Connect with us

Svijet

PUTIN U INTERVIJUU SA KARLSONOM: Prestanite pomagati Ukrajini i sve će biti brzo gotovo

Objavljen je intervju koji je ruski predsjednik Vladimir Putin dao američkom voditelju Takeru Karlsonu, prvi Putinov intervju sa zapadnim medijima otkako je Rusija počelu intervenciju u Ukrajini.

Karlsona, koji je često kritikovao američku podršku Ukrajini, nazivao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog “ukrajinskim makroom” i uspoređivao ga sa pacovom, bio je manje agresivan u intervjuu s Putinom. Ruskog predsjednika oslovljavao je s “gospodine predsjedniče”.

Putin je proveo više od 30 minuta govoreći o istoriji Rusije, Litvanije, Poljske i Ukrajine, u monologu koji se protezao od vladavine kijevskog kneza Olega Mudrog u devetom vijeku do kritike Lenjinove sporljne politike.

Kad je razgovor konačno došao do 21. vijeka, Putin je optužio SAD i druge zapadne zemlje za produžavanje rata u Ukrajini.

Mirovni pregovori s Ukrajinom bili su “skoro finalizirani”, rekao je Putin, ali tada je Ukrajina “odbacila sve te sporazume i poslušala upute zapadnih zemalja, evropskih zemalja i Sjedinjenih Država da se bori protiv Rusije do samog kraja”.

Putin je kao krivca posebno istakao Borisa Džonsona, bivšeg britanskog premijera koji je bio prisiljen napustiti britanski parlament u lipnju 2023. godine. Putin je tvrdio da je kao premijer odvratio Zelenskog od potpisivanja mirovnog sporazuma u ranoj fazi sukoba.

“Činjenica da se oni (Ukrajina) pokoravaju zahtjevu ili uvjeravanju gospodina Džonsona, bivšeg premijera Velike Britanije, čini se smiješnom”, rekao je Putin.

U videu objavljenom prije intervjua Karlson je rekao da je bio ponukan na razgovor s Putinom, dijelom zato što američka javnost “nema pojma zašto je Putin napao Ukrajinu ili koji su mu sada ciljevi”. Nije jasno hoće li Amerikancima bilo što od toga sada biti jasnije.

U decembru je Kremlj rekao da je uključivanje u mirovne pregovore s Ukrajinom “nerealno”, dok je Ukrajina rekla da je uslov za mir potpuno povlačenje s teritorija koji je Rusija okupirala. U intervjuu je Putin rekao Karlsonu da Rusija i SAD još uvijek razgovaraju “preko raznih agencija” o okončanju rata.

Ruska poruka SAD-u, rekao je Putin, jest: “Ako stvarno želite prestati s borbama, trebate prestati isporučivati oružje. Sve će biti gotovo za nekoliko sedmica.”

Putin je rekao da je posljednji put razgovarao s Džoom Bajdenom prije nego što je Rusija napala Ukrajinu.

“Srbi su poseban narod”
Vladimir Putin izjavio je i da je Rusija morala da stane u odbranu Srbije tokom ratova devedesetih godina jer su Srbi, kako je rekao, “poseban i narod blizak Rusima”.

“Čim su počela dešavanja u Jugoslaviji, Boris Jeljcin digao je glas u znak podrške Srbima. Nismo mogli da ne stanemo u odbranu Srba jer su Srbi poseban i nama blizak narod, sa pravoslavnom kulturom. To je narod koji je patio generacijama”, rekao je Putin u intervjuu.

On je dodao da su SAD su 1999. godine bombardovanjem Savezne Republike Jugoslavije prekršile međunarodno pravo.

“Time su SAD otvorile Pandorinu kutiju. Štaviše, šta je rečeno kada je Rusija protestovala i izrazila svoje negodovanje? Povelja UN i međunarodno pravo su zastarjeli. Sada se svi pozivaju na međunarodno pravo, ali su tada počeli da govore da je sve zastarjelo”, rekao je Putin.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno