Connect with us

Svijet

PROTOKOL U SLUČAJU SMRTI KRALJA ČARLSA: Pokreće se “operacija Most Menaj”, Vilijam odmah postaje monarh

Kralj Čarls boluje od raka, a sada je otkriveno kako se zove operacija koja će biti pokrenuta ako on izgubi bitku sa ovom opakom bolešću.

Kada je 8. septembra 2022. godine preminula kraljica Elizabeta krenula je specijalna operacija Londonski most, ili skraćeno Most. Ta operacija je poznata po tome što sadrži detaljan plan šta bi trebalo raditi kada monarh premine. Dvije godine nakon kraljičine smrti, odjeknula je vijest da kralj Čarls koji ju je naslijedio, boluje od raka, pa se sada svi pitaju da li se i u tom slučaju pokreće operacija Most.

Ono što je takođe tema koja zanima mnoge jeste, ako kralj Čarls izgubi bitku sa ovom opakom bolešću, ko će ga naslijediti. U javnost je nakon kraljičine smrti izašla lista linije za nasljedstvo britanske krune, a prvi na listi je Princ Vilijam.

Linija za nasljedstvo britanske krune:

Princ Vilijam
Princ Džordž
Princeza Šarlot
Princ Luj
Princ Hari
Arči Harison Mauntbaten-Vindzor
Lilibet Dajana Mauntbaten-Vindzor
Princ Endru
Princeza Beatris
Sijena Mapeli Mozi
Princeza Evgenija
Ogast Filip Hok Bruksbenk
Princ Edvard, grof od Vaseksa
Džejms, vikont od Severna
Lejdi Luiz
Princeza Ana
Piter Filips
Savana Filips
Ajla Filips
Zara Tindal
Mia Tindal
Lena Tindal
Lukas Tindall
Dejvid Armstrong-Džouns
Pored pitanja ko će naslijediti tron, aktuelno je pitanje i šta će se desiti sa kraljicom suprugom Kamilom. Budući da monarhija funkcioniše pod strogim pravilima koji u ustanovljeni prije mnogo godina za svaki scenario postoji rješenje. Postoje i protokoli u slučaju kraljeve smrti, a to je “Operacija Most Menaj”. Princ Vilijam bi odmah postao monarh, a Kejt Midlton bi najvjerovatnije postala kraljica supruga, a šta bi se onda desilo sa ženom kralja Čarlsa?

Kraljica udovica
Kraljica Kamila bi postala kraljica udovica, prenosi Dejli miror. Ona nema prava da bude kraljica regent (šef države), ali bi u tom slučaju mogla da nastavi da obavlja svoje dužnosti, ali pod odobrenjem novog monarha (u ovom slučaju Vilijam). Razlog tome je što ona nije u kraljevskoj liniji kojom bi imala pravo na nasljedstvo, a sa kraljem nema ni potomke.

Ako bi postala udovica, kraljica Kamila bi vjerovatno bila slobodna da sama donosi odluke o tome kako će izgledati njena budućnost, uz odobrenje novog monarha. Mogla bi da se povuče u Rej Mil Haus, svoj seoski dom, ili da nastavi svoj dobrotvorni rad, kojim je fokusirana na oblasti kao što su zdravlje, pismenost, umjetnost i podrška žrtvama silovanja i seksualnog napada.

Kraljica majka
Baka kralja Čarlsa Elizabeta odlučila je da bude kraljica majka nakon smrti njenog supruga, kralja Džordža VI 1952. i stupanjem na presto njihove najstarije ćerke Jelisavete.

Kraljica majka je podržavala kraljicu Elizabetu tokom njene vladavine, pridružujući se drugim članovima kraljevske porodice na posebnim događajima kao što su Trooping the Color i Royal Ascot sve do kasnih 90-ih. Umrla je 2002. godine u dobi od 101 godine, a kraljica Elizabeta je govorila o “zaraznoj želji za životom” svoje majke u rijetkom televizijskom prenosu iz zamka Vindzor uoči sahrane kraljice majke.

“Tokom godina srela sam mnoge ljude koji su morali da se nose sa gubitkom svoje porodice, ponekad u najtragičnijim okolnostima. Zato smatram da sam srećna što je moja majka bila blagoslovena dugim i srećnim životom. Imala je zarazni polet za životom i to ju je pratilo do samog kraja. Znam i da joj je vjera uvijek bila velika snaga”, rekla je Elizabeta.

Kamilu podržala kraljica Elizabeta
Pretprošle godine, kraljica Elizabeta je objavila da želi da Kamila bude poznata kao kraljica supruga kada Čarls stupi na tron. “Kada moj sin Čarls postane kralj, znam da ćete njemu i njegovoj ženi Kamili pružiti istu podršku koju ste dali meni i moja je iskrena želja da, kada dođe vrijeme, Kamila postane kraljica supruga dok nastavlja da obavlja svoju vijernu službu”, rekla je Elizabeta.

Related Topics:

Svijet

UTVRĐENA TAČNA LOKACIJA NESREĆE: Snimak sa mjesta gdje je pao helikopter u kom se nalazio iranski predsjednik

Objavljen je snimak mejsta gdje je pao helikopter u kom je bio iranski predsjednik.

