Connect with us

Svijet

OPTUŽEN ZA GRAĐANSKU PREVARU: Trampu prijeti kazna od 370 miliona dolara

Budućnost porodičnog biznisa Donalda Trampa mogla bi biti poljuljana kada njujorški sudija donese presudu u slučaju prema kome je optužen za građansku prevaru.

Bivši američki predsjednik Donald Tramp, njegovi sinovi i njegova istoimena kompanija već su proglašeni odgovornim za lažno naduvavanje vrijednosti imovine u izjavama zajmodavcima.

Tužioci su zatražili od sudije da kazni Trampa sa 370 miliona dolara i da ograniči njegovu sposobnost da posluje u državi.

To je mnogo novca, čak i za milijardera.

Pravni stručnjaci rekli su za Bi-Bi-Si da bi tako velika kazna, zajedno sa potencijalnom konačnom presudom koja bi mogla u velikoj mjeri uticati na njegovo carstvo nekretnina, mogla da nanese ozbiljan udarac finansijama gospodina Trampa.

“On neće odjednom postati radnička klasa”, rekla je bivša savezna tužiteljka Dajana Florens.

“Ali ovo je mnogo novca. Njegovo bogatstvo će biti značajno smanjeno”, dodala je ona.

Zašto bi Tramp mogao biti kažnjen sa 370 miliona dolara?
Državni tužilac Njujorka Leticija Džejms rekla je na sudu da je 370 miliona dolara odgovarajući iznos koji bi Trampovi trebalo da plate finansijsku kaznu koja uključuje vraćanje novca stečenog lažnim putem.

Ona je izračunala sumu na osnovu tri faktora: novca koji je gospodin Tramp navodno zaradio na štednji na kamatnim stopama na kredite zbog pogrešnog iskazivanja imovine. “Bonusi” isplaćeni zaposlenima Tramp organizacije koji su učestvovali u šemi i dobit ostvarena od dva imovinska posla za koje Džejms tvrdi da su pribavljeni na prevaru.

Na sudiji Arturu Engoronu je da odredi finansijske kazne kada donese svoju presudu.

Bez obzira na iznos, Tramp bi takođe morao da plati godišnju kamatu na tu kaznu, koja datira nekoliko godina unazad od kada su se navodni prekršaji dogodili.

Njujorška kamatna stopa od 9 odsto znači da će Tramp možda morati da plati dodatni devetocifren iznos pored kazne.

Tramp negira da je počinio prevaru i kaže da nije bilo zločina jer su banke zaradile novac na njegovim investicijama. Očekuje se da će on pokrenuti žalbu, čime bi se presuda stavila na čekanje dok viši sud ne razmotri slučaj.

Ali ako želi da izbjegne plaćanje kazne ili da mu se zaplijeni lična imovina dok traje žalbeni proces, on i dalje mora da položi pun iznos koji će biti zadržan na sudu u roku od 30 dana.

Kaznena suma – ali ne razorna
Prema jednom proračunu magazina Forbs, ukupna neto vrijednost imovine Trampa iznosi 2,6 milijardi dolara. Kancelarija državnog tužioca Njujorka procijenila je njegovu godišnju neto vrijednost na 2 milijarde dolara u 2021.

Na osnovu tih procjena, kazna od 370 miliona dolara koštala bi Trampa otprilike 15 – 18 odsto njegovog bogatstva.

Međutim, pored ove kazne koja je sve izvjesnija, on već duguje E Jean Carroll 83,3 miliona dolara odštete iz odvojenog slučaja za klevetu, koji je završen u januaru.

Njegovi pravni troškovi takođe rastu dok se bori sa četiri krivična predmeta na saveznom i državnom nivou.

Ova finansijska opterećenja mogu predstavljati više novca nego što Tramp ima na raspolaganju.

Pravni stručnjaci kažu da on ima nekoliko potencijalnih opcija.

Tramp može da obezbijedi obveznicu, ali bi ga to koštalo

Da ne bi platio sve unaprijed, Tramp bi mogao da pokuša da obezbijedi garanciju – garanciju treće strane da može da plati punu kaznu.

To bi ga koštalo mnogo više miliona, uz dodatne kamate i naknade. Od njega bi se takođe vjerovatno zahtijevalo da da zalog.

Da bi obezbijedila obveznicu od kompanije za vezivanje, osoba obično treba da uloži oko 10% od ukupnog iznosa duga, objasnio je Stiven Koen sa Pravnog fakulteta u Njujorku.

Dakle, ako Tramp duguje 370 miliona dolara, možda će morati da plati obvezničkoj kompaniji 37 miliona dolara da izda obveznicu, a tu naknadu neće dobiti nazad.

