Connect with us

Svijet

PUTIN U INTERVIJUU SA KARLSONOM: Prestanite pomagati Ukrajini i sve će biti brzo gotovo

Objavljen je intervju koji je ruski predsjednik Vladimir Putin dao američkom voditelju Takeru Karlsonu, prvi Putinov intervju sa zapadnim medijima otkako je Rusija počelu intervenciju u Ukrajini.

Karlsona, koji je često kritikovao američku podršku Ukrajini, nazivao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog “ukrajinskim makroom” i uspoređivao ga sa pacovom, bio je manje agresivan u intervjuu s Putinom. Ruskog predsjednika oslovljavao je s “gospodine predsjedniče”.

Putin je proveo više od 30 minuta govoreći o istoriji Rusije, Litvanije, Poljske i Ukrajine, u monologu koji se protezao od vladavine kijevskog kneza Olega Mudrog u devetom vijeku do kritike Lenjinove sporljne politike.

Kad je razgovor konačno došao do 21. vijeka, Putin je optužio SAD i druge zapadne zemlje za produžavanje rata u Ukrajini.

Mirovni pregovori s Ukrajinom bili su “skoro finalizirani”, rekao je Putin, ali tada je Ukrajina “odbacila sve te sporazume i poslušala upute zapadnih zemalja, evropskih zemalja i Sjedinjenih Država da se bori protiv Rusije do samog kraja”.

Putin je kao krivca posebno istakao Borisa Džonsona, bivšeg britanskog premijera koji je bio prisiljen napustiti britanski parlament u lipnju 2023. godine. Putin je tvrdio da je kao premijer odvratio Zelenskog od potpisivanja mirovnog sporazuma u ranoj fazi sukoba.

“Činjenica da se oni (Ukrajina) pokoravaju zahtjevu ili uvjeravanju gospodina Džonsona, bivšeg premijera Velike Britanije, čini se smiješnom”, rekao je Putin.

U videu objavljenom prije intervjua Karlson je rekao da je bio ponukan na razgovor s Putinom, dijelom zato što američka javnost “nema pojma zašto je Putin napao Ukrajinu ili koji su mu sada ciljevi”. Nije jasno hoće li Amerikancima bilo što od toga sada biti jasnije.

U decembru je Kremlj rekao da je uključivanje u mirovne pregovore s Ukrajinom “nerealno”, dok je Ukrajina rekla da je uslov za mir potpuno povlačenje s teritorija koji je Rusija okupirala. U intervjuu je Putin rekao Karlsonu da Rusija i SAD još uvijek razgovaraju “preko raznih agencija” o okončanju rata.

Ruska poruka SAD-u, rekao je Putin, jest: “Ako stvarno želite prestati s borbama, trebate prestati isporučivati oružje. Sve će biti gotovo za nekoliko sedmica.”

Putin je rekao da je posljednji put razgovarao s Džoom Bajdenom prije nego što je Rusija napala Ukrajinu.

“Srbi su poseban narod”
Vladimir Putin izjavio je i da je Rusija morala da stane u odbranu Srbije tokom ratova devedesetih godina jer su Srbi, kako je rekao, “poseban i narod blizak Rusima”.

“Čim su počela dešavanja u Jugoslaviji, Boris Jeljcin digao je glas u znak podrške Srbima. Nismo mogli da ne stanemo u odbranu Srba jer su Srbi poseban i nama blizak narod, sa pravoslavnom kulturom. To je narod koji je patio generacijama”, rekao je Putin u intervjuu.

On je dodao da su SAD su 1999. godine bombardovanjem Savezne Republike Jugoslavije prekršile međunarodno pravo.

“Time su SAD otvorile Pandorinu kutiju. Štaviše, šta je rečeno kada je Rusija protestovala i izrazila svoje negodovanje? Povelja UN i međunarodno pravo su zastarjeli. Sada se svi pozivaju na međunarodno pravo, ali su tada počeli da govore da je sve zastarjelo”, rekao je Putin.

Related Topics:

Svijet

NOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a

Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u dodatnim evropskim državama članicama NATO saveza.

SAD razmatraju da li da rasporede nuklearno oružje u dodatnim evropskim državama iz NATO saveza, piše “Financial Times”.

Američki zvaničnici su nagovijestili da su otvoreni za dodatno raspoređivanje atomskog naoružanja izvan postojećih šest zemalja u kojima se nalaze nuklearni bombarderi, piše list pozivajući se na tri osobe upućene u razgovore.

Taj potez bi uključivao više zemalja koje će ugostiti američke letjelice sa dvostrukom sposobnošću, koje su u stanju da izvrše nuklearne napade, navodi list, uz upozorenje da sporazum o proširenju američkog nuklearnog raspoređivanja nije potvrđen.

Zemlje na istočnom krilu NATO saveza, uključujući Poljsku i pojedine baltičke države, zainteresovane su za potencijalno ugošćavanje baza sa nuklearnim bombarderima, piše list i dodaje da se unutar Alijanse vodi diskusija o ovom pitanju.

Šef političkog odjeljenja Pentagona Elbridž Kolbi ranije je javno rekao da će SAD nastaviti da koriste svoje nuklearno oružje za zaštitu članica NATO-a, iako evropski saveznici preuzimaju vođstvo nad konvencionalnim snagama.

Nastavi čitati

Svijet

METEOROLOZI UPOZORILI NA SNAŽAN El NINJO: Prijeti rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda

Svjetska meteorološka agencija /SMO/ prognozirala je umjeren ili vjerovatno jak vremenski fenomen “El Ninjo”, koji bi u narednim mjesecima mogao da poveća globalnu temperaturu i rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda.

“El Ninjo” je periodično zagrijavanje površinske temperature mora u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, koje obično traje između devet i 12 meseci, prema meteorološkoj agenciji UN.

SMO je saopštila da tople vode okeana podstiču razvoj El Ninja i predviđa natprosječnu temperaturu u većini dijelova svijeta od juna do avgusta.

U izvještaju se navodi da će El Ninjo vjerovatno trajati do novembra.

“Moramo da se pripremimo za potencijalno jak događaj `El Ninjo`, koji će pogoršati sušu i obilne padavine i povećati rizik od toplotnih talasa kako na kopnu tako i u okeanu”, izjavila je generalni sekretar SMO Seleste Saulo.

Ona je dodala da je prethodni “El Ninjo” doprinio da 2024. godina bude najtoplija u istoriji od kada se vrše mjerenja.

Poznato je da ovaj vremenski obrazac remeti regionalnu klimu i potencijalno dovodi do povećanja količine padavina u Južnoj Americi, južnom dijelu SAD, dijelovima Roga Afrike i centralne Azije, dok izaziva sušu u Australiji, centralnoj Americi, Indoneziji i dijelovima južne Azije.

Takođe može da ima efekat zagrijavanja na globalnu klimu i podsticanja uragana u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, navodi SMO.

Nastavi čitati

Svijet

GLOBALNO ZAGRIJAVANJE DONOSI NOVU OPASNOST: Stručnjaci upozoravaju na sve razornije vremenske nepogode

Klimatske promjene i globalno zagrijavanje mogli bi da dovedu do češće pojave krupnog grada, upozoravaju naučnici, navodeći da bi posljedice po infrastrukturu, vozila i usjeve mogle biti sve ozbiljnije.

Suše, poplave, topljenje glečera… Posljedice klimatskih promjena vidljive su iz godine u godinu, a stručnjaci sada upozoravaju na još jednu koja bi mogla da stvori još veće probleme. Naime, globalno zagrijavanje će vjerovatno dovesti do formiranja većih gradnih zrna koja mogu prouzrokovati štetu na vozilima i infrastrukturi.

Kako ističe Euronews, klimatske promjene izazvane ljudskom aktivnošću, prije svega sagorijevanjem fosilnih goriva, stvaraju nestabilniji vazduh i pogoduju formiranju grada i jakih oluja.

Prema studiji objavljenoj u naučnom časopisu Nature, broj slučajeva grada sa zrnima većim od velikog klikera povećaće se između 38 i 47 procenata do kraja vijeka. Istovremeno, broj oluja koje proizvode manji grad smanjiće se za četiri do osam procenata, javlja Večernji.

“Posljednjih godina viđamo rekordne količine grada. To me izuzetno zabrinjava jer zapravo ne gradimo našu sredinu tako da bude otporna na grad. Na primjer, takvi rizici uglavnom nisu uključeni u standarde projektovanja kuća u SAD, ili u većem dijelu svijeta”, rekao je koautor studije Džon Alen, profesor meteorologije na Centralnom univerzitetu u Mičigenu i dodao:

“U toplijoj atmosferi ima više vodene pare, a to povećava količinu raspoložive energije u atmosferi, pa postoje jače uzlazne struje. To dovodi do više grmljavina sa uzlaznim strujama dovoljno jakim da formiraju grad”, objašnjava Alen.

S druge strane, topliji vazduh može da otopi manje zrna grada, što bi moglo dovesti do manjeg broja gradonosnih oluja u tropskim predijelima.

U Evropi, gradne oluje su među najrazornijim vremenskim pojavama, uzrokujući ekonomske gubitke širom kontinenta. Andreas Prajn, klimatolog sa ETH Ciriha, kaže da manja zrna grada mogu prouzrokovati značajnu štetu usjevima, ali zrna grada veća od oko pet centimetara mogu oštetiti vozila, krovove, solarne panele itd.

Nastavi čitati

Aktuelno