Connect with us

Politika

HOĆE LI MINIMALAC BITI SMANJEN: Poslodavci predlažu 800 KM, vlast se „PRAVI MRTVA“

Svakodnevna opravdana ili neopravdana poskupljenja, otkazivanje inostranih poslova, gašenje radnih mjesta, skoro pa izjednačavanje primanja nekvalifikovanih radnika u javnoj upravi sa njihovim kolegama sa srednjom stručnom spremom…

Uz radnike koji su zadovoljni jer su umjesto 700 KM dobili 900 maraka na račun ovo su neki od efekata povećanja najniže plate u Republici Srpskoj.

Prošao je prvi mjesec obračuna na osnovu decembarske odluke Vlade RS da minimalac u Srpskoj od 1. januara bude 900 KM. Neki radnici su dobili platu po novom obračunu, a neki tek treba da je dobiju.

Ono što prosječan građanin svakodnevno osjeti na novčaniku jeste inflacija, ili masovna poskupšljenja roba i usluga. Odgovor na sve je isti – to je zbog minimalca.

Šta je vlast u RS nagnalo da ostane pri odluci da značajno podigne najnižu platu, dok je vlast u FBiH odlučila da je neznatno poveća na 619 maraka? Teško je sada reći, ali prema riječima predsjednika RS Milorada Dodika, cilj je bio zaustavljanja masovnog odlaska radne snage iz Srpske. Nezvanično, prevagnula je ipak želja ministarke finansija Zore Vidović i premijera Radovana Viškovića da na ovaj način obezbijede veće prihode u budžet po osnovu poreza i doprinosa.

-Dodik je u jednom trenutku bio za dogovor s poslodavcima, ali su Vidovićeva i Višković čvrsto ostali pri tome da se minimalac poveća po svaku cijenu – kaže izvor Srpskainfo.

“Pitanje je šta se sada može uraditi”
Poslovna zajednica je od početka bila protiv 900 KM. A, kakve su sada njihove procjene o uticaju povećanja minimalca?

-Mi smo potrošili dosta vremena, radili smo analize i nema nikavog drugog rješanja osim vraćanja minimalca sa 900 na 800 maraka. Pitanje je da li je i to sada rješenje jer su ljudi prema inostranim partnerima poslali informaciju da sve mora da bude skuplje. Dio poslova je već izgubljen, kao i neka radna mjesta. Tako da je pitanje šta se sada može uraditi – kaže za Srpskainfo Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca RS

Da je vlast u Srpskoj, na neki način, priznala da je napravila probleme odlukom o minimalcu, pokazao je i nedavni sastanak u Palati RS čiji je domaćin bio Milorad Dodik. Postavlja se pitanje – da li je to potvrda spekulacija da je Dodik naknadno saznao da mu najbliži saradnici nisu predstavili sve posljedice drastičnog povećanja minimalca? Podsjetićemo da je on govorio o cifri od čak 1.050 KM.

Kako je nakon sastanka u Palati rečeno, dogovoreno je da u narednih nekoliko dana poslodavci, zajedno sa Vladom, pokušaju da nađu način kako da pomognu onim firmama koje su u problemu zbog rasta minimalca.

–Sastanaka sa Vladom nije bilo. I ako ih ga bude, oni su zakasnili – rekao nam je Saša Trivić.

“Nered u oblasti zarada”
Bez posljedica nije ni javna uprava. Mada se nisu protivili povećanju minimalca, sada su se našli u drugim problemima.

-Povećanje minimalca je unijelo apsolutni nered u oblast zarada za zaposlene čije plate se uređuju zakonom o platama. Podsjetiću da je takvih 54.000 radnika u RS i da to nije problem samo u javnoj pravi. To je problem i u prosvjeti, pravosuđu, policiji, oblasti zdravstva jer su svim tim ljudima plate regulisane na osnovu zakona. I bez njihovih izmjena u NSRS nemoguće je ispraviti ovaj nered. A, on se ogleda u tome da su ljudi koj rade kao nekvalifikovani radnici, koji nemaju nikakvu odgovornost, sustigli sa svim primanjima službenike sa srednjom stručnom spremom, koji će sada biti demotivisani – kaže za Srpskainfo predsjednik Sindikata uprave RS Božo Marić.

Jer, dodaje Marić, takav radnih postavlja pitanje zašto bi, gotovo za isto primanje, radio odgovorniji posao od onoga bez odgovornosti.

–Kvalitet javne uprave će znatno opasti ukoliko ne dođe do povećanja ostalih plata. Dakle, pošto su neke poruke u javnosti loše interpretirane, naglašavam da mi nismo protiv povećanja minimalca i smatramo da ni on nije dovoljan za život. Ali, rast minimalca mora da prati i rast ostalih plata jer onda se postavlja pitanje čemu ljudi ulažu vrijeme i novac u obrazovanje da bi bili stručni, da bi mogli da odgovore najtežim zahtjevima – poručuje Marić.

Đogo: Na početku više negativnih efekata
Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kaže da je činjenica da sada vidimo mnogo više negativnih efekata povećanja minimalca, dok će se ostali efekti vidjeti tek za nekoliko godina.

-U ovo trenutku vidimo da određene firme, ne samo da najavljuju, nego su neke već zatvorile pogone. Znam konkretno da je nedavno jedna tekstilna firma ugasila 60 radnih mjesta i skoro je direktno povezano sa odlukom da se poveća minimalac. Ali i zbog stanja na inostranom tržištu koje u EU, pogotovo u Njemačkoj, nije bajno. Ali, ispod tri mjeseca rano je govoriti o prvim efektima. A tek koz par godina moći ćemo da podvučemo crtu i da kažemo da je to bilo dobra ili loša odluka – kaže Đogo za Srpskainfo.

Činjenica je, dodaje on, da minimalac u RS probija sve evropske norme o odnosu prosječne i minimalne plate. Sada su tri četvrtine prosječne plate u RS minimalac.

-To nije poznato u ekonomskoj teoriji da je to neko uspio uspješno da uradi, ali s obzirom da smo mi zemlja čuda, nije isključeno da to kod nas može da ima neki pozitivan efekat u smislu stabilizacije migracionih kretanja. Uvijek, kada se preduzme neka radikalna mjera, prvo se osjete negativni efekti, tek nakon proteka vremena se počnu osjećati pozitivni efekti – kaže Đogo.

U proteklim sedmicama vidjeli smo da mnoge firme ili javne ustanove podižu cijene svojih usluga iako je jasno da nemaju radnike koji rade na minimalac. Ili ih imaju jako malo. Da li u tome postoji ekonomska logika?

-Ima logike. Ne možete dopustiti da radna snaga koja je rijetka radi za platu blizu minimalca. Primjera radi, ako povećate minimalac čistačici na 900 KM, onda ne možete dopustiti da vaspitačica koja je imala platu 1.100 KM sada ima platu veću za samo 200 KM. Ne bih rekao da je to u potpunosti neosnovano. Ljudi su socijalna bića, ravnaju se spram drugih ljudi. Ako plate rastu onima „na dnu“, onda moraju da rastu plate i onima iznad njih kako bi se održala ta neka razlika – ilustruje Đogo.

Related Topics:

Politika

MARKOVIĆ TVRDI: RiTE Ugljevik tone u gubitke, dugovi premašili 100 miliona KM

Zamjenik šefa Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Slaviša Marković kaže da se danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik može reći samo jedno – direktor je ugasio termoelektranu i krenuo u kampanju.

„Tako se može reći danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik. I pored remonta koji je trajao par mjeseci, i pored kupovine koncesije na ugalj Istok 2 i gubitka narodnih para, 240 miliona KM, isplaćenih iz budžeta Republike Srpske, Rudnik i Termoelektrana opet ne rade. Obrazloženje je jednostavno – nema uglja i ne mogu da se obezbijede potrebne količine za nesmetan rad termoelektrane”, kaže Marković.

On, međutim, tvrdi da je stvarno stanje znatno drugačije i ukazuje na velike finansijske gubitke, kao i sumnje u zloupotrebe tokom remonta.

„Ali istina je, čini nam se, totalno drugačija. RiTE Ugljevik su za samo prvih šest mjeseci napravile gubitak od oko 40 miliona KM. Ovi gubici nisu smetali upravi da pravi fiktivne ugovore za remont preduzeća. Postoje osnovane sumnje da su dio remonta radili radnici preduzeća, a da su te usluge fakturisane RiTE Ugljevik. O tim zloupotrebama javnost će biti brzo i detaljnije upoznata.“

Marković ističe da su, prema njegovim navodima, poslovni gubici u prvoj polovini ove godine veći nego tokom cijele prethodne godine, te da su razlozi za to višestruki.

„Poslovni minusi preduzeća veći su od onih iz cijele prethodne poslovne godine, već za prvih šest mjeseci 2026. godine. Razlozi za gubitke u tekućoj godini uključuju probleme s otkopavanjem uglja na novim kopovima i česte zastoje u radu elektrane, ali i početak predizborne kampanje”, kaže on.

Dodaje da su dugovanja prema dobavljačima premašila 100 miliona KM i upozorava da je, kako tvrdi, krajnji cilj aktuelne uprave privatizacija preduzeća.

Nastavi čitati

Politika

GOSPODAR PRAZNIH SELA: Mit o vođi i stvarnost koja neumoljivo odlazi

U ogledalu politike, Milorad Dodik stoji kao figura satkana od čistog prkosa. Pred kamerama i govornicama, njegova retorika grmi o liderima koji se kale u vatri, o ponosu i kičmi koja se ne savija pred stranim pritiscima

Za njegove vjerne pristaše, on je neustrašivi štit naroda – jedini političar koji ima hrabrosti da bez kompromisa brani Republiku Srpsku, držeći ključeve njene sudbine i opstanka. U tom narativu, narod ide samo za onim ko ne uzmiče, a svaka njegova pobjeda slavi se kao pobjeda cijele nacije.

Međutim, kada se ugase televizijski ekrani, iza te epske kulise pomalja se gorka stvarnost zemlje koja tiho krvari. Dok vođa i njegova politička elita uživaju u neograničenoj moći – kontrolišu budžet, pravosuđe, policiju i medije – stvarna Republika Srpska se drastično smanjuje.

Nekadašnji gradovi i sela postaju pusti, pretvarajući se u prostore bez ljudi. Narod, umoran od decenijskih obećanja, korupcije i sistema u kojem podobni dobijaju sve, a sposobni ništa, spasava se u bjekstvu preko granice.

Kritičari i ogorčeni posmatrači u tome vide vrhunski paradoks: dok se svakodnevno vodi medijska bitka za spas srpstva, stvarni narod ubrzano nestaje. Vladavina koja traje četvrt vijeka prelama se kroz prazne školske klupe i pusta ognjišta.

Za jedne heroj i spasilac, za druge nedodirljivi vladar koji uzima koliko želi dok društvo ekonomski i demografski odumire – političko nasljeđe ove ere ostaće duboko podijeljeno između mita o velikom vođi i surove istine o praznoj zemlji.

Radovan Jazić, dipl. inž. mašinstva i matematike

Nastavi čitati

Politika

PROCURIO DOKUMENT SNSD-a: Otkriven sistem pritisaka i kontrole birača pred oktobar

U javnost je procurio interni dokument banjalučkog SNSD-a koji otkriva detaljan plan praćenja, pritisaka i ucjena građana pred izbore.

Birači se dijele po bojama, a za prikupljanje glasova otvoreno se nalaže zloupotreba javnih institucija i ličnih podataka. SNSD-ova mašinerija krenula je na teren sa jasnim uputstvima: cilj je “obojiti” sve birače u crveno, a sredstva se ne biraju. Plan je da se stranački spiskovi prave preko Fonda PIO, centara za socijalni rad i Poreske uprave.

Dokument, koji potpisuje šef banjalučkog Gradskog odbora SNSD-a i direktor Poreske uprave Goran Maričić, predstavlja jasnu zloupotrebu ličnih podataka i pritisak na birače, što je posao za tužilaštvo, upozoravaju iz organizacije Transparency International BiH. Damjan Ožegović iz ove organizacije ističe da bi postupanje po ovom dokumentu umnogome uticalo na slobodu opredjeljenja birača.

„To je predviđeno kao prekršaj i Izbornim zakonom, međutim i Krivičnim zakonikom Republike Srpske. Vidjeli smo zapravo da je riječ i o imenu, prezimenu, vrlo vjerovatno i o nekim drugim ličnim podacima poput matičnog broja, eventualno adrese stanovanja i slično. Dakle, zaista je ovdje prilika da se, ukoliko je ovo zaista istina, uključi veliki broj nadležnih organa koji bi trebali da ispitaju ove nepravilnosti i da eventualno utvrde da li je došlo do kršenja u prvom redu zaštite ličnih podataka“, navodi Ožegović.

Prema procurjelom uputstvu, vladajućoj stranci su posebno važni penzioneri. Podsjećanja radi, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je još 2018. godine javno krenuo u otvorenu kupovinu njihovih glasova: „A sad su penzioneri… dobiće ovih dana jednokratnu pomoć da dođu na izbore i glasaju za nas… Ako slučajno ne glasate, mi ćemo uzeti novac pa ga vratiti.“

Kako izgleda uslovljavanje radnim mjestom najbolje znaju radnici Termoelektrane Gacko, kojima je Dodik u septembru 2018. godine otvoreno poručio: „Nemoj ko slučajno, ko je zaposlen u RiTE Gacko, da glasa za Govedaricu i SDS, izbacićemo ga s posla. A vas molim, koga vi vidite da glasa a radi, samo mi javite, ja ću ga izbaciti, ne treba vama. Direktore, nemoj mi biti tako ozbiljan, ja ti veoma otvoreno kažem, neću više da ih gledam tamo.“

Prema najnovijem planu, građani su danas podijeljeni u boje. Sigurni glasači su crveni, opozicioni plavi, a oni nesvrstani – bijeli. Da su ucjene oproban SNSD-ov recept za glasove, podsjeća i šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Ognjen Bodiroga.

„To za mene nije nikakva novost jer pred svake opšte i lokalne izbore imate jednu bolesnu situaciju da direktori javnih preduzeća, načelnici odjeljenja jednostavno prave spisak gdje idu od radnika do radnika koji mora da se potpiše da će doći na stranački skup, da će prikupiti dovoljan broj sigurnih glasova. Ukoliko neko odbije da se potpiše, on biva izložen određenom pritisku – ‘nemoj se zamjerati, mi ćemo ponovo pobijediti, zašto ne misliš na svoju porodicu, zašto ne misliš kako ćeš vratiti kredit’“, ističe Bodiroga.

Da je ovakvim uputstvom pogažen i Ustav i zakon, upozorava doktor pravnih nauka Milan Blagojević. U svojoj analizi on ističe da je dokument dokaz debakla pravne države u kojoj institucije služe isključivo vladajućem režimu. Dijeljenjem građana na crvene, plave i bijele, zaključuje Blagojević, ogoljena je pogubna politika koja već 20 godina za sobom ostavlja pustoš i duboku, neprijateljsku podijeljenost u narodu.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno