Connect with us

Svijet

VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA, DOBAR SLUGA ILI ZAO GOSPODAR! Zašto strepimo od novih tehnologija

Od nepoznanice do najčešće korišćenog pojma savremene tehnologije – to je put koji je prešla veštačka inteligencija.

Upućeni izdvajaju prednosti koje donosi ako se pravilno primenjuje, dok jedan dio javnosti strepi od nove tehnologije. Ipak, brzina kojom vještačka inteligencija ulazi u sve sfere života ne ostavlja nam mnogo vremena za razmišljanje.

Kad je britanski matematičar i kriptograf Alan Tjuring tokom Drugog svetskog rata osmislio uređaj za dešifrovanje poruka njemačke mornarice, malo ko je mogao da nasluti da je postavljen temelj tehnološkoj oblasti koja će u godinama koje dolaze umnogome uticati na razvoj čovečanstva. Od tada do danas, naučnici razvijaju mašine ili računarske sisteme koji, raspolažući velikom količinom podataka, pokušavaju da simuliraju ljudsku inteligenciju.

Kad je britanski matematičar i kriptograf Alan Tjuring tokom Drugog svjetskog rata osmislio uređaj za dešifrovanje poruka njemačke mornarice, malo ko je mogao da nasluti da je postavljen temelj tehnološkoj oblasti koja će u godinama koje dolaze umnogome uticati na razvoj čovječanstva. Od tada do danas, naučnici razvijaju mašine ili računarske sisteme koji, raspolažući velikom količinom podataka, pokušavaju da simuliraju ljudsku inteligenciju.

„Sposobnost da mašine, od računara pa do robota, mogu da donose odluke, reaguje na podražaje iz okruženja i da urade nešto korisno po nas. Da nam pomognu. Što bismo rekli mi u robotici – da kolaborativno rade s nama”, objašnjava prof. dr Zoran Miljković sa Mašinskog fakulteta u Beogradu.

„Njena mogućnost da napredno analizira velike količine podataka. To je njen sav potencijal i benefit koji mi možemo koristiti kroz različite oblasti i sektore. Razvoj autonomnih sistema, vozila, roboti, dronovi… Ono što je interesantno je da ona na svim poljima može da doprinese“, rekla je Dragana Šutović Ilić ispred Centra za 4. industrijsku revoluciju.

Praktična primena te tehnologije možda je najvidljivija na polju medicine.

Raspolažući milionima podataka, sistemi pomažu lekarima pri uspostavljanju dijagnoza, odabiru terapije, prevenciji rizika. Na primer, pruža se mogućnost za analizu na stotine hiljada mamograma u jednom danu, za šta bi lekarima bile potrebne godine.

„Unapređenje dijagnostike, terapije, optimizacija, personalizovane medicine na osnovu karakteristika pojedinca, razvoj novih lekova i ubrzana istraživanja na osnovu podataka koju VI može da analizira, i da dâ potencijalna rešenja“, dodaje Šutović Ilićeva.

Stručnjaci upozoravaju da, ukoliko želimo da maksimalno iskoristimo potencijale veštačke inteligencije i umanjimo negativne posledice, nephodna je hitna zakonska reguliva.

Da je vrag odneo šalu postali su svesni i zvaničnici širom sveta, pa je na konferencijama, uz potencijalna ratna žarišta, veštačka inteligencija glavna tema.

Srbija je 2020. usvojila petogodišnju Strategiju razvoja te tehnologije, a nedavno je započeta izrada nove.

„Nas četrdesetak sada radimo po drugi put Strategiju razvoja VI u Srbiji do 2030. godini. Intenzivno radimo na tome. Regulativa će biti bazirana na svim merama i indikatorima koje ćemo uspostaviti i koji već postoje”, naglašava profesor Miljković.

Osim Zakonske regulative, pred Vladom je i izazov da se uspostavi mreža socijalne zaštite i ponude programi prekvalifikacije radnicima kako bi savladali osnove veštačke inteligencije i bili konkurentniji na tržištu rada.

Mlađe generacije trebalo bi nešto spremnije da dočekaju novu tehnološku eru, jer se o veštačkoj inteligenciji uči već u osnovnoj školi.

Svijet

LAVROV I SLUŽBENO POTVRDIO “Tramp je pozvan u Rusiju”

Predsjednik SAD Donald Tramp dobio je poziv da posjeti Rusiju, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

“Kao što znate, pozvan je. Predsjednik /Rusije Vladimir/ Putin je tokom konferencije za novinare na Aljasci potvrdio poziv, a Donald Tramp je, ako se dobro sjećam, rekao da je to veoma zanimljivo”, rekao je Lavrov za medijski servis “Rusija 24”.

Putin i Tramp sastali su se u petak, 15. avgusta, na Aljasci.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP: Rusija je MOĆNA VOJNA DRŽAVA – nema povratka KRIMA Kijevu, niti UKRAJINA može u NATO

Predsjednik SAD je, komentarišući potrebu Kijeva da napravi ustupke kako bi se riješio sukob, ocenio da Zelenski mora pokazati fleksibilnost.

Evropski lideri na sastanku u Bijeloj kući razumeli su potrebu za teritorijalnim ustupcima Ukrajini, ocijenio je američki lider.

“Odluke u pregovorima će donositi Putin i Zelenski, SAD su daleko od sukoba. Nemoguće je vratiti Krim Ukrajini, a takođe nije moguće da se Kijev pridruži NATO-u”, poručio je Tramp. Američki lider je istakao da je Rusija moćna vojna država, sviđalo se to nekome ili ne.

Prema Trampovim riječima, Francuska i Nemačka žele da rasporede snage u Ukrajini, ali to “neće stvoriti probleme sa Rusijom”.

Američki predsednik Donald Tramp sastao se u ponedeljak u Bijeloj kući sa evropskim liderima i Vladimirom Zelenskim, sa kojima je razgovarao o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, Tramp je najavio i razgovore o mogućnoj razmjeni teritorija.
Tramp je nakon sastanka pozvao telefonom predsjednika Rusije Vladimira Putina i kojeg je informisao o rezultatima pregovora u Vašingtonu.

Nastavi čitati

Svijet

Gotovo DOGOVOREN sastanak – TRAMP najavio susret Putina i Zelenskog

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da američke trupe neće biti raspoređene američke trupe da brane granicu Ukrajine ni pod jednom bezbednosnom garancijom koja proizilazi iz mirovnog sporazuma o okončanju ruske invazije.

On je u intervjuu za Foks njuz rekao je da su evropski saveznici spremni da pošalju svoje vojnike na teren u Ukrajini kao deo bezbednosne garancije i da su SAD “spremne da im pomognu u vezi sa stvarima”.

“Kada je reč o bezbednosnim garancijama, oni (EU) su spremni da postave ljude na zemlji. Mi smo spremni da im pomognemo, posebno, možda, u vazduhu. Jer niko nema stvari koje mi imamo”, rekao je on.

Prema njegovim rečima, ako se postigne mirovni sporazum, “neće biti problema u dužem vremenskom periodu”.

“Postojaće određene bezbednosne garancije. Ali neće biti NATO-a , to je nešto što se definitivno nikada neće dogoditi”, dodao je.

On je istakao da je “na neki način već dogovorio” sastanak između ruskog lidera Vladimira Putina Putina i predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, ali da oni moraju da donesu konačnu odluku.

“Nekako sam se dogovorio sa Putinom i Zelenskim, i znate, oni su ti koji moraju da donose odluke, mi smo 7.000 milja daleko. Oni su ti koji moraju da povuku poteze”, rekao je Tramp i dodao da bi, ako bilateralni sastanci uspeju, on bio spreman da organizuje trilateralni sastanak i ” zaključio sporazum”.

Na pitanje Foks njuza o planovima da pokuša da organizuje bilateralni sastanak između Putina i Zelenskog, Tramp je istakao i da neki evropski lideri nemaju istu hitnost kao on kada je reč o zaustavljanju rata u Ukrajini i da je jedan od evropskih lidera u Beloj kući preporučio ponovni sastanak za “još mesec ili dva”.

“Jedan od gospodina, koji je sjajan momak, nadam se da ga nisam uvredio. Rekao je: ‘Pa, hajde da se vidimo za mesec ili dva i da vidimo’. Rekao sam: ‘Mesec ili dva? Imaćete još 40.000 mrtvih za mesec ili dva. to mora da se uradi večeras’. I jesam, zapravo. Pozvao sam predsednika Putina i pokušavam da zakažem sastanak sa predsednikom Zelenskim”, rekao je Tramp.

On je naveo da postoji “toplina” u odnosima između njega i ruskog predsednika Vladimira Putina, što se, kako kaže, moglo videti prilikom njihovog susreta prošlog petka u Enkoridžu na Aljasci.

“Videli ste to kada je on izašao iz aviona, kada sam i ja izašao iz aviona, postoji toplina… postoji taj prijatan osećaj… i to je dobra stvar, a ne loša stvar”, rekao je američki lider.

Na pitanje o jučerašnjem telefonskom razgovoru između njega i Putina, koji se odigrao dok su evropski lideri i ukrajinski predsednik bili u Beloj kući, Tramp je rekao da nije razgovarao sa predsednikom Rusije pred ostalim svetskim liderima jer je smatrao da bi to, kako je naveo, “bilo nepoštovanje” prema Putinu.

“Nisam to uradio pred njima, mislio sam da bi to bilo nepoštovanje prema predsedniku Putinu, znate da to ne bih uradio, jer nisu imali najtoplije odnose i zapravo predsednik Putin nije hteo da razgovara sa ljudima iz Evrope. Mislim, to je bio deo problema”, dodao je Tramp.

Tramp je naveo da su, po njegovom osećaju, Putin i Zelenski “u malo boljim odnosima nego što je očekivao”, iako i dalje postoji “ogromno nepoverenje”.

Nastavi čitati

Aktuelno