Tramp bi mogao da proda imovinu

U izjavi u ovom slučaju, Tramp je rekao da ima 400 miliona dolara u gotovini. Međutim, uz njegove druge pravne obaveze i naknade, to ne bi bilo dovoljno da pokrije novu kaznu od 370 miliona dolara.

„Mora da razmisli šta da uradi sa svojom imovinom, kako da likvidira preduzeća da bi došao do tog novca”, rekla je Sara Kristof, bivša federalna tužiteljka.

Veliki dio njegovog bogatstva vezan je za njegove poslove sa nekretninama.

Forbs je otkrio da je njegova njujorška imperija nekretnina procijenjena na 490 miliona dolara, uključujući i njegov vodeći kondominijumski neboder, Tramp kulu, vrijedan 56 miliona dolara prema podacima ovim podacima.

Njegov portfolio uključuje mnoge druge nekretnine širom zemlje, sa terenima za golf, kondominijum kulama, hotelima, pa čak i vinarijom.

„Nešto će morati da se proda ili realizuje da bi se dobio novac za plaćanje takve vrste troškova”, rekao je Vilijam Tomas, profesor na Ros School of Business Univerziteta u Mičigenu.

Tramp bi mogao da traži novac od svojih lojalnih pristalica

Tramp bi se takođe mogao okrenuti ogromnom mehanizmu prikupljanja sredstava koji koristi da plati desetine miliona pravnih troškova.

Prema Njujork Tajmsu, 10% svakog dolara koji se prikupi od njegovih pristalica ide na plaćanje njegove odbrane u građanskim i krivičnim suđenjima.

Koristio je dva komiteta za političku akciju – “Spasite Ameriku”, koji je bio njegovo glavno sredstvo za plaćanje pravnih taksi, i “Učinite Ameriku ponovo velikom”, koji finansira njegovu predsjedničku kandidaturu, da prikupi novac za pokrivanje troškova suđenja, iako takve strukture obično koristi u političke svrhe.

Ovi entiteti su odvojeni od njegovog zvaničnog naloga za predsjedničku kampanju.

Od njegove prve optužnice u martu 2023. do kraja godine, njegov komitet za političku akciju “Spasimo Ameriku” potrošio je skoro 40 miliona dolara na advokate i druge povezane honorare, izračunao je Forbs.

Prema federalnim pravilima finansiranja kampanje, Tramp bi potencijalno mogao da iskoristi “Spasimo Ameriku” da plati kaznu koju je odredio sud, rekla je Šena Ports, viši savjetnik u Pravnom centru kampanje. Ne bi mu bilo dozvoljeno da izvrši ovu uplatu zvaničnim sredstvima za kampanju, dodala je ona.

Ali prikupljanje sredstava možda ionako nije praktično u slučaju Trampa, rekli su advokati za Bi-Bi-Si.

Prema podnescima Federalne izborne komisije, njegov “Spasimo Ameriku” PAC započeo je novu godinu sa 5 miliona dolara u gotovini.

Tramp će dobiti jasniju sliku o tome šta to znači za njegovo poslovno i lično bogatstvo tek kada sudija Engoron donese svoju konačnu presudu.

Ali bez obzira na to kako on odluči da plati, svaka veća kazna će vjerovatno izazvati ozbiljne finansijske glavobolje bivšem predsjedniku.

„Tramp je, uprkos svim njegovim pogrešnim predstavljanjima i lažima o svom bogatstvu, zaista bogata osoba”, rekao je Tomas, profesor biznisa i dodao da većina ljudi nema 400 miliona dolara.

(Euroactiv)

Svijet

SPISAK SE ŠIRI! Evo ko je još spomenut u Epstinovim spisima

Američki zakonodavci objavili su više od 20.000 stranica dokumenata iz ostavštine osramoćenog finansijera i osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina.

Tramp je godinama bio Epstinov prijatelj, ali predsjednik je rekao da su se posvađali oko 2004., godinama prije nego što je Epstin prvi put uhapšen. Tramp je dosljedno negirao bilo kakvu nezakonitost u vezi s Epstinom.

Evo nekih drugih imena koja su se pojavila, što ne ukazuje na nezakonitost bilo koje od spomenutih strana.

Majkl Volf (72), američki je novinar i kolumnista – kao i plodan autor knjiga o bogatima i slavnima.

“Vatra i bijes”, prva od nekoliko knjiga koje obuhvataju Trampov prvi mandat kao predsjednik SAD-a, izašla je 2018. godine, s opisima disfunkcionalne Bijele kuće i sočnim detaljima o američkom vrhovnom zapovjedniku. Tramp je rekao da je knjiga “puna laži”.

Nova serija dokumenata povezanih s Epstinom baca svjetlo na odnos koji, čini se, ukazuje na dopisivanje između Vofa i pokojnog osuđenog seksualnog prestupnika.

Pažnja je posebno usmjerena na jedan od e-mailova, u kojem Volf, čini se, daje Epstinu savjete u vezi s Trampom, dok se Tramp prvi put borio za Bijelu kuću.​

Volf je 2015. napisao Epstinu kako bi ga obavijestio da CNN planira pitati Trampa, kao predsjedničkog kandidata, o njegovom odnosu s Epstinom.

Epstin je odgovorio: “Ako bismo mogli smisliti odgovor za njega, što mislite da bi trebao biti?”

Njih dvojica nastavljaju raspravljati o strategiji, a Volf piše: “Mislim da biste ga trebali pustiti da se objesi.”

U zasebnoj e-poruci iz oktobra 2016., nekoliko dana prije američkih predsjedničkih izbora, Volf nudi Epstinu priliku da odradi intervju koji bi mogao “dokrajčiti” Trampa.

Odgovarajući na objavu u videu objavljenom na Instagramu, Volf je rekao: “Neki od tih e-mailova su između Epstina i mene, a Epstin raspravlja o svom odnosu s Donaldom Trampom.”

“Već jako dugo pokušavam razgovarati o ovoj priči”, dodao je.

Zapravo, Volf je prije posljednjih predsjedničkih izbora u SAD-u otkrio da je “povremeno” intervjuisao Epstina za “Vatru i bijes” – i objavio snimke tih razgovora.

Dokumenti uključuju prepisku između Epstina i Lerija Samersa, koji je bio ministar finansija bivšeg demokratskog predsjednika Bila Klintona. Prethodno je objavljeno da su se njih dvojica poznavali.

E-poruke ukazuju na to da su se njih dvojica često sastajala na veče, a Epstin je često pokušavao povezati Samersa s istaknutim svjetskim osobama. U jednom trenutku, u julu 2018., Epstin je predložio sastanak s “predsjednikom Ujedinjenih nacija, zanimljiva osoba za vas”.

U zasebnoj e-poruci od kraja novembra 2016., neposredno nakon Trampovog izbora, Samers je zamolio Epstina da “ne uloži nikakav trud u bilo što vezano za mene s Trampom”.

Zbog Trampovog “pristupa sukobu interesa”, “blizine ruskog predsjednika Vladimira Putina” i “besmislene reakcije” na smrt kubanskog vođe Fidela Kastra, Samers je rekao da mu je “najbolje da bude milion milja daleko”.

Portparol Samersa odbio je komentarisati, ali je BBC uputio na prethodne Samersove izjave. Jedan predstavnik je 2023. godine izjavio “Wall Street Journalu” da bivši zvaničnik “duboko žali što je bio u kontaktu s Epstinom nakon njegove osude”.

Ketrin Ruemler

Nadzorni odbor Zastupničkog doma objavio je nekoliko e-mailova između Epstina i Ketrin Ruemler, advokatice koja je bila savjetnica Bijele kuće tokom predsjedništva Baraka Obame.

U avgustu 2018., Ruemlerova i Epstin razgovarali su o isplatama za ćutanje koje je Tramp izvršio zvijezdi filmova za odrasle Stormi Daniels prije izbora 2016. – pitanje zbog kojeg je Tramp kasnije osuđen za falsifikovanje poslovnih zapisa. Tramp poriče optužbe da je imao aferu s Danielsovom.

Razgovor između Ruemlerove i Epstina kulminirao je Epstinovim napisom: “Vidite, znam koliko je Donald prljav.”

Banka Goldman Sachs, u kojoj je Ruemlerova trenutno glavna pravna direktorica i glavna savjetnica, rekla je CNBC-u da stoji uz svog zaposlenika.

Peter Tiel

Ime milijardera i investitora i povremenog Trampovog pristalice Petera Tiela ponovo se pojavilo u najnovijim Epstinovim dokumentima – nakon što je prvi put spomenuto u seriji objavljenih u septembru.

Prema novoobjavljenim dokumentima, Epstin je u novembru 2018. napisao Tielu kako bi ga pozvao da ga posjeti na njegovom karipskom ostrvu, gdje se smatra da su počinjeni neki od Epstinovih zločina.

BBC je zatražio komentar od Tielove fondacije i investitorovog Founders Fund. Predstavnik Tiela rekao je za “Politico” da nikada nije posjetio ostrvo.

Tiel je kritikovao Epstina u epizodi podkasta “The Joe Rogan Experience” iz avgusta 2024.

“Znate, i ja sam nekoliko puta sreo Epstina”, rekao je Tiel.

Noam Čomski

Najnovije objavljivanje dokumenata uključuje više korespondencije između poznatog lingviste Noama Čomskoga (96) i Epstina. Mnogi njihovi razgovori bili su akademski ili lični.

Povremeno su se razgovori vrtjeli oko teme Trampa, uključujući i decembar 2016.

