Connect with us

Svijet

OPTUŽEN ZA GRAĐANSKU PREVARU: Trampu prijeti kazna od 370 miliona dolara

Budućnost porodičnog biznisa Donalda Trampa mogla bi biti poljuljana kada njujorški sudija donese presudu u slučaju prema kome je optužen za građansku prevaru.

Bivši američki predsjednik Donald Tramp, njegovi sinovi i njegova istoimena kompanija već su proglašeni odgovornim za lažno naduvavanje vrijednosti imovine u izjavama zajmodavcima.

Tužioci su zatražili od sudije da kazni Trampa sa 370 miliona dolara i da ograniči njegovu sposobnost da posluje u državi.

To je mnogo novca, čak i za milijardera.

Pravni stručnjaci rekli su za Bi-Bi-Si da bi tako velika kazna, zajedno sa potencijalnom konačnom presudom koja bi mogla u velikoj mjeri uticati na njegovo carstvo nekretnina, mogla da nanese ozbiljan udarac finansijama gospodina Trampa.

“On neće odjednom postati radnička klasa”, rekla je bivša savezna tužiteljka Dajana Florens.

“Ali ovo je mnogo novca. Njegovo bogatstvo će biti značajno smanjeno”, dodala je ona.

Zašto bi Tramp mogao biti kažnjen sa 370 miliona dolara?
Državni tužilac Njujorka Leticija Džejms rekla je na sudu da je 370 miliona dolara odgovarajući iznos koji bi Trampovi trebalo da plate finansijsku kaznu koja uključuje vraćanje novca stečenog lažnim putem.

Ona je izračunala sumu na osnovu tri faktora: novca koji je gospodin Tramp navodno zaradio na štednji na kamatnim stopama na kredite zbog pogrešnog iskazivanja imovine. “Bonusi” isplaćeni zaposlenima Tramp organizacije koji su učestvovali u šemi i dobit ostvarena od dva imovinska posla za koje Džejms tvrdi da su pribavljeni na prevaru.

Na sudiji Arturu Engoronu je da odredi finansijske kazne kada donese svoju presudu.

Bez obzira na iznos, Tramp bi takođe morao da plati godišnju kamatu na tu kaznu, koja datira nekoliko godina unazad od kada su se navodni prekršaji dogodili.

Njujorška kamatna stopa od 9 odsto znači da će Tramp možda morati da plati dodatni devetocifren iznos pored kazne.

Tramp negira da je počinio prevaru i kaže da nije bilo zločina jer su banke zaradile novac na njegovim investicijama. Očekuje se da će on pokrenuti žalbu, čime bi se presuda stavila na čekanje dok viši sud ne razmotri slučaj.

Ali ako želi da izbjegne plaćanje kazne ili da mu se zaplijeni lična imovina dok traje žalbeni proces, on i dalje mora da položi pun iznos koji će biti zadržan na sudu u roku od 30 dana.

Kaznena suma – ali ne razorna
Prema jednom proračunu magazina Forbs, ukupna neto vrijednost imovine Trampa iznosi 2,6 milijardi dolara. Kancelarija državnog tužioca Njujorka procijenila je njegovu godišnju neto vrijednost na 2 milijarde dolara u 2021.

Na osnovu tih procjena, kazna od 370 miliona dolara koštala bi Trampa otprilike 15 – 18 odsto njegovog bogatstva.

Međutim, pored ove kazne koja je sve izvjesnija, on već duguje E Jean Carroll 83,3 miliona dolara odštete iz odvojenog slučaja za klevetu, koji je završen u januaru.

Njegovi pravni troškovi takođe rastu dok se bori sa četiri krivična predmeta na saveznom i državnom nivou.

Ova finansijska opterećenja mogu predstavljati više novca nego što Tramp ima na raspolaganju.

Pravni stručnjaci kažu da on ima nekoliko potencijalnih opcija.

Tramp može da obezbijedi obveznicu, ali bi ga to koštalo

Da ne bi platio sve unaprijed, Tramp bi mogao da pokuša da obezbijedi garanciju – garanciju treće strane da može da plati punu kaznu.

To bi ga koštalo mnogo više miliona, uz dodatne kamate i naknade. Od njega bi se takođe vjerovatno zahtijevalo da da zalog.

Da bi obezbijedila obveznicu od kompanije za vezivanje, osoba obično treba da uloži oko 10% od ukupnog iznosa duga, objasnio je Stiven Koen sa Pravnog fakulteta u Njujorku.

Dakle, ako Tramp duguje 370 miliona dolara, možda će morati da plati obvezničkoj kompaniji 37 miliona dolara da izda obveznicu, a tu naknadu neće dobiti nazad.

Tramp bi mogao da proda imovinu

U izjavi u ovom slučaju, Tramp je rekao da ima 400 miliona dolara u gotovini. Međutim, uz njegove druge pravne obaveze i naknade, to ne bi bilo dovoljno da pokrije novu kaznu od 370 miliona dolara.

„Mora da razmisli šta da uradi sa svojom imovinom, kako da likvidira preduzeća da bi došao do tog novca”, rekla je Sara Kristof, bivša federalna tužiteljka.

Veliki dio njegovog bogatstva vezan je za njegove poslove sa nekretninama.

Forbs je otkrio da je njegova njujorška imperija nekretnina procijenjena na 490 miliona dolara, uključujući i njegov vodeći kondominijumski neboder, Tramp kulu, vrijedan 56 miliona dolara prema podacima ovim podacima.

Njegov portfolio uključuje mnoge druge nekretnine širom zemlje, sa terenima za golf, kondominijum kulama, hotelima, pa čak i vinarijom.

„Nešto će morati da se proda ili realizuje da bi se dobio novac za plaćanje takve vrste troškova”, rekao je Vilijam Tomas, profesor na Ros School of Business Univerziteta u Mičigenu.

Tramp bi mogao da traži novac od svojih lojalnih pristalica

Tramp bi se takođe mogao okrenuti ogromnom mehanizmu prikupljanja sredstava koji koristi da plati desetine miliona pravnih troškova.

Prema Njujork Tajmsu, 10% svakog dolara koji se prikupi od njegovih pristalica ide na plaćanje njegove odbrane u građanskim i krivičnim suđenjima.

Koristio je dva komiteta za političku akciju – “Spasite Ameriku”, koji je bio njegovo glavno sredstvo za plaćanje pravnih taksi, i “Učinite Ameriku ponovo velikom”, koji finansira njegovu predsjedničku kandidaturu, da prikupi novac za pokrivanje troškova suđenja, iako takve strukture obično koristi u političke svrhe.

Ovi entiteti su odvojeni od njegovog zvaničnog naloga za predsjedničku kampanju.

Od njegove prve optužnice u martu 2023. do kraja godine, njegov komitet za političku akciju “Spasimo Ameriku” potrošio je skoro 40 miliona dolara na advokate i druge povezane honorare, izračunao je Forbs.

Prema federalnim pravilima finansiranja kampanje, Tramp bi potencijalno mogao da iskoristi “Spasimo Ameriku” da plati kaznu koju je odredio sud, rekla je Šena Ports, viši savjetnik u Pravnom centru kampanje. Ne bi mu bilo dozvoljeno da izvrši ovu uplatu zvaničnim sredstvima za kampanju, dodala je ona.

Ali prikupljanje sredstava možda ionako nije praktično u slučaju Trampa, rekli su advokati za Bi-Bi-Si.

Prema podnescima Federalne izborne komisije, njegov “Spasimo Ameriku” PAC započeo je novu godinu sa 5 miliona dolara u gotovini.

Tramp će dobiti jasniju sliku o tome šta to znači za njegovo poslovno i lično bogatstvo tek kada sudija Engoron donese svoju konačnu presudu.

Ali bez obzira na to kako on odluči da plati, svaka veća kazna će vjerovatno izazvati ozbiljne finansijske glavobolje bivšem predsjedniku.

„Tramp je, uprkos svim njegovim pogrešnim predstavljanjima i lažima o svom bogatstvu, zaista bogata osoba”, rekao je Tomas, profesor biznisa i dodao da većina ljudi nema 400 miliona dolara.

(Euroactiv)

Related Topics:

Svijet

ŠOK U JAPANU: U hljebu nađeni dijelovi tijela pacova

Oko 104.000 pakovanja hljeba povučeno je iz prodaje u Japanu nakon što su u dva pakovanja nađeni dijelovi tijela pacova, saopštio je proizvođač hljeba “Pasko Šikišima”.

Kompanija je u srijedu potvrdila da je pokrenuta istraga jer su u dva pakovanja hljeba nađeni dijelovi tijela pacova, prenosi Japan Tajms.

“Želimo duboko da se izvinimo zbog izazivanja neprilika našim mušterijama i klijentima”, navedeno je u saopštenju kompanije.

Dodaje se će do završetka istrage biti obustavljena proizvodnja.

Nastavi čitati

Svijet

NATO želi povećati ulogu u ISPORUCI ORUŽJA Ukrajini

BiH je jedna od 50 zemalja koje učestvuju u radnoj grupi za pomoć Ukrajini, koja podrazumijeva slanje oružja, opreme, rezervnih dijelova i ostale logističke podrške Ukrajini.

Ovih dana obilježena je druga godišnjica postojanja ove grupe, a prema riječima Lojda Ostina, američkog ministra odbrane, vrijednost ove opreme koju je ova grupa proslijedila Ukrajini u prve dvije godine od formiranja iznosi više od 95 milijardi dolara.

Zvanični podaci o doprinosu BiH nisu poznati, ali ono što jeste poznato je da je SAD, EU i Velikoj Britaniji, koje Ukrajini najaktivnije pomažu, stalo da se za Ukrajinu pronađu sredstva koja su porijeklom ili dizajnom slična onom što Ukrajina posjeduje, zbog čega su im posebno zanimljivi depoi i zalihe u zemljama koje su bile bliske bivšem sovjetskom vojnom bloku. Iako veći dio te opreme odavno nije u funkcionalnom stanju, zapadni saveznici vjeruju da bi se mogla iskoristiti kao rezervni dijelovi, posebno za sisteme koji se tokom korištenja znatno habaju.

Ministarstvo odbrane BiH praktično od početka učestvuje u radu ove grupe, koja se još zove i Format Ramštajn po američkoj vojnoj bazi u Njemačkoj, koja je najčešće lokacija na kojoj se ministri odbrane ovih zemalja sastaju i dogovaraju šta je moguće poslati u Ukrajinu.

Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, uz podršku EU u Tirani, gdje je krajem februara održan samit Ukrajina – zapadni Balkan, predložio je zemljama regiona da udruže namjensku industriju, ali zbog političkih razloga ova ideja zasad nije zvanično zaživjela. EU i dalje insistira da se sve zemlje regiona usklade sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, ali ovaj proces i dalje ide sporo, posebno u Srbiji i BiH.

Kada je riječ o zemljama koje imaju zvaničnu statistiku šta su isporučile u Ukrajinu, pojedinačno najviše su uputile SAD, čija pomoć zaključno s aprilom ove godine iznosi oko 67 milijardi evra. Statistiku o ovim dostavama vodi Institut svjetske ekonomije (ITW) iz Kila u Njemačkoj. Prema njihovim podacima, ako se gleda u odnosu na snagu ekonomije, najviše su donirale Estonija, Letonija i Litvanija, koje su isporučile opreme u vrijednosti od oko 1,5 odsto svog bruto domaćeg proizvoda. Ovim zemljama se približila Danska, koja je do sada isporučila opreme u vrijednosti oko 1,2 odsto bruto domaćeg proizvoda. Iako su SAD najveći pojedinačni donator, po glavi stanovnika njihova pomoć iznosi tek 0,3 odsto BDP-a. Ujedinjeno Kraljevstvo Ukrajini je poslalo oružja i opreme oko devet milijardi evra, a po BDP-u njihov doprinos je takođe oko 0,3 odsto, slično koliko je isporučila i Njemačka, iako je njen doprinos u apsolutnim ciframa gotovo 15 milijardi evra. Ovi podaci pokazuju da najveće svjetske ekonomije imaju još dosta prostora da povećaju isporuke ukoliko se za tim ukaže potreba i bude adekvatne političke volje da se povećaju vojna izdvajanja.

Dio opreme koja je isporučena Ukrajini nije isporučen preko Ramštajn grupe, već preko EU, koja ima svoje programe pružanja vojne pomoći Ukrajini. EU je preko svojih institucionalnih programa Ukrajini proslijedila oko 27 milijardi evra. EU je kroz svoje institucije obećala ukupno 77,2 milijarde evra sredstava Ukrajini, čija realizacija je u toku.

Od ostalih zemalja, bitno je spomenuti Japan, koji je kroz razne programe Ukrajini dosad proslijedio oko 5,92 milijardi evra i isporučio oko 77 odsto ukupno onog što je obećao. Važno je pomenuti i Kanadu, koja je za Ukrajinu izdvojila 5,75 milijardi evra.

Početkom prošlog mjeseca NATO saveznice su dogovorile da je potrebno da se pomoć koordiniše preko Alijanse, kako bi bila dugoročno održiva.

Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, predložio je formiranje fonda za petogodišnje snabdijevanje u koji bi bilo uplaćeno oko sto milijardi evra. Ukoliko bi ovaj plan bio usvojen, to bi značilo da bi NATO preuzeo direktniju ulogu u koordinaciji i slanju vojne pomoći. Stoltenberg je rekao da bi ovaj fond poslao poruku o predvidljivosti i dugoročnim garancijama da Ukrajina neće ostati bez oružja i municije.

U nezvaničnim razgovorima, NATO polazi od toga da bi rat mogao trajati još mnogo godina, te da bi u skladu s tim trebalo osigurati i dugoročno planiranje.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN IMENOVAO NOVOG PREMIJERA: Slijedi glasanje u Dumi!

Ruski predsjednik odlučio ko će biti premijer u novoj vladi.

Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je ponovno imenovanje Mihaila Mišustina za premijera u novom predsjedničkom mandatu, izjavio je jutros predsjednik Državne dume.

I dok se posljednjih dana spekulisalo da bi moglo doći do promjena na nekim važnim i suštinskim funkcijama, a ruski nezavisni mediji pominjali mogući odlazak Mihaila Mišustina sa mjesta premijera, Putin ga je ponovo predložio za to mjesto.

“Predsjednik Vladimir Vladimirovič Putin podnio je Državnoj Dumi prijedlog o kandidaturi Mihaila Vladimiroviča Mišustina za mjesto premijera. Danas će predstavnici donijeti odgovornu odluku o ovom pitanju u ime svojih birača”, saopštio je predsjednik Dume Vjačeslav Volodin.

Putinu je ovo peti mandat na vlasti, a Mišustina je prvi put predložio za premijera u januaru 2020. godine, kada je Vlada na čelu sa Dmitrijem Medvedevim podnijela ostavku poslije predsednikovih najavljenih važnih ustavnih promjena u političkom sistemu zemlje.

Mišustin, koji će govoriti u Dumi prije glasanja, mora da odgovori na koji način će riješiti niz zadataka koje je Putin postavio vladi, uključujući “povećavanje odbrambene sposobnosti naše zemlje”, rekao je Volodin.

Nastavi čitati

Aktuelno