Dora Lukić (17) preminula je nakon saobraćajne nesreće, a njeni roditelji su donirali njene organe.

Za svakog roditelja najteža moguća trauma na svijetu je gubitak djeteta, a u tim trenucima nezamislive boli Dorini roditelji, otac Daniel i majka Ines, donijeli su veoma tešku ali plemenitu odluku te su donirali organe svoje kćerke.

Zahvaljujući toj odluci, spasili su pet života, u Hrvatskoj i drugim evropskim zemljama. “Znao sam da bi ona to željela. Ona ne bi ni razmišljala, njoj je samo bilo važno pomagati svima, ljudima, životinjama… Tako da bi milijun posto željela donirati organe. Takva je bila, ponos naš”, rekao je za 24 sata slomljeni otac Daniel.

Podsjećamo, na Radničkoj cesti u Zagrebu 26. januara u 17.20 sati u saobraćajnoj nesreći teško je stradala srednjoškolka Dora Lukić dok je na crvenom prelazila obilježeni pješački prelaz. Na nju je naletio automobil volkswagen zagrebačkih registarskih tablica kojim je upravljala 50-godišnja žena. Uprkos velikim naporima doktora, Dora je 48 časova nakon nesreće podlegla od zadobijenih povreda u KBC-u Rebro. Imala je samo 17 godina. Pred njom je bio život, navodi 24 sata.

Poražavajući snimci sa rijeke Drine proteklih dana šire se društvenim mrežama i zgražavaju javnost, ali ne i – nadležne.
Nažalost, poznato je da se ova, nekada jedna od najčistijih rijeka „zelena ljepotica“, koja je i prirodna granica između Srbije i Bosne i Hercegovine, posljednjih godina zloupotrebljava i koristi kao plutajuća deponija.
Naime, očigledno je da, sudeći po snimcima, tone najrazličitijeg otpada dio građana odlaže, tačnije baca direktno u Drinu, kao da će ova napaćena rijeka svo to silno smeće progutati, neutralisati, izbrisati. Realnost je, nažalost, potpuno suprotna.

Đubre ne nestaje, već se množi, odnosno sve više ljudi koristi rijeku kao džinovski kontejner, a otpad postaje masovni ubica živog svijeta koji nastanjuje ovu prirodnu ljepotu. Odlaganjem smeća u rijeku ozbiljno se zagađuje zemljište i vazduh, ugrožava zdravlje ljudi i životinja i konačno uništava kompletna okolina.

FOTO: BETAPHOTO / AP

Uz video o rijeci Drini, portal Prvi Prvi na skali, objavili su na Instagramu i komentar Branislava Stankovića, istoričara iz Šapca, koji slikovito opisuje naš odnos prema prirodi, koja nam je preko potrebna, isto koliko smo i mi njoj.

„Kada čovjek ovo vidi može samo da se rasplače nad sudbinom ove zemlje kojoj nisu potrebni neprijatelji, dovoljno je imati neuređenu državu! Svi smo mi država! Odakle ovolika količina destrukcije u nama?“

Povodom najnovijih snimaka zagađenja Drine, oglasio se Akademski plenum. Oni su po ko zna koji put ponovo upozorili javnost na alarmantno zagađenje ove rijeke plutajućim otpadom i predložili rješenje u vidu uspostavljanja stacionarnog sistema za uklanjanje otpada, koji radi neprekidno (24/7), a bio bi postavljen na mjestu gdje se otpad prirodno zaustavlja.

„Takav sistem podrazumijeva usmjeravanje otpada plutajućim barijerama, mehaničko zahvatanje, kosi trakasti transporter prilagođen stvarnom sastavu otpada na Drini i direktan utovar u kamione“, naveo je Akademski plenum u saopštenju, napominjući da to nije idejno, već tehnički razrađeno i izvodljivo rješenje, koje omogućava uklanjanje više od 20 tona otpada dnevno, uz minimalne energetske i kadrovske potrebe i bez štetnog uticaja na ekosistem.

Akademski plenum ukazao je da zagađenje Drine nije nešto novo, ali je slika koja prikazuje kako se aktuelni režim odnosi prema bilo kakvom problemu u Srbiji – pušta ga da raste dok brana ne pukne.

„Svake godine, usljed porasta vodostaja i divljih deponija uz pritoke, velike količine otpada dospijevaju u Drinu i akumuliraju se kod hidroenergetskih objekata. Uklanjanje dijela tog otpada povremenim akcijama ne mijenja činjenicu da se problem ponavlja iz godine u godinu“, naveo je Akademski plenum, ističući da se zagađenje Drine ne može rješavati kampanjama, niti simboličnim intervencijama.

Građani mogu besplatno ugasiti neiskorišćene račune, ali banke ponekad otežavaju proceduru.

Ako imate račun u banci koji ne koristite i ne želite više da plaćate njegovo održavanje, možete ga zatvoriti jednostavno tako što ćete sa ličnom kartom otići u filijalu banke u kojoj je račun otvoren, prenosi Kamatica.

Jednu stvar obavezno provjerite
Banka ne smije da naplati naknadu za zatvaranje računa. Međutim, prije zatvaranja važno je provjeriti da li postoje nerazrješene obaveze vezane za taj račun, poput dozvoljenog minusa, kreditnih kartica ili kredita.

Sve dugovanja moraju biti izmirena ili prebačena na drugi račun, jer banka ne može ugasiti račun dok postoje neizmirene obaveze. To znači da račun ne smije imati dozvoljeni minus, dugovanja po kreditnim karticama ili drugim bankarskim proizvodima. Banka prvo mora da naplati sve nepodmirene potraživanja prije nego što ugasi račun.

Šta pokazuje praksa?
U praksi, procedure ponekad mogu biti otežane: banke mogu tražiti da se klijent vrati kasnije ili koristiti druge izgovore kako bi obeshrabrile zatvaranje računa. Ipak, građani imaju pravo da zahtjevaju zatvaranje računa i izdavanje potvrde o gašenju, koja je besplatna.

Ako planirate da otvorite račun u drugoj banci, nova banka može direktno komunicirati sa starom i koordinisati zatvaranje računa, čime se proces dodatno olakšava.

Po zatvaranju, preporučuje se da provjerite status računa u kreditnom birou, kako biste bili sigurni da je račun zaista ugašen. Ovo može spriječiti eventualne naknadne zahtjeve banke za dugovanja ili troškove održavanja računa.

Ukoliko planirate da otvorite račun u drugoj banci, praktično rješenje je da nova banka sama koordinira zatvaranje starog računa, čime se eliminišu problemi i odbijanja starog bankarskih službenika, prenosi b92.