jačanje zaštite građana i drugih deponenata, te sigurnosne mreže domaćeg bankarskog sistema.

“Na ovaj način Agencija nastoji doprinijeti većem povjerenju građana u banke, ali i ukupnoj finansijskoj stabilnosti BiH. Za građane to znači da će od početka novembra veći dio njihovih depozita biti obuhvaćen sistemom osiguranja depozita. Povećanje limita istovremeno predstavlja nastavak usklađivanja domaćeg sistema sa standardima Evropske unije u oblasti zaštite depozita”, pojasnili su iz Agencije.

U Agenciji ističu da je riječ o značajnom koraku u daljem približavanju BiH evropskim standardima i direktivama koje uređuju oblast osiguranja depozita. Time se dodatno unapređuje institucionalni okvir zaštite deponenata i jača otpornost finansijskog sistema.

“Upravni odbor konstatovao je i da je bankarski sektor u BiH stabilan, dobro kapitalizovan, visoko likvidan i profitabilan”, istakli su oni.

Takvi pokazatelji, kako je navedeno, potvrđuju stabilnost domaćeg bankarskog sistema i stvaraju prostor za dalje unapređenje mehanizama zaštite deponenata.

Premija za banke ostaje nepromijenjena

Upravni odbor Agencije na istoj sjednici donio je i odluku o visini stope premije za osiguranje depozita za 2027. godinu.

Stopa će ostati nepromijenjena u odnosu na 2026. godinu i iznosiće 0,26 odsto na godišnjem nivou.

Tako će banke i tokom 2027. godine izdvajati premiju po istoj stopi, dok će istovremeno građani od 1. novembra ove godine imati viši nivo zaštite svojih osiguranih depozita.

Povećanje osiguranog iznosa na 100.000 KM i zadržavanje postojeće stope premije predstavljaju dvije odluke koje će obilježiti dalje funkcionisanje sistema osiguranja depozita u BiH.

Veći limiti za beskontaktno plaćanje

Banke u BiH povećale su limite za beskontaktno plaćanje bez unošenja PIN-a, potvrdio je direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica.

Ražanica je naveo da za Visa kartice novi limit iznosi 90 KM, dok je za Mastercard kartice 100 KM.

Povećanje limita omogućava korisnicima brže plaćanje svakodnevnih kupovina, uz zadržavanje bezbjednosnih standarda za kartično poslovanje.

Ražanica je rekao da prilikom korištenja kartica izvan BiH limit za beskontaktno plaćanje bez PIN-a može biti drugačiji, u zavisnosti od pravila na pojedinom tržištu, te podsjetio da u većini zemalja EU iznosi 50 evra.

Prema njegovim riječima, Udruženje banaka BiH pozvalo je Visa i Mastercard da izjednače limite, što bi se uskoro moglo desiti.

Ekonomisti smatraju ovu prognozu pretjeranom

Gorivo bi u narednih deset dana moglo poskupjeti i do pet KM po litru, izjavio je Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske. Sa druge strane ekonomista i ekonomski analitičar Igor Gavran u razgovoru za “Avaz” smatra da su takve prognoze u ovom trenutku pretjerane.

Iskreno, ne razumijem odakle takva predviđanja ako je cijena nafte danas niža nego što je bila u proljeće, u ranijoj fazi američke agresije na Iran i u pojedinim periodima eskalacije u međuvremenu. I izvoz saudijske nafte, koji je bio u zastoju, dijelom je nastavljen – rekao je Gavran za “Avaz”.

On navodi da bi dalji rast cijena nafte svakako mogao dovesti i do povećanja cijena goriva u BiH, ali da trenutno ne vidi osnov za prognozu da bi gorivo u narednih deset dana moglo doseći pet KM po litru.

– Pogotovo ne u narednih deset dana, jer je apsurdno tvrditi da će se sve zalihe do tada iscrpiti i da će se odmah prodavati gorivo nabavljeno po tako ekstremnim cijenama – istakao je Gavran.

Vlast može reagovati
Gavran podsjeća da BiH, prema njegovoj ocjeni, nije smanjivala akcize niti je na drugi način značajnije intervenisala kako bi ublažila udar viših cijena goriva.

– U svakom slučaju, ako do takvih ili čak i manjih poskupljenja ipak dođe, BiH je jedina država u regiji, a vjerovatno i među rijetkima u svijetu, koje nisu umanjivale akcize niti na bilo koji drugi način intervenirale – rekao je Gavran.

Dodaje da domaće vlasti imaju mogućnost da reaguju ukoliko dođe do naglog rasta cijena.

– Domaće vlasti imaju mogućnost da vrlo brzo djeluju i spriječe takav rast cijena odricanjem od dijela prihoda. Također mogu djelovati inspekcijski da spriječe svaku zloupotrebu i neopravdani rast cijena – kazao je Gavran.

Šire posljedice
Gavran upozorava da bi ekstreman rast cijena goriva mogao imati šire posljedice po građane i privredu.

– Ako bi se takav ekstreman rast cijena ostvario, onda bismo sigurno imali i reakciju mnogih drugih ponuđača ostalih roba i usluga koji bi, što opravdano, što neopravdano, iskoristili to kao izgovor za vlastiti rast cijena – zaključio je Gavran.

Ono što gola statistika i procenti ne prikazuju na papiru, na svojoj je koži osjetio Mladen Jošić iz sela Osinja kod Dervente. Nakon dvije decenije mukotrpnog rada i ulaganja, Mladen je donio tešku odluku — rasprodaje svih 31 grlo sa svoje farme, pakuje kofere i sa suprugom odlazi na sezonski rad u Austriju.

Glavni razlog za ovaj drastičan korak jeste pad cijene mlijeka koja je od januara smanjena pet puta, ali i potez prerađivača koji mu je preko noći smanjio otkup sa 460 na 256 litara. Višak mlijeka od preko 200 litara Mladen je bio primoran doslovno da prosipa, jer otkupa za njega više nije bilo.

-Razlog je to što je cijena mlijeka od januara pala pet puta. To nas je vratilo nekih 12 godina unazad- priča Mladen za Agroklub.ba, sumirajući godine truda. “A vi znate za tolike godine koliko je sve poskupilo. Više 100 maraka ne vrijedi isto.”

Kada ekonomska realnost nadjača emocije, ostaju samo teški izbori. Mladen je na svojoj farmi imao 31 grlo. Nekoliko junica je već prodao, a preostale 23 krave čeka ista sudbina.

-Najžalivije mi je bilo kad su mi iz mljekare sa 460 litara smanjili otkup na 256 litara. Šta ću ja s onim viškom, da prospem 200 litara? Jedne prilike su me zvali, 19. je bio u mjesecu i kažu da neće dolaziti do kraja mjeseca, 10-11 dana komplet da prosipam- priča Jošić.

Gledati kako vlastiti trud propada, zbog viškova u skladištima i masovnog uvoza, slomilo je i najtvrđu poljoprivrednu volju. Uz ovakvu cijenu mlijeka, troškovi proizvodnje nadmašuju svaku zaradu, a opstanak je postao nemoguć.

Tri kćerke i majka nastavljaju život na porodičnom imanju. Najstarija kćerka je studentica u Banjaluci, srednja pohađa Srednju veterinarsku školu, dok je najmlađa osmi razred. “Nije to lako sad sve napustiti i otići, ali hajde šta da radim,” kaže Mladen.

Priča porodice Jošić tek je jedan od mnogobrojnih eksternih pokazatelja duboke krize u kojoj se nalazi bh. agrar. Kada farmer u Derventi, Prijedoru, Sanskom Mostu ili Tuzli ugasi štalu, to nije samo statistički gubitak jednog gazdinstva — to je trajni nestanak radnih mjesta u ruralnim sredinama, dodatno pražnjenje sela i povećanje zavisnosti Bosne i Hercegovine od uvozne hrane.

Predstavnici četiri sektorska udruženja, koja obuhvataju čak 68 odsto ukupne proizvodnje svježeg sirovog mlijeka u BiH (oko 209 miliona litara godišnje), poručuju da je lopta sada na terenu Savjeta ministara BiH i Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

Zahtjev za uvođenje prelevmana u rasponu od 0,38 do 3,19 KM po kilogramu i carinskih kvota zvanično je upućen 23. septembra. Proizvođači traže hitan sastanak i ekspresno pokretanje procedura, naglašavajući da svaki novi dan oklevanja donosi nove ugašene farme i nove kofere spakovane za inostranstvo.

Razlika između troškova proizvodnje i cijene po kojoj farmeri prodaju mlijeko iz dana u dan postaje sve veća i neodrživija. Pitanje na koje institucije BiH moraju što prije dati odgovor više nije koliko ćemo mlijeka uvesti, već koliko će uopšte domaćih farmi ostati do kraja godine ukoliko država ne stane iza svojih poljoprivrednika.

Agroklub.ba