U svojoj e-poruci, Čomski kaže Epstinu: “Primjećujem da je vaše predviđanje o Trampovom izbjegavanju Bijele kuće bilo tačno kao previše primitivno.”

BBC je kontaktirao predstavnika Čomskog za komentar.

U odgovorima na prethodno izvještavanje “Wall Street Journala” o njihovoj vezi, Čomski je rekao da mu je Epstin pomogao prebacivati ​​novac između njegovih računa bez “jedne lipe od Epstina” te da je priznao da ga “poznajem i da smo se povremeno sastajali”.

Pegi Segal

Epstin se konsultovao s publicistkinjom Pegi Segal dok se skandal oko njega i njegovih saradnika odvijao.

Epstin je 2011. godine napisao Segalovoj tražeći od nje da kontaktira osnivačicu “Huffington Posta”, Arianu Hafington, kako bi diskreditovala priču o Virdžiniji Gufre, koja je bila istaknuta optužiteljica Epstina i Endrjua. Gufre je umrla od samoubistva ranije ove godine.

Epstin je rekao Segalovoj da bi Hufingtonova “trebala zagovarati opasnosti lažnih optužbi…”.

Razmjena e-pošte pokazuje kako Segalova govori Epstinu: “Ako prepišete svoj posljednji e-mail s boljom gramatikom (i tako da ga bolje razumijem) mogu ga izrezati i zalijepiti te ga poslati Ariani Hafington.”

U telefonskom intervjuu, Segalova je za BBC rekla da nikada nije proslijedila Epstinov zahtjev Hafingtonovoj. “Nisam zvala Arianu”, rekla je. Hafingtonova “je objavljivala moje tekstove i nema razloga na svijetu da ugrozim taj odnos”, dodala je Segalova.

Ali činjenica da je Epstin pitao “nije neobična. Bio je to smiješan zahtjev”, rekla je Segalova, a prenosi “BBC”.

Nastavi čitati

Svijet

MAĐARSKA ĆE BLOKIRATI sve odluke EU koje eskaliraju sukob

Vlada Mađarske blokiraće sve odluke EU usmjerene na eskalaciju oružanog sukoba u Ukrajini i uključivanje evropskih zemalja u njega, izjavio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.

On je dodao da Budimpešta ne može da dozvoli da Mađarska i Mađari uđu u rat.

“Moramo da zaštitimo Mađarsku i mađarske građane od toga”, naglasio je Sijarto, a prenosi TASS.

Nastavi čitati

Svijet

OFAC ODOBRIO: Lukoilove kompanije u Bugarskoj dobile licencu za rad do aprila 2026. godine

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD izdala je licencu kojom se omogućava nastavak transakcija vezanih za prodaju međunarodnih aktiva kompanije Lukoil do 13. decembra.

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD izdala je licencu kojom se dozvoljava da se transakcije vezane za prodaju međunarodne imovine kompanije Lukoil nastave do 13. decembra. Četiri Lukoilove kompanije koje posluju u Bugarskoj dobile su licencu do 29. aprila 2026. godine.

Takođe, transakcije vezane za prodaju, održavanje i rad benzinskih stanica kompanije u inostranstvu su dozvoljene do 13. decembra.

Ministarstvo je do 29. aprila 2026. odobrilo operacije u kojima učestvuju neke kompanije Lukoila u Bugarskoj: Lukoil Neftohim Burgas, Lukoil Bugarska, Lukoil Avijacija Bugarska, Lukoil Bulgaria Bunker, kao i strukture u kojima ove kompanije posjeduju 50 odsto ili više akcija.

Licenca se odnosi i na operacije sa Rosnjeftom za projekat polja Karačaganak u Kazahstanu. Ranije su SAD dozvoljavale samo Kaspijskom konzorcijumu cjevovoda i Tengizševroilu da obavljaju operacije sa Lukoilom i Rosnjeftom. Ruska naftna kompanija Lukoil saopštila je da pregovara sa više kupaca o prodaji svojih međunarodnih aktiva.

“Lukoil obavještava da su u toku pregovori o prodaji njegovih međunarodnih aktiva sa nekoliko potencijalnih kupaca. Konkretni dogovor biće objavljen nakon postizanja konačnih sporazuma i dobijanja potrebnih regulatornih odobrenja”, saopšteno je.

Kompanija naglašava da preduzima sve mjere kako bi osigurala neprekidan rad preduzeća tokom procesa prodaje i prenosa imovine, spriječila poremećaje u snabdijevanju energijom i sačuvala radna mjesta. Kompanija “Gunvor“ saopštila je u petak da povlači ponudu za kupovinu međunarodnih aktiva ruske nafte kompanije “Lukoil”.

Nastavi čitati

Aktuelno