Connect with us

Politika

TRI MINISTRA SA SUMNJIVIM DIPLOMAMA! Privatni fakulteti UPITNOG KVALITETA, a neke prate i skandali!

I dok su pojedini ministri u Vladi Republike Srpske završili fakultete, magistrirali i doktorirali sa visokim prosjecima, oko obrazovanja drugih se u javnosti svojevremeno podizala velika prašina zbog upitne validnosti njihovih diploma.


Alen Šeranić je rođen 1977. godine u Banjoj Luci, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. 2004. godine je završio medicinski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, dok je se 2007. specijalizovao na porodičnoj medicini, 2010. magistrirao na Keele Univerzitetu u Velikoj Britaniji, te 2015. stekao specijalizaciju u epidemiologiji.

Miloš Bukejlović SNSD, Ministar pravde Republike Srpske. Miloš Bukejlović rođen je 1989. godine u Doboju. Osnovnu i srednju školu završio je u Doboju, a Pravni fakultet u Novom Sadu. Radio je u Agenciji za razvoj malih i srednjih preduzeća Doboj, Gradskoj upravi Doboj, bio je sekretar Skupštine Grada Doboj, potpredsjednik i predsjednik Skupštine Grada Doboj, te direktor preduzeća „Elektro Doboj”. Bukejlović je završio privatni fakultet.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Bojan Vipotnik diplomirao je na Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment u Banjoj Luci, što takođe znači da posjeduje diplomu privatnog fakulteta. Radio je u Komercijalnoj banci Banjaluka kao stručni saradnik i viši stručni saradnik, bio direktor preduzeća Nova konsalting, te šef Kabineta ministra prosvjete i kulture.

Zlatan Klokić  ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske i funkcioner Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Rođen je u Prnjavoru, gdje je završio osnovnu i srednju školu, a Elektrotehnički fakultet završio u Banjaluci.

Od decembra 2009. godine, pa do izbora na ministarsko mjesto bio je zaposlen u „Elektrodistribuciji“ Prnjavor, na poslovima inženjera za tehničku pripremu, te rukovodioca radne jedinice. Nakon što su u javnost isplivali sporni detalji iz biografija dva ministra, na red je došao još jedan, ovaj put novi-stari ministar Zlatan Klokić. Ipak Klokića i danas prati skandal. Naime kafić čiji je suvlasnik njegova supruga kažnjen je sa 10.000 KM zbog neizdavanja fiskalnih računa. Riječ je o kafiću „Havana“ u Prnjavoru koji posluje u okviru preduzeća „Varadero“ čija suvlasnica je Klokićeva supruga.

Željka Stojićić rođena  1959. godine u Mrkonjić Gradu. Osnovnu i srednju školu završila je u Mrkonjić Gradu, a Ekonomski fakultet u Sarajevu.

Ministar finansija – Zora Vidović (SNSD). Rođena je 1954. godine u Donjim Srđevićima, Opština Srbac. Osnovnu školu i Gimnaziju završila je u Srpcu, a Ekonomski fakultet 1978. godine u Beogradu

Ministar unutrašnjih poslova – Siniša Karan (SNSD). Rođen je 19622. godine u Grabovcu, Opština Beli Manastir. U Kupresu je završio osnovnu školu i gimnaziju, a diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Magistarske studije završio je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, gdje je odbranio i doktorsku disertaciju

Senka Jujuć rođena je 1963. godinu u Kozarskoj Dubici. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Banjaluci.

Ministar rada i boračko- invalidske zaštite RS Danijel Egić završio je Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci.

Od 2012. do 2021. godine radio je u Ministarstvu poljoprivrede RS, a potom u Gradskoj upravi Prijedor na mjestu načelnika Odjeljenja za poljoprivredu i ruralni razvoj.

 

 

 

 

 

 

 

Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić zvanje diplomiranog ekonomiste stekao je na Megatrend univerzitetu u Beogradu. Oko Đokićevog obrazovanja ranije se diglo mnogo prašine u javnosti, jer je na zvaničnom sajtu Vlade stajalo da je Đokić završio Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu, što nije bilo tačno.

Đokić se nakon ovog skandala medijima pravdao da ne zna ko je kreirao podatke iz njegove biografije, niti ko ih je stavljao na sajtove.

Đokića takođe prati skandal  jer je krao impulse od tadašnjeg „Telekoma“ i za to pravosnažno presuđen.

Nedeljko Čubrilović Rođen je 1953. godine u Krupi na Vrbasu. Diplomirao je na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.

foto/bl-portal

U biografiji ministra trgovine i turizma Denisa Šulića stoji da je zvanje diplomiranog politikologa je stekao na Nezavisnom univerzitetu u Banjaluci, takođe privatnog fakulteta, a trenutno pohađa master studije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci na smjeru Javna uprava i javne politike.

 

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Savo Minić (SNSD). Osnovnu školu je završio Donjoj Dubici, Opština Odžak, a srednju školu u Šamcu i Bijeljini. Završio je Pravni fakultet u Banjaluci, te stekao zvanje magistra, a potom i doktora pravnih nauka. Položio je i pravosudni i advokatski ispit.

Ministar privrede i preduzetništva – Vojin Mitrović (SNSD). Rođen je 1961. godine u bijeljinskom selu Donji Brodac. Osnovnu i srednju školu završio je u Bijeljini, dok je diplomu mašinskog inženjera stekao na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu gdje je i magistrirao, a zatim i doktorirao.

Željko Budimir (SNSD)

Rođen je 1977. godine u Sanskom Mostu, gdje je živio sa porodicom. Od 1995. godine živi u Banjaluci, gdje završava Pravni fakultet. Na Fakultetu političkih nauka magistrira, a na Fakultetu političkih nauka u Beogradu stiče zvanje doktora političkih nauka.

Ministarka porodice, omladine i sporta RS Selma Čabrić na fakultetu u Zenici stiče diplomu profesora razredne nastave, nakon čega počinje raditi u Osnovnoj školi Dositej Obradović u Doboju. Nigdje se ne navodi da li je u pitanju privatni fakultet.

Kako je navedeno u njenoj biografiji, u ovoj obrazovnoj ustanovi je radila osam godina u nastavi, a nakon toga je imenovana za pomoćnika direktora škole.

banjaluka24

Politika

NADAM SE DA REZOLUCIJA O SREBRENICI NEĆE BITI USVOJENA: UN najgore mjesto za glasanje o tome

Direktor Centra “Simon Vizental” Efraim Zurof rekao je danas da se nada da rezolucija o genocidu u Srebrenici neće biti usvojena, navodeći da su Ujedinjene nacije najgore mjesto za glasanje o tom pitanju jer je riječ o “političkom glasanju, a ne istorijskoj analizi”.

Zurof je u intervjuu za Tanjug istakao da bi izglasavanje takve rezolucije bilo loše za Balkan i ponovio da se u Srebrenici nije desio genocid.

“Definicija genocida jeste namjera da se izbriše, da se potpuno ukloni nacija, zemlja ili određena etnička grupa. Kako možemo da zločin u Srebrenici nazovemo genocidom, ako su srpske trupe dopustile da 25.000 od 33.000 ljudi koji su bili u Srebrenici ode kući bez da ih povrede na bilo koji način?”, ukazao je Zurof, prenosi Euronews Srbija.

On je napomenuo da nije svaki ratni zločin genocid, kao i da je taj termin zbog Holokausta u Drugom svjetskom ratu postao “zlatni standard tragedije” za sve koji žele zbog svoje tragedije da dobiju “više finansijske podrške”.

Zurof, poznat kao “lovac na naciste”, ocijenio je da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija najgore mjesto za glasanje o pitanju Srebrenice “zato što je to političko glasanje, a ne analiza istorijskog događaja”.

“Nijemci uvijek žele da podijele krivicu”

Govoreći o podršci Njemačke za rezoluciju o genocidu u Srebrenici, Zurof je ocijenio da je za tu državu rezolucija povoljna jer “Nijemci, naravno, uvijek žele da podijele krivicu”.

“Dakle, ovo je jedna farsa, ovo je potpuna farsa. Ako je Srebrenica genocid, ko zna koji drugi incidenti koji nisu genocid će doći u UN gdje će biti traženo da se predstave kao genocid”, upozorio je Zurof i ukazao da postoji opasnost da značenje riječi genocid bude razvodnjeno i da izgubi svoj smisao.

Zurof je podsjetio da se ovakvom rezolucijom krši i Dejtonski sporazum.

“Dejtonski sporazum je rekao da sva tri entiteta u Republici Srpskoj moraju da se slože o ovakvom koraku, a do ovoga nije došlo, ovo je bila nezavisna inicijativa od strane Bošnjaka muslimana. Oni su povrijedili Dejtonski sporazum i žele da dobiju nagradu”, kazao je Zurof.

Upitan o tome da li rezolucija o Srebrenici može da poboljša odnose naroda na zapadnom Balkanu, Zurof je ocijenio da će se desiti suprotno.

“Imaće potpuno suprotan efekat. Ovo je loše za Balkan, ovo je loše za istoriju, ovo je loše za, rekao bih, mirovni poredak cijelog svijeta. Ako je sve genocid, to znači da ništa nije genocid”, zaključio je Zurof.

Nastavi čitati

Politika

VLADA PRIZNALA: Minimalac napunio budžet, ali ne i džepove građana

Od početka godine minimalna plata u Republici Srpskoj je povećana sa 700 KM na 900 KM, a to povećanje je za sada uvećalo prihode u republički budžet po osnovu poreza i doprinosa, a nije bitnije poboljšalo životni standard radnika. Građani Srpske i pored povećanja minimalca „dekretom“ sve manje troše, što se vidi kroz pad udjela krajnje potrošnje Srpske u ukupnoj potrošnji BiH, a to znači i manje prihode u raspodjeli od PDV-a.

To je pokazao dokument Analiza efekata povećanja najniže plate u RS, koje je pripremilo Ministarstvo finansija RS, a koji prenosi portal Capital.

Naime, u dokumentu koje je pripremilo resorno ministarstvo nisu sadržani zaključci ili preporuke već samo zvanična statistika koja se vezuje za isplatu minimalne plate u RS. Ipak, ti podaci u ovom momentu ne pružaju baš optimističnu sliku kada su u pitanju efekti povećanja najniže plate u RS.

U tom dokumentu je navedeno da je prosječna neto plata isplaćena u martu 2024. godine iznosila je 1.394 KM i nominalno je veća za 120 KM u odnosu na prosječnu neto platu u 2023. godini (1.274 KM).

„Posmatrano po područjima, najviša prosječna neto plata isplaćena je u području finansijske i djelatnosti osiguranja (1.855 KM), dok je najniža isplaćena u građevinarstvu (1.097 KM). Najveći rast prosječnih neto plata ostvaren je u područjima u kojima su prosječne neto plate za 2023. godinu bile niže (u intervalu 900 – 1.100 KM), dok je najmanji rast ostvaren u područjima u kojima su prosječne neto plate u 2023. godini bile više od prosjeka“, precizirano je u analizi uz napomenu da je najniži rast neto plata ostvaren u područjima: javna uprava, zdravstvo i socijalni rad i obrazovanje koje se većim dijelom finansiraju iz budžeta RS i većina radnika je visoko-kvalifikovana.

„Ovakvo kretanje u prosječnim platama (sa presjekom na mart 2024. godine) ukazuje da je uglavnom došlo do povećanja najnižih plata, a u značajno manjoj mjeri i povećanja ostalih plata“, navedeno je u analizi.

Najniža plata puni budžet RS

Povećanje najniže plate pratilo je i povećanje naplate poreza i doprinosa, kojima se puni budžet RS, a koji je bio vidljiv tek u februaru ove godine kada su isplaćena lična primanja za januar 2024. godine.

U analizi je navedeno da je prihod od poreza na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 23,4 miliona KM, što je 3,2 miliona KM više u odnosu na januar 2024.godine (20,2 miliona KM).

„Prihod od poreza na lična primanja u martu iznosio je 24 miliona KM što je rast od 4,3 miliona KM u odnosu na prosječan mjesečni iznos tih prihoda u 2023. godini (19,8 miliona KM), a na približno istom nivou je kao i u februaru 2024. godine“, precizirano je u analizi.

Navedeno je da se rast plata reflektovao i na rast prihoda po osnovu doprinosa za lična primanja, naknade i prihode osiguranika za obavezno osiguranje.

Precizirano je da je prihod od doprinosa na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 185,3 miliona KM i veći za 22,1 milion KM u odnosu na januar (163,2 miliona KM).

„Međutim, prihod od doprinosa na lična primanja je ostvario pada u martu, za 2,5 miliona KM u odnosu na februar ove godine, za šta trenutno nemamo obrazloženje“, navedeno je u analizi. Naime, prihod od doprinosa na lična primanja u martu ove godine je iznosio 182,8 miliona KM.

Ministarstvo finansija RS je analizirao i kako je rast plata uticao na krajnju potrošnju u RS.

Rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje RS u BIH

U analizi je navedeno da je u februaru 2024. godine došlo do značajnijeg smanjenja krajnje potrošnje u odnosu na januar.

„Tek od marta 2024. godine krajnja potrošnja dostiže iznos koji je veći od prosječne mjesečne potrošnje u 2023. godini za 5,4 miliona KM“, dodato je u analizi. Naime, mjesečni prosjek krajnje potrošnje u 2023. godini je iznosio 160,3 miliona KM, u januaru 153 miliona KM, februaru 145,3 miliona KM a martu 165,7 miliona KM, kada je jedino premašen prosjek iz 2023. godine.

„Kada posmatramo udio krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupnoj krajnjoj potrošnji BiH, zapažamo da je udio Republike Srpske bio značajno veći u januaru 2024. godine, dok u februaru i martu 2024. godine dolazi do pada udjela krajnje potrošnje, tako da je udio krajnje potrošnje u martu 2024. godine niži od prosječnog udjela u 2023. godini. Ovo navodi na zaključak da rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupno krajnjoj potrošnji BIH“, navedeno je u analizi uz navođenje podataka da je prosječni udio krajnje potrošnje RS u ukupnoj potrošnji BiH lani iznosio 34,03 odsto. U januaru taj udio je iznosio 35,5 odsto, a februaru i martu po 33 odsto.

Iz Saveza sindikata RS su poručili da će u narednim danima pripremiti set preporuka na osnovu podataka sadržanih u analizi koje je pripremilo resorno ministarstvo.

„Povećanje najniže plate je dovelo u određenoj mjeri do povećanje kupovne moći radnika, ali kada se plate uporede sa neopravdanim rastom cijena onda su ti efekti ublaženi“, rekla je Božana Radomir stručni saradnika za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS i dodala da su cijene proizvoda i usluga za period januar – mart 2024. godine porasle ukupno gledano za 2,8 odsto.

Dodala je da je zbog povećanja minimalca prosječna plata porasla na 1.392 KM (februar), te da taj iznos može obezbijediti 53 odsto usluga i proizvoda sadržanih u sindikalnoj potrošačkoj korpi dok je u 2023. i 2022. godini to bilo oko 50 odsto.

Kaže da je Sindikat stava da u narednom periodu treba raditi na tome kako bi i ostale plate „išle na gore“, odnosno za radnike sa srednjom i viskom stručnom spremom koji nisu osjetili efekte povećanja minimalca.

Smatra da su podaci u analizi pokazala da rast najniže plate nije negativno uticao na rad poslovne zajednice, kako se ranije moglo čuti iz tih redova.

Iz Unije poslodavaca RS poručuju da promjena plata dekretom nije dobra.

„Ovakav način se više ne smije nikada desiti, inače će nas dugoročno dovesti u veoma tešku situaciju. Najveći efekat je punjenje budžeta a radnici će osjetiti veoma male efekte, a realni sektor je dobio značajno veće poreze i doprinose“, smatra potpredsjednik Unije Dejan Mijić uz napomenu da ovakvi nagli skokovi minimalca i povećanja opterećenja za plate moraju da prate i potezi Vlade na smanjenju doprinosa, oslobađanju toplog obroka i regresa od doprinosa i poreza.

Kaže da će zbog toga na sjednici Ekonomsko- socijalnog savjeta koja je zakazana za kraj ovog mjeseca inicirati da se pripremi dokument koji će precizirati način izračunavanja i određivanja minimalca u RS.

„Cilj je da se odluka donese racionalno na osnovu realnih pokazatelja i da “povuče” rast svih plata, a ne da poslodavce tjera u još veću sivu zonu“, naveo je Mijić.

Podsjećamo, Vlada RS je krajem prošle godine usvojila odluku o najnižoj plati, nakon što se Ekonomsko – socijalni savjet nije mogao dogovoriti oko iznosa. Utvrđen je iznos najniže neto plate od 900 KM što je za 200 KM, odnosno 28,7 odsto više u odnosu na 2023. godinu kada je ona iznosila 700 KM. Cilj je kako su tom prilikom naveli poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja radnika u RS.

Nastavi čitati

Politika

Vladajuća koalicija može donositi sve ODLUKE BEZ OPOZICIJE

SNSD i koalicioni partneri imaju većinu i mogu donositi sve odluke bez opozicije, saopšteno je iz SDS-a.

Iz SDS-a su pozvali vladajuću koaliciju da donesu zakon koji žele da se poštuje na izborima pa da onda pozovu opozicuju da učestvuje na tim izborima.

Iz ove stranke navode da će “i dalje dosljedno raditi u interesu naroda Republike Srpske, boriti se za poštovanje zakona i demokratskih principa”.

Predstavnici političkih partija sa sjedištem u Srpskoj, koje imaju poslanike u parlamentu i odbornike u skupštinama gradova, održali su danas sastanak i istakli da će vladajuća koalicija sutra donijeti odluku o lokalnim izborima, optuživši opoziciju, koja nije došla na sastanak, da ne želi dijalog, već da je lojalna Kristijanu Šmitu i BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno