Connect with us

Društvo

DOKTORI IZ SRPSKE BJEŽE GLAVOM BEZ OBZIRA i ne nije samo plata razlog!

Zdravstveni radnici, pa i ljekari, već godinama bježe iz Republike Srpske glavom bez obzira.
Ko je uspio da se dokopa makar i Slovenije, ili nekog malog ostrva u Hrvatskoj, odavno je digao sidro, mada ni tamo nije lako živjeti od svog rada i znanja.

Uz to, kako tvrde oni koji su već otišli trbuhom za kruhom, u inostranstvu, pa i u komšiluku, treba potrošiti dosta vremena i živaca da se medicinar dokopa bar približno istog posla kakav je radio u svojoj zemlji.

Ali, pečalba se očigledno isplati, jer odlaze mnogi, a nije poznato da se neko vratio.

Nedavno je psihijatar Tomislav Franić iz KBC Split podigao na noge region izjavom da sa osnovnom platom od 3.500 evra u Hrvatskoj ne može imati kvalitetan život.

Pošto je rekao da je to njegova osnovna plata, može se zaključiti da uz to ima i dodataka, ali doktor Franić nije zadovoljan. Tvrdi da je u Irskoj, za 4 sedmice, zaradio 9.000 evra.

Šampioni Vlado Đajić i Nenad Stevandić
Odmah su mnogi ljekari u regionu uključili kalkulatore. Čak i ako “malo pretjeruje”, Franić ih je podstakao na razmišljanje, jer je, na neki način, otvorio Pandorinu kutiju.

Koliko, ustvari, zarađuju doktori u Republici Srpskoj? Mada se često žale da su potcijenjeni, o konkretnim ciframa nerado govore. Plate ljudi u bijelom su tabu.

A evo šta kaže zvanična računica. Takozvana “cijena rada” u javnim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj trenutno iznosi 160 maraka, ili, da budemo u dlaku precizni, 159,50 KM.

Ova se cifra množi sa koeficijentima koji su propisani Zakonom o platama zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama RS.

Dakle, kad se ukrste koeficijent i cijena rada, očekivano, najbolju platu imaju oni na vrhu: direktori bolnica i klinika.

Direktor javne zdravstvene ustanove sa više od 2.000 zaposlenih, a takav je u Srpskoj samo jedan, zaradi skoro 7.500 KM bruto, što znači da mu je neto plata oko 4.700 KM.

To bi bilo “gola” plata generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra RS, Vlade Đajića. Naravno, tome valja dodati naknadu za radni staž i za topli obrok, a možda i još ponešto, tako da Đajićeva plata sigurno prebaci 5.000 KM.

Kad se već bavimo primanjima čelnih ljudi najveće zdravstvene ustanove u Srpskoj, Đajićev zamjenik, Nenad Stevandić ima, po zakonu, za 10 odsto manju platu.

Kod privatnika je bolje
Direktori manjih bolnica imaju plate od 5.170 KM do 6.050 KM bruto, odnosno 3.000 do 3.700 KM neto. I na to, naravno, ide staž i topli obrok.

Negdje u istoj ravni su i direktori velikih Domova zdravlja, koji dobace skoro do 3.000 KM “gole” plate.

Topli obrok, koji i njima sleduje, a koji je u RS oko 200 KM mjesečno, rukovodioce, vjerovatno, ne zanima mnogo, ali onima koji su “posljednji u lancu ishrane” i te kako znači.

Već za glavne medicinske sestre, koje su takođe rukovodioci, tih 200 KM nije beznačajno.

Glavne sestre, u zavisnosti od stepena obrazovanja i veličine i nivoa zdravstvene ustanove u kojoj rade, zarade od oko 2.300 do 2.700 KM bruto, što će reći da, kad se odbiju porezi i doprinosi, imaju neto plate od oko 1.300 do 1.700 KM.

Njegovatelji zarađuju od 1.100 do 1.400 KM, u zavisnost od stručne spreme.

Naravno, ljekari, kao i farmaceuti zaposleni u javnim zdravstvenim ustanovama, imaju znatno veće plate od ostalih zdravstvenih radnika, ali ipak znatno manje od rukovodilaca.

Većina ljekara bez specijalizacije zarađuju od 1.700 do 2.200 KM.

Plate specijalista se kreću oko 3.000 KM, a subspecijalista oko 4.000 KM, ali ove brojke valja uzeti s rezervom, jer mnogo toga zavisi od ustanove u kojoj rade, te od konkretnog posla kojim se bave.

Na ovu, osnovnu platu, uz topli obrok i staž, treba dodati i naknadu za rad noću i za dežurstva, kod ljekara koji dežuraju.

Da je situacija slična i u privatnim zdravstvenim ustanovama, pogotovo onim koje se bave primarnom zdravstvenom zaštitom i imaju ugovor s Fondom zdravstvenog osiguranja RS, svjedoči i mlada doktorka specijalistkinja porodične medicine.

“Plate su, okvirno od 2.000 do 2.400 KM; naravno, ima i onih koji zarađuju nešto manje ili nešto više. Ono što je dobro kad “radiš kod privatnika” su redovne plate i redovna uplata doprinosa, što u državnim zdravstvenim ustanovama odavno već ne funkcioniše kako treba”, kaže ova doktorka za Srpskainfo.

“U Sloveniji nema ciganluka”
Milionski dugovi zdravstvenih ustanova za doprinose i paradoksalne situacije u kojima doktori ne mogu da se liječe, čak ni u bolnici u kojoj sami rade i liječe druge pacijente, već odavno je opšte mjesto u Srpskoj.

Zato mnogi ljekari sa kojima smo razgovarali kažu da su upravo takve situacije, čak i više nego skromne plate, ono što ih tjera u inostranstvo.

U Sloveniji su recimo plate bolje, ali se i više radi. Ali, s druge strane, sve se zna i sve je uređeno. Ako odeš na selo ili u manje mjesto, dobiješ kuću ili stan, službeni telefon, službeni automobil i, brate, zna se kad je plata i kako se uplaćuju doprinosi. Nema ovog ciganluka, kao kod nas – kaže jedan mladi ljekar, koji ozbiljno razmišlja da digne sidro.

Sindikalci zakuvali, pa se ućutali
U Strukovnom sindikatu doktora medicine Republike Srpske, očigledno, nisu zadovoljni onim što im nude javne zdravstvene ustanove, kao najveći poslodavci u ovoj branši. Da je tako, svjedoči i zahtjev koji su nedavno uputili ministru zdravlja Alenu Šeraniću, tražeći hitne progovore u cilju povećanja plata.

Ipak, nisu nam odgovorili da li će pregovora biti, niti su komentarisali aktuelne plate doktora u Republici Srpskoj i činjenicu da mnogim ljekarima nisu uplaćeni doprinosi.

“Predsjednik Jovica Mišić je jedini ovlašten da daje izjave, a on je u inostranstvu i neće biti dostupan do 20. februara”, poručili su iz ovog sindikata.

BL-portal

Društvo

BIVŠI RADNICI KOKSARE LUKAVAC PROVELI NOĆ ISPRED FABRIKE: “Nećemo odustati dok nam se ne isplate dugovanja”

Veliki broj bivših radnika Koksare Lukavac proveo je noć ispred kapije fabrike, nastavljajući štrajk i protest kojim traže uvezivanje radnog staža, isplatu dugovanja i rješavanje svog radnopravnog statusa.

Štrajk je počeo u ponedjeljak, nakon što je propao posljednji pokušaj prodaje imovine preduzeća u stečaju, jer na javni poziv nije stigla nijedna ponuda. Bivši radnici poručuju da neće odustati od svojih zahtjeva dok im ne budu priznata prava koja im pripadaju, prenijela je Srna.

Traže staž, dugovanja i otpremnine
Gotovo 80 bivših zaposlenih okupilo se ispred fabrike koja je u februaru ove godine zvanično prestala s proizvodnjom.

Njihovi zahtjevi uključuju uvezivanje radnog staža, koji godinama nije uplaćivan, isplatu svih zaostalih potraživanja, kao i otpremnina koje smatraju da im pripadaju nakon otkaza.

Radnici traže i rješavanje statusa onih koji su ostali bez mogućnosti da ostvare pravo na penziju, posebno bivših zaposlenih sa zdravstvenim problemima i invalida rada, koji, kako navode, nemaju ni uslove za penzionisanje niti mogućnost novog zaposlenja.

“Nećemo odustati od svojih potraživanja”
Bivši radnici ističu da su godinama dobijali obećanja koja nikada nisu ispunjena, zbog čega sada svoja prava pokušavaju ostvariti kroz stečajni postupak.

„Mi nećemo odustati od svojih potraživanja. Tražimo da se radnicima izmiri radni staž i ono što im pripada po osnovu otkaza“, rekao je bivši radnik Koksare Nurdin Đuzić, prenosi BHRT.

Prema riječima bivših zaposlenih, gašenje Koksare nije jednako pogodilo sve radnike, jer dio njih nakon zatvaranja fabrike nije dobio adekvatno rješenje za svoj radnopravni status.

Propala prodaja imovine
Koksara Lukavac zvanično je završila proizvodnju u februaru ove godine, nakon višemjesečnog stečajnog postupka i neuspješnih pokušaja pronalaska investitora koji bi nastavio proizvodnju.

Posljednji pokušaj prodaje imovine takođe je propao, jer na javni poziv nije pristigla nijedna ponuda.

Nastavi čitati

Društvo

STRUČNJACI UPOZORAVAJU DA SLIJEDE NOVA POSKUPLJENJA: Gorivo u BiH ponovo premašilo tri KM

Cijene goriva u Bosni i Hercegovini iz dana u dan rastu, a na pojedinim benzinskim pumpama cijena dizela ponovo je premašila tri KM po litru.

Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko se nastavi rast cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, poskupljenja mogla biti nastavljena i narednih sedmica.

Dalji rast cijena goriva zavisi od kretanja cijene nafte

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kazao je za “Nezavisne novine” da su trenutna poskupljenja direktna posljedica rasta cijene barela nafte, ali da je dalji razvoj situacije teško predvidjeti zbog geopolitičkih dešavanja.

“Ove cijene su, na određeni način, povezane s trenutnom cijenom barela nafte. Dalje prognoze je vrlo teško dati jer sve zavisi od ratnih dešavanja, situacije u Ormuskom moreuzu i svega što se dešava na Bliskom istoku. Ako cijena barela pređe 90 dolara i bude se kretala u rasponu od 90 do 100 dolara, možemo očekivati da će cijene goriva premašiti tri KM po litru”, rekao je Bečarević.

Kako ističe, cijena barela početkom sedmice iznosila je oko 71 dolar, dok se sada kreće između 88 i 90 dolara.

“Logično je da distributeri povećavaju cijene jer su porasle i rafinerijske cijene. To još nije dramatičan rast, ali ukoliko barel nastavi da poskupljuje, sva goriva će biti skuplja od tri KM po litru”, naglasio je Bečarević.

On upozorava da bi povratak cijene nafte na oko 120 dolara po barelu ponovo doveo do značajnog rasta cijena na domaćem tržištu.

“U tom slučaju nema dileme da bi gorivo koštalo najmanje 3,50 KM, a vjerovatno između 3,80 i četiri KM po litru. Sve zavisi od razvoja situacije na Bliskom istoku”, rekao je Bečarević.

Cijene dizela u Banjaluci od 2,88 do 3,09 KM po litru

Slična očekivanja ima i Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

“Trenutne cijene eurodizela u Banjaluci kreću se od 2,88 do 3,09 KM po litru. S obzirom na aktuelna kretanja cijena sirove nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu, prema trenutnim pokazateljima očekuje nas rast cijena goriva na benzinskim pumpama u narednim danima”, rekao je Savić.

Građani, međutim, ističu da su razlike u cijenama između benzinskih pumpi velike, čak i na relativno malim udaljenostima.

“U Kotor Varošu dizel je na jednoj pumpi koštao 3,15 KM po litru, dok sam u Čelincu gorivo natočio po cijeni od 2,97 KM. Potom sam u Banjaluci kada sam vidio da je cijena 2,79 KM ponovo natočio gorivo. Međutim, kada sam se nakon otprilike sat vremena vratio na istu pumpu, cijena je već bila viša za šest feninga”, ispričao je jedan građanin.

Naime, cijena sirove nafte 20. jula je naglo porasla nakon nove eskalacije sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Sjevernomorska nafta brent prvi put nakon dužeg perioda premašila je granicu od 90 dolara po barelu, dok su evropski berzanski indeksi zabilježili pad.

Na otvaranju berzi cijena nafte brent za isporuku u septembru porasla je za oko 2,5 odsto i premašila 90 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta za avgust poskupjela za oko 2,3 odsto, na 84,38 dolara po barelu.

Produžena podrška za kupovinu goriva

Vlada Republike Srpske produžila je do 15. avgusta mjeru direktne podrške pri kupovini goriva, kojom građani, preduzetnici i privredni subjekti ostvaruju popust od 10 feninga po litru benzina i dizela. Istovremeno, Inspektorat Republike Srpske nastaviće pojačanu kontrolu formiranja cijena naftnih derivata.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, u prvom obračunskom periodu iskorišteno je više od 15 miliona litara regresiranog goriva. Poljoprivredni proizvođači, osim prava na regresirano gorivo, koristili su i dodatno umanjenje cijene od 10 feninga po litru.

“Izneseni podaci potvrđuju da je ova mjera predstavljala značajnu podršku poljoprivrednim proizvođačima tokom proljećne sjetve i doprinijela ublažavanju posljedica poremećaja na tržištu naftnih derivata”, saopšteno je iz resornog ministarstva.

Obrađeni podaci za prvi obračunski period

Oko dva miliona KM vraćeno je građanima Republike Srpske od donošenja Odluke o direktnoj podršci usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata, koja se primjenjuje od 15. aprila ove godine, a kojom je predviđeno da računi nakon sipanja goriva budu umanjeni za 10 feninga po litru goriva.

Potvrdili su ovo za “Nezavisne novine” iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, uz objašnjenje da su do sada obrađeni podaci za prvi obračunski period.

“U tom periodu je kroz ovu mjeru obuhvaćeno približno 20 miliona litara goriva. Na osnovu do sada obrađenih zahtjeva, obračunata sredstva za navedeni period iznose približno dva miliona KM”, navode iz Ministarstva

Nastavi čitati

Društvo

DOK GRAĐANI NEMAJU NI BANKU NI PEKARU: Opština kupuje terenac od 164.000 KM

Opština Kalinovik, na čelu sa načelnikom Radomirom Sladojem, planira putem finansijskog lizinga nabaviti novi službeni terenac od gotovo 164.000 KM sa porezom, a tehnička specifikacija upućuje na vozilo iz premium klase terenaca.

Luksuzni SUV bi posebno mogao upadati u oči u opštini poput Kalinovika koja spada u izrazito nerazvijene opštine i nema banku, pekaru, niti mesnicu.

Načelnik Kalinovika Radomir Sladoje kazao je za CAPITAL da vozilo nabavljaju za potrebe opštinske uprave, turističke potrebe, ali i za potrebe kompleksa “Zelengora”.

“Nemamo terensko vozilo, a svi putevi su makadamski osim onog za Sarajevo”, kazao je Sladoje za CAPITAL.

Prema tenderskoj dokumentaciji, traži se novo terensko-putničko vozilo proizvedeno najmanje 2025. godine, sa dizel motorom zapremine najmanje 2.700 kubnih centimetara i snagom od najmanje 150 kilovata.

Vozilo mora imati automatski osmostepeni mjenjač, pogon na sva četiri točka, najmanje pet sjedišta, kao i razmak od tla od najmanje 205 milimetara, što ga svrstava u kategoriju ozbiljnih terenskih vozila.

Osim toga, opština zahtijeva da vozilo bude sposobno da savlada vodene prepreke dubine najmanje 700 milimetara, uz ulazni ugao od najmanje 31 stepen i ugao penjanja od najmanje 42 stepena. Od opreme se, između ostalog, traže adaptivni tempomat, sistem za zadržavanje vozila u saobraćajnoj traci, kamera za vožnju unazad, LED svjetla i multimedijalni ekran osjetljiv na dodir.

Tenderskom dokumentacijom predviđena je i garancija od deset godina ili 200.000 pređenih kilometara, kao i isporuka vozila u roku od deset dana od zaključenja ugovora. Vozilo će biti nabavljeno putem finansijskog lizinga uz učešće opštine od 25 odsto, dok će preostali iznos biti otplaćivan kroz 60 mjesečnih rata.

Iako se u tenderskoj dokumentaciji ne navodi proizvođač niti model vozila, tehničke karakteristike odgovaraju tek manjem broju modela dostupnih na tržištu. Prema dostupnim specifikacijama, između ostalog, mogle bi odgovarati i novoj generaciji Toyote Land Cruiser, jednom od najpoznatijih terenskih vozila u toj klasi.

Podsjetimo, kako je ranije objavio Spin Info, opština Kalinovik je prije četiri godine za potrebe opštinske uprave kupila četiri službena vozila vrijedna oko 180.000 KM sa PDV-om.

Među kupljenim vozilima bio je i Isuzu D-Max, plaćen više od 70.000 KM. Međutim, samo dvije godine kasnije opština ga je odlučila prodati putem javnog nadmetanja. Početna cijena na licitaciji iznosila je 30.500 KM, što znači da je vrijednost vozila u međuvremenu pala za više od 50 odsto.

Capital

Nastavi čitati

Aktuelno