Connect with us

Politika

PEKARI PORUČILI VLADI SRPSKE “Otvorite vi pekaru”

Stalna poskupljenja pekarskih proizvoda u Republici Srpskoj upalila su alarm u Vladi, gdje su užurbano počeli da mijenjaju propise da bi stali u kraj malverzacijama i zaštitili cijenu bar jedne vrste hljeba, dok im sa druge strane poručuju da je odluka o poskupljenjima upravo donesena na Trgu Republike te da ako žele da pomognu građanima – otvore pekaru i prodaju hljeb po cijeni po kojoj žele.
Novo divljanje cijena u pekarama počelo je sa početkom ove godine, a kao opravdanje takve poslovne politike pekari koriste rast najniže plate u Srpskoj sa 700 na 900 maraka. Takva njihova politika poslovanja naišla je i na osude u Vladi Srpske, gdje tvrde da se pekari služe raznim malverzacijama, jer dok cijene ostalih osnovnih namirnica poprilično miruju, kod njih je suprotan trend.

– Uredbom o ograničavanju marži na osnovne životne namirnice ograničena je marža na određenu vrstu hljeba. Riječ je o hljebu od 600 grama od brašna tip 500. Međutim, na terenu smo primijetili da pekari vješto izbjegavaju da prave i prodaju taj hljeb – rekao je “Glasu Srpske” ministar trgovine i turizma Denis Šulić.

Tvrdi da pekari dodaju određene aditive ili sa druge strane dodaju, odnosno smanjuju gramažu samo da ne bi pravili i prodavali hljeb na koji je ograničena marža.

– Iz tog razloga izmijenićemo postojeću uredbu da bismo stali u kraj malverzacijama pekara. Do kraja ove sedmice naš nacrt predloženih rješenja biće na stolu premijera Srpske Radovana Viškovića, a nakon toga sa relevantnim stručnjacima iz različitih oblasti raspravljaćemo o našem prijedlogu za izmjene pomenute uredbe – rekao je Šulić, koji očekuje da do kraja ovog mjeseca Vlada RS usvoji izmijenjenu uredbu da bi riješili problem zaobilaženja propisa koji su trenutno na snazi.

Kakav odnos pekari u Srpskoj imaju prema građanima, Šulić navodi, pokazuje to da se niko od njih nije priključio kampanji “Društveno odgovorni” i ponudio jeftinije proizvode.

– Nama posebno bode oči to što je velika razlika u cijeni hljeba u Srpskoj i Srbiji. Kilogram hljeba preko Drine košta 1,90 maraka, a kod nas čak 3,20 marka. Upravo ta velika razlika u cijeni nas je navela da pokušamo novom uredbom da smanjimo cijenu osnovnog hljeb. Izmjena uredbe ide za sada u tom smjeru da pod kontrolu stavimo cijenu osnovnog hljeba, jer kod ostale robe nije bilo značajnije promjene cijena u posljednje vrijeme – poručio je Šulić.

Najveći problem su, podsjeća Šulić, upravo cijene pekarskih proizvoda, odnosno osnovnog hljeba, koji bi trebalo da bude pristupačan svim građanima.

– Ako neko na osnovu svojih zahtjeva želi da kupuje hljeb sa određenim sastojcima i žitaricama, mi na to nećemo uticati niti se miješati. Nas interesuje samo da stavimo pod kontrolu cijenu osnovnog hljeba – zaključio je Šulić.

Da je minimalac okidač za divljanje cijena u pekarama podsjetio je prvi čovjek Udruženja pekara RS Saša Trivić, koji je usput poručio Vladi Srpske da otvori pekaru pa da pravi i prodaje hljeb po cijeni po kojoj hoće.

– Ne treba se baviti ograničavanjem marže, neka otvore pekaru i prodaju hljeb pošto hoće. Marža nikada nije bila pod znakom pitanja, koliko god odrede maržu neka ona bude toliko. Država se može baviti maržama, ali ne može cijenama. Kada pravimo hljeb, ne gledamo na koji je ograničena marža, već pravimo onaj koji ljudi hoće da kupe – rekao je “Glasu Srpske” Trivić.

Naglasio je da oni ne utiču na to šta će trgovac naručiti, niti određuje trgovac šta će kupac kupiti. Okidač za najnovija poskupljenja u pekarama, navodi Trivić, je rast najniže plate, jer je, kako navodi, učešće radne snage u proizvodnji pekarskih proizvoda 35 odsto.

– Ako je Vlada podigla minimalac za 30 odsto, mi plate radnicima moramo povećati za deset do 15 odsto. Odluku o povećanju pekarskih proizvoda je donijela Vlada odlukom o povećanju minimalca – poručio je Trivić.

Naglasio je da je cijena hljeba različita od grada do grada te da on košta u najvećem gradu Srpske od 1,80 do 2,30 maraka.

– Nemamo ujednačene cijene. Niko nikoga nije ograničio i dogovorio se. Nije mi uopšte jasno zašto se Vlada bavi hljebom. Onome kome je preskupo, pravi hljeb kod kuće – zaključio je Trivić i najavio da bi njihovi proizvodi u idućim mjesecima mogli poskupjeti za oko pet odsto. Na enormna poskupljenja ogorčeni su Banjalučani, koji sve manje posjećuju pekare, jer im je za jedan obrok potrebno više od pet maraka.

– Burek i jogurt koštaju i više od pet maraka, pohovana palačinka je oko četiri i po do pet maraka, parče pice je tri marke, rijetko gdje imate kiflu za pola marke. Sve ovo morao bi biti alarm za uzbunu, jer je pekara postala luksuz – rekao je “Glasu” Marko V. Da je život u najvećem gradu Srpske skuplji nego u ostalim dijelovima potvrdili su i sagovornici Glasa, koji hljeb zarađuju radeći u pekarama.

Iz jedne zvorničke pekare potvrdili su za “Glas” da kifla košta 0,30 feninga, što je neuporedivo povoljnije nego u najvećem gradu Srpske.

– Imamo sve pekarske proizvode osim hljeba i bez obzira na sve turbulencije, nismo korigovali cijene. Pite od 250 grama i dalje su tri marke, što je, vjerujem prihvatljivo za potrošače – kazali su iz ove pekare.

U Hercegovini poskupjeli su proizvodi u pekarama, a u Trebinju cijene su najsličnije onim u Banjaluci. Ipak, u ostalim dijelovima Hercegovine potrebno je izdvojiti manje novca za hljeb i pekarske proizvode.

Predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš, koji je i vlasnik pekare “Aleksa”, navodi da i pekari u Semberiji nisu mijenjali cijene svojih proizvoda.

– Hljeb košta od 1,50 do 1,80 maraka. Nismo mijenjali cijene i nastojaćemo da održimo ovu politiku poslovanja sve dok budemo mogli – kazao je “Glasu” Pelemiš.

Cijene brašna stabilne

U Udruženju mlinara RS navode da cijene brašna nisu mijenjane u proteklih pola godine.

– Za vreću brašna od 25 kilograma potrebno je izdvojiti od 20 do 28 maraka, u zavisnosti od kvaliteta – rekao je “Glasu” predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos i dodao da će do žetve biti zadržane trenutne cijene brašna.

Politika

NEBOJŠA DRINIĆ “Podijelio radost zbog otkrivanja spomenika MAJCI”

Sa narodom srbačkog kraja radost zbog otkrivanja spomenika u čast majci, pored manastira Osovica, podijelio je i narodni poslanik iz Banjaluke Nebojša Drinić.

“Duboko vjerujem da majka, kao simbol života i ljubavi, predstavlja stub svake porodice, a porodica stub društva. Kao narodni poslanik borio sam se i nastaviću da se borim protiv porodičnog nasilja i femicida, da se zalažem za prava majki djece s poteškoćama u razvoju, za Alimentacioni fond, za žene preduzetnice i sve ostale čiji sam glas u Parlamentu Republike Srpske”, istakao je Drinić.

Naglasio je da je primjer odgovorne politike i odnosa prema porodici Banjaluka.

“Subvencije za vantjelesnu oplodnju i vrtiće, finansijska podrška porodiljama, besplatni udžbenici školarcima… samo su neke od olakšica koje imaju Banjalučani. Želim da ovaj primjer slijede i ostali gradovi i opštine u Republici Srpskoj. Djeca nam se rađala”, poručio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

ODBIJEN ZAHTJEV da se general Mladić prebaci na liječenje u Srbiju

Zahtjev da se Ratko Mladić prebaci na dalje liječenje u Srbiju je odbijen, rekao je za RTRS njegov sin Darko Mladić koji se sinoć vratio iz Haga.

Naveo je da ljekari smatraju da mu se stanje popravlja, kao i da oni smatraju da mogu dobro da ga oporave da bi se vratio u ćeliju.

– Јa nemam povjerenja u njihove doktore, ali na njihovu odluku nemamo pravo žalbe. Nastavićemo da šaljemo ljekare i da reagujemo što je brže moguće na njegove promjene – rekao je Darko Mladić.
Istakao je da je stanje njegovog oca vrlo kritično i da je on veoma slab.

– Mi smo dobili i detalje nalaza kada je prebačen u bolnicu i postalo nam je jasno zašto su odugovlačili sa tim nalazima. Јasno je da je to bilo zbog greške ljekara. Greška je elementarna – naveo je Mladić.

Nastavi čitati

Politika

POVEĆAVAJU CIJENE! CIK tjera lokalne zajednice u minus

Centralna izborna komisija BiH odlučila je da naknada predsjedniku biračkog odbora bude 400 KM, a njegovom zamjeniku 200 KM, što će dovesti u probleme brojne opštine i gradove u Bosni i Hercegovini s obzirom na to da su te naknade planirali u znatno nižem iznosu.

Naime, izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, prvi put predsjednika i zamjenika predsjednika biračkog odbora biraće Centralna izborna komisija BiH.

Ako uzmemo u obzir da je na lokalnim izborima 2020. godine bilo formirano 5.838 biračkih mjesta, od čega 5.394 redovnih, dolazimo do toga da će Centralna izborna komisija u kratkom periodu morati izabrati i imenovati više od 10.000 članova, odnosno predsjednika i zamjenika predsjednika.

U pojedinim lokalnim zajednicama rekli su nam da je pred CIK-om praktično nemoguć posao, te da je i lokalnim zajednicama bio izazov da imenuju 300 do 500 članova biračkih odbora.

“CIK je odluku o visini naknade donio kako bi motivisao ljude da se prijave, ali će nastati problemi jer će sada svi htjeti biti predsjednici i zamjenici predsjednika. Razlika između naknade predsjedniku i članu biračkog odbora bila je deset KM. Sada će svi konkurisati za predsjednika i niko se neće htjeti prijaviti za člana. CIK je to uradio kako bi sebi riješio problem, motivisao ljude da se prijave i izabrao predsjednike i zamjenike predsjednika, ali će napraviti problem drugima”, rekla je za “Nezavisne novine” Dijana Savić Božić, predsjednica Gradske izborne komisije Bijeljina.

Osim za predsjednika i zamjenika predsjednika za koje je naknada drastično povećanja, istom odlukom CIK je propisao da naknada za člana biračkog odbora bude 110 KM, a za zamjenika člana biračkog odbora 60 KM.

Ove naknade isplaćuju se jednokratno i iz budžeta lokalnih zajednica, koje bi se mogle naći u problemu s obzirom na to da su već planirali sredstva za te namjene, ali u daleko manjem iznosu, odnosno na istom nivou kao i za izbore 2020. godine.

“To je jedino moguće u zemlji koja se zove Bosna i Hercegovina da jedan organ raspiše izbore i ima pravo da nametne finansijsku obavezu za koju nije konsultovao lokalne zajednice. Nadam se da ćemo mi u lokalnim zajednicama biti dovoljno svjesni i da ćemo tražiti od CIK-a da nam obezbijedi razliku između onoga što smo mi planirali budžetima za te namjene i onoga što je CIK nametnuo kao obavezu. U suprotnom sve lokalne zajednice moraće u rebalans i opet ćemo biti u problemu. Iz godine u godinu rastu obaveze, a ne rastu prihodi, dakle opcija je da nam CIK namiri razliku ili da ponovo idemo u minus i rebalans”, rekao je Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske i gradonačelnik Istočnog Sarajeva, za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o visini naknade, ranijim Izbornim zakonom BiH prije nego što ga je nametnuo Šmit bilo je propisano da članovi biračkih odbora imaju pravo na naknadu za svoj rad, a odluku o visini te naknade za lokalne izbore donose opštinske izborne komisije. Za prošle lokalne izbore, zavisno od opštine do opštine, naknada se kretala uglavnom oko 100 KM. Sada, nametnutim članom 2.19, stav 19, propisano je da odluku o visini naknade donosi Centralna izborna komisija BiH, i kao što smo već naveli, predsjednik biračkog odbora će dobiti četiri puta više ili 400 KM.

I u samom CIK-u rekli su da je odluka o visini naknade presedan u odnosu na ranije te da se one znatno povećavaju jer će se sa predsjednicima i zamjenicima predsjednika raditi tri mjeseca nakon njihovog selektovanja.

“Smatrali smo da treba da budu stimulisani da se uopšte prijave i duže se educiraju nego što je bio ranije slučaj kada su predsjednik i članovi imenovani u septembru i pohađali trening od jednog dana”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a, na sjednici koja je održana u četvrtak.

Prema nezvaničnim informacijama, CIK bi konkurs za izbor predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora trebalo da raspiše u narednih nekoliko dana, najdalje do kraja maja, a tek nakon isteka roka za prijavu vidjeće se da li će uspjeti selektovati i izabrati više od 10.000 članova.

Nastavi čitati

Aktuelno