Helikopter sa iranskim predsjednikom Ibrahimom Raisijem srušio se na sjeverozapadu zemlje.

Ubrzo su se sve raspoložive ekipe uputile na mjesto pada.

“Tačna lokacija nesreće je utvrđena, za nekoliko minuta stižemo do posljednjeg GPS signala koji je uputio helikopter”, rekao je jedan od spasilaca Crvenog polumjeseca.

Raisi se vraćao sa ceremonije otvaranja brane na granici Irana i Azerbejdžana i tada se njegov helikopter srušio pri slijetanju u regiji Varzakan, 600 kilometara od Teherana. Ova regiju karakterišu planinski vijenci i nepristupačan teren. Varzakan pripada iranskoj pokrajini Istočni Azerbejdžan.

Na mapi ispod možete videti tačnu lokaciju Varzakana na mapi Irana.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog zalaganja za prava žena u Iranu OSUĐENA NA ROBIJU I BIČEVANJE

Narges Mohamadi, iranska dobitnica Nobelove nagrade za mir, koja se nalazi na odsluženju 12-godišnje zatvorske kazne objavila je da se suočava s novim suđenjem nakon što je optužila snage bezbjednosti za seksualno zlostavljanje žena.

U poruci iz zatvora Evin u kojem se nalazi, gospođa Mohamadi je rekla da se suđenje odnosi na objavu u kojoj je osudila rat za koji tvrdi da režim u Iranu vodi protiv žena.

Njen advokat, Mostafa Nili, rekao je da će se sud sastati u nedjelju kako bi razmotrio nove optužbe za “širenje propagande protiv Islamske Republike”.

U svojoj poruci, objavljenoj na stranici Fondacije Narges, Mohamadijeva je rekla da je to četvrti put u isto toliko godina da je se suočava s “nepravednim i farsičnim sudovima” zbog ukazivanja napada na žene.

52-godišnja nobelovka je objasnila da joj se ovaj put sudi zbog govora protiv modrica na tijelu i pripovijedanja o napadu na novinarku i studentkinju Dinu Galaibaf. Ghalibafova je navodno privedena nakon što je optužila snage sigurnosti da su joj stavili lisice i seksualno je zlostavljali tokom prethodnog hapšenja na stanici metroa, nakon čega je puštena.

Mohamadi poziva na javno suđenje uz prisustvo nezavisnih novinara, aktivista za ljudska prava, aktivista za ženska prava i njenih advokata.

Njena porodica je rekla da joj, uz 12 godina i tri mjeseca zatvora, kazne uključuju i 154 udarca bičem, dvije godine progonstva i razna društvena i politička ograničenja. Uprkos brojnim prijetnjama i hapšenjima, nastavila je sa radom na kampanji protiv obaveznog nošenja vela.

Dobitnica je Nobelove nagrade za mir 2023. za svoj rad u borbi protiv ugnjetavanja žena u Iranu.

Vlasti u Islamskoj Republici posljednjih sedmica pojačale su akciju kako bi nametnule strogi islamski kodeks oblačenja za žene i uhapsile one koji nisu poslušali, koristeći video nadzor.

Nastavi čitati

Svijet

UKRAJINA TVRDI: Uništili smo još jedan ruski brod

Ukrajinska mornarica saopštila je da je uništila ruski morski minolovac Kovrovets, opovrgnuvši ranije tvrdnje Moskve da je odbila napade na Krim koji je Rusija anektirala 2014, prenosi Kyiv Independent.

Izvještaj dolazi usred tekuće kampanje Ukrajine usmjerene na rusku Crnomosku flotu, koja pokušava u što je moguće većoj mjeri ograničiti djelovanje ruske flote u vodama oko Krima. Ovi napori su urodili plodom, obzirom da je Rusija ograničila djelovanje svoje flote uz obale Odese, što je Ukrajini omogućilo da manje više nesmetano izvozi svoje žito i time pomaže svoju ekonomiju. Rusija je veći dio svoje flote premjestila na istočnu obalu Crnog Mora, daleko od zone borbenih djelovanja.

Kyiv Independent piše da je aprilu ukrajinska mornarica saopštila da je pogodila Komunu, brod za spašavanje koji je porinut 1915. godine i najstariji je brod koji je još u upotrebi u ruskoj mornarici.

Ranije, 19. maja, Moskva je tvrdila da je oborila devet raketa dugog dometa ATACMS koje su obezbijedile SAD i jedan dron iznad Krima. Ukrajinska mornarica nije elaborirala kako je napad izveden.

Ruski opunomoćenik u Sevastopolju, Mihail Razvožajev, rekao je oko ponoći da protivvazdušna odbrana bila aktivna u gradu. On je rekao da nije zabilježena šteta na civilnoj infrastrukturi.

Morski minolovac Kovrovets, sa posadom od 68 ljudi, pripada klasi Projekta 266 Akvamarin, poznatoj u NATO-u kao klasa Yurka. Ova klasa sovjetskog porijekla detektuje mine do 150 metara dubine i ima dva pomorska topova AK-230M kalibra 30 mm s instaliranim radarom Lynx visoke rezolucije.

Prema internet stranici Crnomorske flote, 40 brodova koji pripadaju ovoj klasi izgrađeno je između 1963. i 1971. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno