Društvo
DOKTORI IZ SRPSKE BJEŽE GLAVOM BEZ OBZIRA i ne nije samo plata razlog!
Zdravstveni radnici, pa i ljekari, već godinama bježe iz Republike Srpske glavom bez obzira.
Ko je uspio da se dokopa makar i Slovenije, ili nekog malog ostrva u Hrvatskoj, odavno je digao sidro, mada ni tamo nije lako živjeti od svog rada i znanja.
Uz to, kako tvrde oni koji su već otišli trbuhom za kruhom, u inostranstvu, pa i u komšiluku, treba potrošiti dosta vremena i živaca da se medicinar dokopa bar približno istog posla kakav je radio u svojoj zemlji.
Ali, pečalba se očigledno isplati, jer odlaze mnogi, a nije poznato da se neko vratio.
Nedavno je psihijatar Tomislav Franić iz KBC Split podigao na noge region izjavom da sa osnovnom platom od 3.500 evra u Hrvatskoj ne može imati kvalitetan život.
Pošto je rekao da je to njegova osnovna plata, može se zaključiti da uz to ima i dodataka, ali doktor Franić nije zadovoljan. Tvrdi da je u Irskoj, za 4 sedmice, zaradio 9.000 evra.
Šampioni Vlado Đajić i Nenad Stevandić
Odmah su mnogi ljekari u regionu uključili kalkulatore. Čak i ako “malo pretjeruje”, Franić ih je podstakao na razmišljanje, jer je, na neki način, otvorio Pandorinu kutiju.
Koliko, ustvari, zarađuju doktori u Republici Srpskoj? Mada se često žale da su potcijenjeni, o konkretnim ciframa nerado govore. Plate ljudi u bijelom su tabu.
A evo šta kaže zvanična računica. Takozvana “cijena rada” u javnim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj trenutno iznosi 160 maraka, ili, da budemo u dlaku precizni, 159,50 KM.
Ova se cifra množi sa koeficijentima koji su propisani Zakonom o platama zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama RS.
Dakle, kad se ukrste koeficijent i cijena rada, očekivano, najbolju platu imaju oni na vrhu: direktori bolnica i klinika.
Direktor javne zdravstvene ustanove sa više od 2.000 zaposlenih, a takav je u Srpskoj samo jedan, zaradi skoro 7.500 KM bruto, što znači da mu je neto plata oko 4.700 KM.
To bi bilo “gola” plata generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra RS, Vlade Đajića. Naravno, tome valja dodati naknadu za radni staž i za topli obrok, a možda i još ponešto, tako da Đajićeva plata sigurno prebaci 5.000 KM.
Kad se već bavimo primanjima čelnih ljudi najveće zdravstvene ustanove u Srpskoj, Đajićev zamjenik, Nenad Stevandić ima, po zakonu, za 10 odsto manju platu.
Kod privatnika je bolje
Direktori manjih bolnica imaju plate od 5.170 KM do 6.050 KM bruto, odnosno 3.000 do 3.700 KM neto. I na to, naravno, ide staž i topli obrok.
Negdje u istoj ravni su i direktori velikih Domova zdravlja, koji dobace skoro do 3.000 KM “gole” plate.
Topli obrok, koji i njima sleduje, a koji je u RS oko 200 KM mjesečno, rukovodioce, vjerovatno, ne zanima mnogo, ali onima koji su “posljednji u lancu ishrane” i te kako znači.
Već za glavne medicinske sestre, koje su takođe rukovodioci, tih 200 KM nije beznačajno.
Glavne sestre, u zavisnosti od stepena obrazovanja i veličine i nivoa zdravstvene ustanove u kojoj rade, zarade od oko 2.300 do 2.700 KM bruto, što će reći da, kad se odbiju porezi i doprinosi, imaju neto plate od oko 1.300 do 1.700 KM.
Njegovatelji zarađuju od 1.100 do 1.400 KM, u zavisnost od stručne spreme.
Naravno, ljekari, kao i farmaceuti zaposleni u javnim zdravstvenim ustanovama, imaju znatno veće plate od ostalih zdravstvenih radnika, ali ipak znatno manje od rukovodilaca.
Većina ljekara bez specijalizacije zarađuju od 1.700 do 2.200 KM.
Plate specijalista se kreću oko 3.000 KM, a subspecijalista oko 4.000 KM, ali ove brojke valja uzeti s rezervom, jer mnogo toga zavisi od ustanove u kojoj rade, te od konkretnog posla kojim se bave.
Na ovu, osnovnu platu, uz topli obrok i staž, treba dodati i naknadu za rad noću i za dežurstva, kod ljekara koji dežuraju.
Da je situacija slična i u privatnim zdravstvenim ustanovama, pogotovo onim koje se bave primarnom zdravstvenom zaštitom i imaju ugovor s Fondom zdravstvenog osiguranja RS, svjedoči i mlada doktorka specijalistkinja porodične medicine.
“Plate su, okvirno od 2.000 do 2.400 KM; naravno, ima i onih koji zarađuju nešto manje ili nešto više. Ono što je dobro kad “radiš kod privatnika” su redovne plate i redovna uplata doprinosa, što u državnim zdravstvenim ustanovama odavno već ne funkcioniše kako treba”, kaže ova doktorka za Srpskainfo.
“U Sloveniji nema ciganluka”
Milionski dugovi zdravstvenih ustanova za doprinose i paradoksalne situacije u kojima doktori ne mogu da se liječe, čak ni u bolnici u kojoj sami rade i liječe druge pacijente, već odavno je opšte mjesto u Srpskoj.
Zato mnogi ljekari sa kojima smo razgovarali kažu da su upravo takve situacije, čak i više nego skromne plate, ono što ih tjera u inostranstvo.
U Sloveniji su recimo plate bolje, ali se i više radi. Ali, s druge strane, sve se zna i sve je uređeno. Ako odeš na selo ili u manje mjesto, dobiješ kuću ili stan, službeni telefon, službeni automobil i, brate, zna se kad je plata i kako se uplaćuju doprinosi. Nema ovog ciganluka, kao kod nas – kaže jedan mladi ljekar, koji ozbiljno razmišlja da digne sidro.
Sindikalci zakuvali, pa se ućutali
U Strukovnom sindikatu doktora medicine Republike Srpske, očigledno, nisu zadovoljni onim što im nude javne zdravstvene ustanove, kao najveći poslodavci u ovoj branši. Da je tako, svjedoči i zahtjev koji su nedavno uputili ministru zdravlja Alenu Šeraniću, tražeći hitne progovore u cilju povećanja plata.
Ipak, nisu nam odgovorili da li će pregovora biti, niti su komentarisali aktuelne plate doktora u Republici Srpskoj i činjenicu da mnogim ljekarima nisu uplaćeni doprinosi.
“Predsjednik Jovica Mišić je jedini ovlašten da daje izjave, a on je u inostranstvu i neće biti dostupan do 20. februara”, poručili su iz ovog sindikata.
BL-portal
Društvo
TEŠKI DANI ZA DRVNU INDUSTRIJU U SRPSKOJ: Pad proizvodnje i izvoza sve dublji, kriza traje godinama
Drvoprerađivački sektor u Republici Srpskoj i u ovoj godini suočava se s višestrukim problemima – od zatvorenog tržišta, rasta troškova i pada konkurentnosti, do sve izraženijeg nedostatka radne snage, ističu sagovornici.
Oni upozoravaju da se sektor nalazi u teškom periodu, uz ograničene mogućnosti povećanja cijena i sve izraženiji pritisak na poslovanje.
Situacija i dalje teška
Darko Partalo, direktor banjalučke kompanije “Drvoprodex”, kazao je za “Nezavisne novine” da je situacija u drvoprerađivačkom sektoru i dalje izuzetno teška, a tržište je u velikoj mjeri zatvoreno.
Prema njegovim riječima, situacija se razlikuje od proizvoda do proizvoda, a stabilnost u poslovanju trenutno diktiraju dugoročni aranžmani.
Dobra stvar je što smo prije nekoliko dana sa našim partnerima potpisali petogodišnje ugovore. Kada je riječ o plasmanu, pelet se traži i dobro se prodaje, dok prodaja ostalih drvnih proizvoda zavisi od slučaja do slučaja. Sve varira u zavisnosti od proizvoda i kupaca, nema pravila, ali je situacija generalno veoma teška – ističe Partalo.
Nova rješenja van granica Evrope
On objašnjava da se s vremena na vrijeme pojave sporadični partneri, zbog čega ova kompanija aktivno traži nova rješenja van granica Evrope.
– Širimo se na američko tržište, mada i dalje najviše izvozimo u zemlje Evropske unije – naglašava Partalo.
Kako je pojasnio, veliki izazov za drvoprerađivače predstavlja i globalna nestabilnost, koja direktno utiče na troškove proizvodnje. Ipak, prostor za korekciju prodajnih cijena na tržištu trenutno ne postoji.
Cijene goriva i nafte u velikom porastu
– Cijene goriva i nafte su u velikom porastu, što vrši ogroman pritisak na konačnu kalkulaciju i troškove poslovanja. S druge strane, naše cijene se nisu mijenjale jer ih je u trenutnim okolnostima veoma teško pomjeriti nagore – pojasnio je Partalo.
Zaključio je da se kompletna privreda nada smirivanju geopolitičkih tenzija koje diktiraju ekonomska kretanja.
– Generalno se nadamo da će se konačno završiti sukobi, kako na Bliskom istoku, tako i u Ukrajini, što bi donijelo stabilizaciju i oporavak tržišta – poručio Partalo.
Blagi oporavak
Iako statistički podaci za prva četiri mjeseca ove godine pokazuju blagi oporavak u sektoru šumarstva i drvoprerade u odnosu na isti period prošle godine, ta je slika u praksi prividna, ocijenio je za “Nezavisne novine” Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske.
– Kada se poredimo sa prošlom godinom, koja je bila izuzetno loša, taj statistički plus zapravo ne znači mnogo – upozorava Andrić.
Nagomilani problemi
Ističe da se domaći drvoprerađivači suočavaju sa čitavim nizom nagomilanih problema – od nedostatka radne snage, preko gubitka narudžbi, pa sve do zatvaranja tradicionalnih tržišta.
– Domaći proizvođači jednostavno ne mogu povećati cijene svojih finalnih proizvoda na inostranom tržištu, dok sa druge strane cijene svega ostalog u lancu proizvodnje nezaustavljivo rastu – objašnjava Andrić.
Logističke barijere
U potrazi za izlazom iz krize, mnoga preduzeća pokušavaju da se okrenu trećim tržištima, izvan granica Evropske unije, ali taj proces ide veoma teško i nailazi na logističke barijere.
– Mi smo tradicionalno i geografski naslonjeni na tržišta koja su nam najbliža, prije svega na Evropsku uniju. Izlazak na nova, daleka tržišta je komplikovan jer poluproizvodi ne mogu da podnesu visoke troškove transporta. Zbog toga mi gubimo konkurentnost ako pokušamo da izvozimo na Bliski istok, a o Americi da i ne govorimo – pojasnio je Andrić.
Učešće transporta u konačnoj cijeni robe
Prema njegovim riječima, ključni faktor u ovoj računici je učešće transporta u konačnoj cijeni robe.
– Samo skup i visokofinalizovan proizvod može da prođe na dalekim tržištima jer njegova vrijednost može da istrpi visoke troškove prevoza. Za sve jeftinije proizvode i poluproizvode to je potpuno neisplativo. Zbog toga se u trenutnim okolnostima svi ponovo okreću regionalnom i domaćem tržištu – zaključio je Andrić.
Društvo
CRVENI ALARM: U Hrvatsku stigao insekt koji uništava stotine biljnih vrsta
U Park-šumi Maksimir 23. januara 2026. godine prvi je put u Hrvatskoj potvrđen nalaz karantinskog štetnog organizma Popillia japonica Newman, poznatijeg kao japanski pivac, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske.
Nalaz je potvrđen u sklopu službenog nadziranja, nakon što je jedna jedinka pronađena u feromonskoj lovki, a identifikaciju je potvrdila referentna laboratorijska analiza Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Kako će Hrvatska spriječiti širenje japanskog pivca?
S obzirom na nalaz u Maksimiru te mogućnost slučajnog unosa putem ljudi, opreme ili vozila, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske izradilo je Akcijski plan za sprečavanje njegova daljeg širenja i mogućeg udomaćivanja u toj zemlji.
“Planom su predviđene mjere nadzora, praćenja i, po potrebi, iskorjenjivanja štetnog organizma. Aktivnosti uključuju dodatno postavljanje feromonskih lovki, vizualne preglede terena te kontinuirano praćenje pojave štetnika”, navode iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske.
Akcijski plan, navode iz ministarstva, biće fleksibilan i prema potrebi ažuriran u skladu s novim nalazima i rezultatima nadzora.
Šta građani treba da urade ako primijete japanskog pivca?
Ministarstvo je pozvalo građane, posjetioce i šetače u Maksimiru na saradnju tokom provođenja pojačanog nadgledanja.
Na području parka već su postavljene feromonske lovke koje služe za praćenje prisutnosti štetnika. Građani se mole da lovke ne diraju, ne premještaju i ne oštećuju kako bi se praćenje bilo što bolje.
U slučaju uočavanja sumnjivih jedinki ili znakova prisutnosti japanskog pivca, građani se pozivaju da jave, po mogućnosti uz fotografiju i lokaciju, dostave na e-mail Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Odjel za biljno zdravstvo: HR_plant.health@mps.hr ili Državnog inspektorata Republike Hrvatske fitosanitarna.inspekcija@dirh.hr.
Nadležne institucije ističu kako su pravodobna dojava i saradnja javnosti ključne za rano otkrivanje i sprečavanje širenja ove opasne invazivne štetočine.
Zašto je japanski pivac jedna od najopasnijih invazivnih štetočina
Inače, japanski pivac svrstan je među prioritetne karantinske štetne organizme Evropske unije zbog potencijalno velikih ekonomskih, okolišnih i društvenih posljedica. Riječ je o izrazito polifagnoj štetočini koji napada više od 400 biljnih vrsta, uključujući poljoprivredne, voćarske, povrtlarske i ukrasne kulture.
Odrasli oblici hrane se lišćem, cvjetovima i plodovima, dok larve oštećuju korijenov sistem, što može dovesti do slabljenja biljaka, propadanja travnjaka te značajnih gubitaka u poljoprivrednoj proizvodnji.
Odakle dolazi japanski pivac i gdje je već pronađen?
Štetočina potiče iz istočne Azije, a u posljednjim decenijama proširio se na Sjevernu Ameriku te pojedine dijelove Evrope, gdje se smatra ozbiljnom prijetnjom biljnim kulturama i ekosistemima.
Prije dvije godine pronađen je u Sloveniji.
Društvo
NIJE BANJALUKA: Ovaj grad u Srpskoj ima najskuplje stanove
Tržište nekretnina u 2026. godini ispisuje nove, rekorderke stranice, a najnoviji podaci o cijenama novogradnje donijeli su iznenađenje koje niko nije očekivao.
Prema zvaničnim podacima za prvi kvartal 2026. godine, cijene u pojedinim gradovima drastično odskaču od republičkog prosjeka.
Banjaluka nije na prvom mjestu
Prosječna cijena kvadrata novog stana u Trebinju u prva tri mjeseca ove godine dostigla je nevjerovatnih 4.577 KM.
Ovaj podatak potvrđuje da potražnja za nekretninama u najjužnijem gradu Republike Srpske ne jenjava, uprkos tome što su cijene za prosječnog građanina postale misaona imenica.
Stanje u ostalim gradovima i rast tržišta
Dok Trebinje drži rekord, ni ostali veći centri u Republici Srpskoj ne zaostaju mnogo, piše “Buka”.
Banjaluka se ustalila na visokih 3.881 KM po kvadratu, dok se Istočno Novo Sarajevo pozicioniralo sa prosječnom cijenom od 2.875 KM.
Statistika pokazuje nevjerovatnu aktivnost:
- Rast prodaje: U Republici Srpskoj je u prva tri mjeseca prodato 957 stanova, što je nevjerovatan skok od 80,9% u odnosu na isti period prošle godine.
- Ukupna vrijednost: Prodaja stanova u Srpskoj “teška” je oko 146,4 miliona KM.
- Najaktivniji gradovi: Banjaluka (189 stanova), Prnjavor (118), Trebinje (94), Prijedor (89) i Istočna Ilidža (87).
-
Društvo1 dan agoRODITELJIMA KOJI ODBIJU VAKCINACIJU PRIJETI KAZNA DO 1.000 KM: Inspektorat Srpske kontroliše imunizaciju djece
-
Hronika2 dana agoAUTOMOBIL ZAVRŠIO U RIJECI: Teška nesreća u Banjaluci, ima povrijeđenih
-
Društvo2 dana agoLEGALIZACIJA BESPRAVLJA: Umjesto rušenja, za gradnju uz rijeke plaćaće se naknada?
-
Politika1 dan agoHERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE
-
Politika3 dana agoAMERIKA PONOVO STEŽE OBRUČ: Dodiku zaprijećeno novim sankcijama!
-
Politika2 dana agoPUKOTINE U ČOVIĆEVOM TABORU: Procurio audio sa sjednice najužeg rukovodstva HNS-a
-
Banjaluka2 dana agoGRAD DISAO KAO JEDAN: Završen deveti Moto-fest (FOTO)
-
Hronika2 dana agoALARMANTAN PORAST SLUČAJEVA: Sve više djece na meti predatora u Srpskoj
