Javni dug Bosne i Hercegovine, koji se sastoji od dugova Republike Srpske i FBiH, raste gotovo podjednako iz godine u godinu. Iako naša zemlja nije među najzaduženijima, problem predstavlja struktura tog duga.

Republike Srpska i BiH se zadužuju kod komercijalnih banaka po dosta visokoj kamatnoj stopi, a novac se troši na otplatu ranije uzetih kredita ali ne i na razvojne i infrastrukturne projekte. Koliki je javni dug i koji je dio BiH po glavi stanovnika zaduženiji?

Prema podacima Ministarstva finasija BiH javni dug BiH u zadnjem kvartalu tekuće godine iznosi 12 milijardi maraka. Od toga na spoljni dug otpada nešto više od 8 milijardi maraka, dok je unutrašnji dug BiH oko 4 milijarde. U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH učestvuje s oko 50%, a Republika Srpska s 48,%. Problem je što se vlasti zadužuju bez vizije i strategije.

“Kad god vidite da imamo deficit, neplaćene račune iz prethodne godine i kada se zadužujemo da bi to servisirali ili to platili onda je to zaduživanje koje je nedopustivo. Ne možete vi planirati svoje troškove, budžet mora biti izbalansiran”, smatra ekonomista Zoran Pavlović.

Opozicija kritikuje vlast zbog načina zaduživanja, kako Federacije tako Republike Srpske.

“Suština je da je struktura duga jako loša, izuzetno loša. Struktura i ročnost je katastrofalna za nas jer je isključivo motivisana kako sam i rekao budžetskom potrošnjom sa izuzetno visokim kamatnim stopama i po principu dajte mi po svaku cijenu platićemo ogroman iznos, čak smo čuli da u Republici Srpskoj postoje posrednici da određene dugove dobijaju mnogo veća sredstva nego što su kamate. Zamislite posrednik za zaduženje od 100 miliona evra dobije 12 miliona KM”, rekao je poslanik PDP-a u PD PS BiH Branislav Borenović.

“Očekujemo i dalje da javna potrošnja raste a da praktično nemamo investicija i da nemamo otvaranja novih radnih mjesta i svega ono što je neophodno da se stabilizuju prihodi u svim budžetima na svim nivoima vlasti”, kaže poslanik SDA u PD PSBiH Šerif Špago.

Kada se uporedi fiskalna snaga Republike Srpske i Federacije BiH, iako je nivo duga skoro jednak, kada se stavi u odnos sa BDP–om, dug Republike Srpske je duplo veći. Ono što je novost je i to da Vlada Republike Srpske povećava zaduženje na domaćem, a smanjuje na ino tržištu. Sve dok rastu dugovi Srpske i FBiH i ukupni javni dug BiH.

“Vrlo teško je pratiti da li je opravdano zaduženje u BiH. Javni dug se povećava ali je važno znati zašto se povećava taj javni dug, i ono što je najveći problem je što se zadužujemo gotovo uvijek da bi se pokrili budžetski nedostaci”, ističe poslanik u PD PSBiH Jasmin Emrić (NES).

Dok je za jedne stanje alarmantno, premijer Federacije objašnjava kako je Federacija smanjila svoj spoljni dug za 511 miliona KM.

“Mi smo u aprilu došli, javni dug Federacije s kraja marta je bio 24,9 posto BDP danas je 19, 6% To je za nekih 5 nominalnih procenata ili 20 posto manje duga ako ćemo da govorimo u brojevima sa 2 milijarde i 700 miliona smanjen na 2 milijarde i 200 miliona manji dug Federacije”, pojasnio je Nermin Nikšić.

“Kada je riječ o Federaciji, vidjećemo taj izvještaj na kraju godine. Mene malo brine što se prvi put pojavila stavka ino zaduženja ali mislim da to neće tek tako jednostavno ići jer se mora dobiti odobrenje od državnog nivoa, a Republika Srpska to nije slijedila”, ističe predsjednik Odbora za ekonomska pitanja PFBiH Admir Čavalić.

I koliko god čudno zvučalo, Bosna i Hercegovina nije prezadužena država. Tome treba dodati i da su devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine rekordne.

“Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju novembra prošle godine bile su 17,21 milijardu KM i veće su za 170 miliona KM u odnosu na oktobar. To je vrijednost koja se na početku i na kraju mjeseca mijenja u zavisnosti od zaduženosti. Devizne rezevre bilježe rekordno visok nivo”, istakla je governerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović.

Osim rekordnih deviznih rezervi Centralne banke BiH, Bosna i Hercegovina bilježi rekordne prihode i od indirektnih poreza. Upravo bi novac sa računa UIO mogao biti iskorišten za infrastrukturne projekte, ali se ta zaduživanja za gradnju čuvaju kao izgovor za podizanja novih kredita, prenosi BHT.

U ime Gradskog odbora Partije demokratskog progresa Banjaluka i u svoje lično ime, od srca vam čestitam pravoslavnu Novu godinu. Želim vam da je dočekate u miru, dobrom zdravlju i sa onima koje volite.

Poručila je ovo povodom obilježavanja Pravoslavne Nove godine predsjednica GrO PDP-a Mirna Savić-Banjac.

– U novoj godini nastaviću da gradim Gradski odbor PDP Banjaluka sa istim elanom i posvećenošću kao i moj prethodnik, a sadašnji predsjednik Partije demokratskog progresa, Draško Stanivuković. Uz zajednički rad i podršku, uvjerena sam da će i 2025. godina biti godina novih uspjeha i velikih pobjeda. Neka nam ova godina donese više radosti, sloge, razumijevanja i snage za sve izazove koji su pred nama-istakla je Savić-Banjac

Krajem prošle godine iz GrO Banjaluka u javnost su izazile potpuno različite informacije kada je u pitanju vođenje ove stranke.

Nakon lokalnih izbora, predsjednik GrO SNSD Banjaluka Vlado Đajić najavio da ostaje na toj funkciji do 2026. godine, te je saopštio da je odluka donijeta na sjednici glavnog odbora.

Iste sekunde demantovali su ga članovi GrO ove stranke Ana Ljubojević i Srđan Mazalica.

– Juče nismo donijeli ovu odluku, nije bila ni tema, a i da smo htjeli, ne bismo je mogli donijeti – istakao je Mazalica.

Šta znači formiranje povjereništva?

Situacija je kulminirala krajem prošle godine.

Naime,  organizacioni sekretar SNSD-a Igor Dodik najavio je da će da će u gradskim odborima te stranke u Banjaluci i Bijeljini biti uvedeno povjereništvo da bi se i u tim gradovima u narednom periodu održali izbori, pogotovo, kako je naveo, u Banjaluci gdje je prošlo četiri godine od posljednjih stranačkih izbora.

Ovu vijest, nimalo srećno, dočekao je aktuelni predsjednik GrO Vlado Đajić koji je i tada izjavio da on ostaje na čelu te stranke u Banjaluci.

Podsjetimo da Đajić krajem prošle godine nije prisustvovao ni sjednici Predsjedništva SNSD-a, koja je održana u Banjaluci,  iako se glavna tema odnosila na rezultate lokalnih izbora. Na konferenciji za novinare tada su se obratili Željka Cvijanović i Radovan Višković.

S obzirom da visoko pozicinirani funkcioneri imaju različite izjave, postavlja se pitanje: Ko u stvari vodi GrO SNSD Banjaluka?

Politikolog Mladen Bubonjić za Blink kaže da odavno već postoje spekulacije da mnogi članovi ove stranke nisu usaglašeni i da “svako vuče na svoju stranu”.

– Uvijek je u GrO SNSD bilo više nesuglasica i više različitih interesa, a pogotovo je to izraženo u posljednje vrijme. To se najbolje reflektuje na izborima. Vidjeli smo na posljednjim lokalnim izborima kako je SNSD prošao kad su u pitanju odbornici, a kako kad je u pitanju izbor gradonačelnika. Ne samo kada su u pitanju glasovi koji su išli od strane koalicionih partnera,  nego i glasovi unutar samih članova SNSD-a. Odavno postoje spekulacije da mnogi članovi nisu usaglašeni i da, najblaže rečeno,  “svako vuče na svoju stranu”. Pa se dešava da u javnost izađu informacije da rade čak i kontra SNSD-a – kaže Bubonjić.

Kako navodi situacija u SNSD-u je izuzetno napeta i nezivjesna.

– U posljednje vrijeme se to intenziviralo nakon tih spekulacija da Milorad Dodik priprema jednu situaciju u kojoj će Igor Dodik preuzeti vođenje SNSD-om. Stariji članovi, koji su iskusniji i koji imaju više staža i moći u samom SNSD-u, ne slažu se sa tim. Ne samo u Banjaluci, nego i širom Republike Srpske. Tako da u posljednje vrijeme vidimo Igorovo putovanje širom Srpske i ubjeđivanje, a refleksija svega je Banjaluka kao najjači centar, ne samo kada je u pitanju administracija nego i politički nivo cijelog SNSD. Tamo SNSD ima najviše članova, najveći odbor i najviše interesa se u Banjaluci prepliće – navodi Bubonjić za Blink.

Jasno je da Milorad Dodik vlada SNSD-om, sagalasni su analitičari, a budućnost stranke je sada neizvjesnija nego ikad.

– Ko zaista vlada GrO SNSD Banjaluka, to smo mogli vidjeti i prije izbora, ako se sjetite inicijative Vlade Đajića za opozivom Stanivukovića. Veoma brzo se povukao kada je došla naredba sa vrha da se povuče, tako da i on sam je tu procjenjivao svoju poziciju. Uzevši sada trenutno stanje Milorada Dodika i sve te spekulacije da pravi neku izlaznu strategiju za sebe, možda se i ostali članovi, pogotovo iskusniji sa više ambicija i više interesa, nastave pozicioniraju u jednoj takvoj situaciji. Tako da će biti velikih problema, ne samo u Banjaluci, nego širom Republike Srpske, kad su u pitanju cijela struktura SNSD-a – ističe Bubonjić.

Ukoliko se se obistine nagađanja da Milorad Dodik, svojevoljno ili pod pritiskom napusti politiku, ne postoji opšta volja i jedan zajednički interes svih članova SNSD-a da Igor Dodik bude glavni.

– Đajić je najjača figura SNSD u Banjaluci, a postoje tu i drugi oponenti, koji ne samo da bi htjeli doći na to mjesto, nego su i bliži Igoru Dodiku. A zašto se do sad u SNSD-u nisu obračunali sa Đajićem? E to su sad opet spekulacije da bi on dobar dio SNSD-a povukao sa sobom i sam SNSD oslabio. Zato su ga i do sada, na neki način, smirivali obećanjima. Naravno to su sve spekulacije jer ne možemo znati šta se dešavalo iza zatvorenih vrata ali po svemu što se izjavljivalo, možemo smatrati da ima nešto istine u tome. Uzevši u obzir cijelu situaciju teško da će se Đajić predate bez borbe, ali i njegovi oponenti bliski Igoru Dodiku nisu bez osnova – kaže Bubonjić, prenosi Blink.