Connect with us

Društvo

Crnković se odrekao naknade za učešće u Ekspertskom timu BIH : 2024. JE ODLUKA GODINE ZA TRGOVSKU GORU

Predsjednik Udruženja “Grin tim” Novi Grad Mario Crnković rekao je da je 2024. godina odluke za slučaj “Trgovska gora” i ocijenio da BiH nije učinila dovoljno da zaštiti građane u vezi sa problemom planirane izgradnje skladišta radioaktivnog otpada na toj lokaciji.

Crnković kaže da Hrvatska ne odustaje od svoje namjere, a nuklearni objekat, koji bi bio izgrađen u graničnom području sa Bosnom i Hercegovinom, na neadekvatnoj lokaciji, može imati čitav niz negativnih uticaja, koji će se neminovno odraziti na sve sfere života.

“U toku je realizacija istraživanja na monitoringu nulte stope radioaktivnosti SZ BIH, ali ti podaci
nam u ovom slučaju praktično mogu koristiti samo pri mjerenju kolika je katastrofa ukoliko se
desi akcident. Na području FBIH su počela, a u RS najavljena određena terenska, tj. hidrološka, geološka i druga istraživanja, ali ovi rezultati neće biti dostupni prije predstavljanja studije uticaja na životnu sredinu – koja je najvažniji dokument u čitavom slučaju. Na koji način će ovi podaci biti korišteni, ostaje da vidimo”, kaže Crnković.

Dodaje da je zabrinjavajuća činjenica što ne postoje u primjerenim formatima argumentovani, koji su to značajni negativni prekogranični uticaji koje nosi smještanje radioaktivnih i drugih opasnih otpada
nedaleko od Une.

“Ne smijemo se voditi paušalnim procjenama, već moramo imati jako uporište u naučnoj argumentaciji. Ako pričamo o ugroženosti preko 250 000 građana, što jeste istina, krajnje je vrijeme da se to naučno argumentuje. Procjene nisu dovoljne. Imamo samo jedan naučno-istraživački rad na ovu temu, koji je pokrenut interesom pojedinca, a ne sistemskim pristupom. Mi možemo i moramo bolje, inače ćemo ostati zapamćeni kao generacija koja je uništila perspektivu razvoja onima koji nisu još ni rođeni”, naveo je on.

Crnković kaže da je iz tog razloga odlučio, kao neko ko je odrastao i živi uz rijeku Unu, svoju kompletnu nadoknadu od 7000 KM za učešće u Ekspertskom timu BIH (koji broji 40 članova) donirati na odvojen račun “Grin Tima”.

“Uvjeren samo da ćemo mi kao građani učiniti sve što je u našoj moći, ali BIH se mora pokrenuti i argumentovati negativne uticaje koje već sada imamo. 2024. godina je godina odluke za slučaj Trgovska gora, ukoliko na studiju uticaja na životnu sredinu ne odovorimo jako i argumentovano, praćeno diplomatskom ofanzivom, dovešćemo u pitanje i više nego pominjanih 250 000 građana. Bosna i Hercegovina jeste zemlja konstantnih političkih i drugih kriza koje odvlače pažnju i od životno važnih pitanja građana, ali postoje teme koje ne smiju padati u sjenu, teme čije posljedice usljed neodgovornih postupanja, mogu nadživjeti sve nas”, poručio je on.

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno