Connect with us

Svijet

Netanjahu objelodanio izraelski plan za Gazu “NAKON HAMASA”

Izrael je u danas poslao pregovarački tim, predvođen direktorom Mosada Dejvidom Barneom, u Pariz da nastavi razgovore o potencijalnom prekidu vatre

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu predstavio je plan Gazu “nakon Hamasa”, koji uključuje “potpunu demilitarizaciju” enklave, zatvaranje južne granice sa Egiptom, kao i reviziju civilne administracije i obrazovnog sistema Gaze. CNN je dobio kopiju plana, koji je Netanjahu predstavio članovima izraelskog bezbjednosnog kabineta u četvrtak uveče.

Istovremeno, Izrael je u danas poslao pregovarački tim, predvođen direktorom Mosada Dejvidom Barneom, u Pariz da nastavi razgovore o potencijalnom prekidu vatre i sporazumu o oslobađanju talaca. Eventualni dogovor bi mogao da stavi tačku na četvoromjesečni rat.

Podsjetimo, više od 29.000 ljudi je ubijeno u Gazi od početka sukoba, saopštilo je ministarstvo zdravlja u Gazi. U napadu Hamasa 7. oktobra u Izraelu je poginulo 1.200 ljudi, saopštile su izraelske vlasti.

U dokumentu su navedeni brojni principi, od promjena na bezbjednosnom i civilnom nivou do dugoročnijih planova o tome ko upravlja teritorijom. Plan uključuje zatvaranje južne granice Gaze sa Egiptom, čime bi Izrael imao potpunu kontrolu nad ulaskom i izlaskom iz enklave. Trenutno Egipat kontroliše pristup južnoj granici Gaze preko prelaza Rafa.

U Netanjahuovvom planu se navodi da će Izrael sarađivati „što je više moguće“ sa Egiptom, u koordinaciji sa Sjedinjenim Državama. Nije jasno da li je Izrael dobio saglasnost Egipta na taj ili neki drugi dio plana, ali izraelski zvaničnik rekao je za CNN da je prijedlog „usklađen“ sa SAD.

Izrael traži kontrolu nad Gazom i Zapadnom obalom
U planu se tvrdi, kako je Netanjahu ranije rekao, da će „Izrael imati bezbjednosnu kontrolu nad čitavim područjem zapadno od Jordana“, što uključuje čitavu Zapadnu obalu i Izrael, kao i Gazu. Palestinci dugo traže nezavisnu državu na okupiranoj Zapadnoj obali, istočnom Jerusalimu i Gazi. Izrael će biti odgovoran za „realizaciju i nadgledanje“ demilitarizacije pojasa Gaze, navodi se u planu, ne računajući naoružanje koje je potrebno za održavanje javnog reda.

Na civilnom nivou, Netanjahu detaljno opisuje reviziju administracije i obrazovnog sistema u Gazi, uključujući prekid finansiranja Gaze iz Кatara – što je prethodna Netanjahuova vlada odobrila i omogućila. Lokalni subjekti koji vode državnu službu „neće se identifikovati sa zemljama ili entitetima koji podržavaju terorizam i neće primati isplatu od njih“, piše u planu.

Iako je to vjerovatno referenca na Кatar, nije jasno da li bi se to odnosilo i na Palestinske vlasti, za čiju revitalizovanu verziju su SAD rekle da bi trebalo da upravlja Gazom u budućnosti. Netanjahuov plan takođe poziva na „deradikalizaciju“ obrazovnog sistema. Izrael i njegovi saveznici dugo optužuju školstvo u Gazi da promoviše antisemitizam i mržnju prema Izraelu.

U planu se ponavlja da će Izrael raditi na zatvaranju UNRWA, glavne agencije Ujedinjenih nacija koja podržava palestinske izbjeglice, i raditi na tome da je zamijeni „odgovornim međunarodnim agencijama za pomoć“. Izrael optužuje desetak zaposlenih u UNRWA da su direktno umiješani u napad Hamasa 7. oktobra. Agencija zapošljava oko 13.000 ljudi u Gazi.

Кonačno, plan ponavlja izraelsko insistiranje da ga međunarodna zajednica neće prisiljavati da prizna palestinsku državu. “Izrael potpuno odbacuje međunarodne diktate u vezi sa trajnim rješenjem sa Palestincima“, kaže Netanjahu, ističući da bi sadašnje priznanje palestinske države bilo „ogromna nagrada terorizmu bez presedana“.

Related Topics:

Svijet

BEZBJEDONOSNI INCIDENT “Obezbjeđenje pucalo na čovjeka ispred sjedišta CIA” (FOTO)

Pripadnici obezbjeđenja pucali su na lice ispred sjedišta američke Centralne obavještajne agencije /CIA/ u Lengliju, u saveznoj državi Virdžiniji, rekao je izvor “Еn-Bi-Si njuzu”.

Prema istom izvoru, pucnjava nije bila smrtonosna.

Portparol CIA rekao je da se bezbjednosni incident desio ispred sjedišta Agencije, ali nije potvrdio da se dogodila pucnjava.
Portparol je dodao da je glavna kapija zatvorena i da zaposleni treba da potraže druge puteve.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP SEDMICAMA JAVNO IGNORIŠE MASKA: Poznato zbog čega je naprasno postao nevidljiv u Vašingtonu

Na početku drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trampa, jedna od najupečatljivijih ličnosti njegove administracije bio je najbogatiji čovjek na svijetu – Ilon Mask.

Miliarder je dobio zadatak da vodi neformalno ministarstvo za efikasnost vlade (DOGE), prisustvovao je sastancima vlade, letio s Trampom u predsjedničkom avionu Air Force One i predsjednik ga je redovno hvalio zbog dobro obavljenog posla. Ipak, od početka aprila Tramp i drugi republikanci ga praktično više ne spominju.

Tokom februara i marta, Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social u prosjeku četiri puta sedmično pominjao Maska, ali od početka aprila nije ga spomenuo ni jednom, pokazuje analiza portala Politico. Ne spominje ga ni Trampov tim zadužen za prikupljanje donacija. Nameće se pitanje – čime je Mask zaslužio ovakav tretman – no sve ukazuje na to da se radi o pragmatičnoj odluci republikanaca, a ne o nekoj svađi između najbogatijeg čovjeka svijeta i predsjednika SAD-a. Njih dvojica i dalje komuniciraju, a Mask je s drugim biznismenima nedavno pratio Trampa na njegovom putovanju po Bliskom istoku.

Prema anketama javnog mnijenja, Mask je među biračima sve manje popularan, i to znatno manje nego Tramp. Početkom prošlog mjeseca, republikanski kandidat izgubio je važnu izbornu bitku za mjesto u vrhovnom sudu savezne države Wisconsin, gdje se Mask angažovao kao donator, ali je istovremeno postao i teret za republikance tokom kampanje.

“Završio je, gotovo je, nema ga više. U anketama prolazi užasno. Ljudi ga mrze. Došao je u Wisconsin i mislio da može kupiti glasove, stavio je sirastu kapu (simbol Wisconsina, op. a.) i ponašao se kao devetogodišnje dijete… Ne ide to tako. Ljude to vrijeđa”, požalio se jedan od republikanca iz Wisconsina pod uslovom anonimnosti.

Za Trampovu administraciju Mask je time postao nepotrebni teret. Pogotovo jer aktivnosti DOGE-a trenutno nisu toliko bitne za vladu koliko su to carinska politika i budžetske rasprave. Iako republikanski zakonodavci i dalje o Masku govore pozitivno kada ih se direktno pita, jer žele zadržati na svojoj strani njegovo ogromno bogatstvo, armiju pristalica i internetski uticaj, neki priznaju da bi za stranku bilo bolje da se Mask ne pojavljuje aktivno u kampanjama pred kongresne izbore 2026. godine.

“Ankete vam u suštini govore da Ilon radi odličan posao kada je u pozadini. Nadamo se da će tamo i ostati, da nastavi s tim poslom, ali da neće preuzeti ulogu zamjene u kampanji”, ocijenio je izvršni direktor konzervativnog Kluba za rast, David McIntosh.

Tišina s vrha

O Masku početkom aprila nisu prestali govoriti samo Tramp, već i njegovi najbliži savjetnici i zvanični profili Bijele kuće. Još krajem februara, Tramp je Maska koristio kao veliko mamac za donatore. “Volim Ilona Maska! Mediji pokušavaju da nas razdvoje i ne uspijevaju. On je sjajan”, pisalo je u Trampovoj poruci donatorima od 27. februara.

Ipak, Maskovo ime iz tih poruka gotovo da je nestalo već početkom marta. Jedini izuzetak bila je referenca na kačket s natpisom “Američki zaliv”, koji je milijarder nosio.

Odgovor Bijele kuće na upit novinara Politica o tome smatraju li Maska političkom slabošću, nije ga uopšte spomenuo. “Misija DOGE-a da smanji rasipanje, prevaru i zloupotrebe će se sigurno nastaviti. Zaposleni u DOGE-u, koji djeluju u njegovim različitim uredima, nastaviće sarađivati s administracijom predsjednika Trampa kako bi naša vlada postala efikasnija”, navodi se u odgovoru portparola Bijele kuće, Karoline Leavitt.

Za demokrate i dalje meta

Dok bi Maskovo povlačenje u pozadinu moglo koristiti republikancima, demokratama bi moglo otežati posao. Njihova izborna strategija, primijenjena i u spomenutim izborima u Wisconsinu, zasniva se na povezivanju republikanskih rivala s Maskom. Demokrati, ipak, tvrde da će njihova strategija i dalje biti efikasna, jer je malo vjerovatno da će Mask potpuno nestati iz javnosti.

Da Mask i dalje ima uticaj u vladi, svjedoči i to što je prošle sedmice pratio Trampa u posjetu Saudijskoj Arabiji, gdje se sastao s tamošnjim liderima i govorio na investicionom forumu. Ništa nije ukazivalo na to da između njih postoji neki ozbiljan sukob.

Čak i ako Mask krajem maja napusti mjesto na čelu DOGE-a, to neće promijeniti činjenicu da je upravo najbogatiji čovjek svijeta imenovao rukovodstvo tog tijela.

“Problem nikad zapravo nije bio Ilon Mask, već elonmuskizam. On je autor njihovih strategija i nije riječ o teorijskoj krivici, već o stvarnim štetama koje su nanesene svijetu u partnerstvu s Trampom, o čemu će se voditi rasprave tokom izbora”, poručila je demokratska strateginja Jesse Ferguson.

Dokaz da demokratama ipak neće biti lako je i to da je, prema anketama, DOGE ocijenjen bolje kada se Mask u njegov rad ne uključuje, iako se funkcionisanje ovog pseudoministarstva njegovim odsustvom nije značajno promijenilo.

“Javnost je podržavala pokušaj da se okonča bespotrebno rasipanje u Vašingtonu, ali nije podržavala način na koji je to sprovođeno. Njegova misija da eliminiše rasipanje svakako je pomogla, ali retorika koju je koristio – nije”, zaključio je republikanski analitičar Frank Luntz, prenosi Klix.ba

Nastavi čitati

Svijet

I ERDOGAN SE POVLAČI “Više se neću kandidovati za predsjednika”

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je da ne namjerava ponovo kandidovati za predsjednika, naglasivši kako je zemlji potreban novi ustav koji bi odražavao duh savremenog doba i demokratskih vrijednosti.
-Nemam namjeru da se ponovo kandidujem za predsjednika. Naš jedini cilj je unapređenje ugleda naše zemlje. Turska se mijenja, svijet se mijenja. Živimo u novoj eri. Mislite li da u ovakvom dinamičnom svijetu možemo napredovati s ustavom nastalim u vrijeme puča, koji još uvijek odiše mentalitetom pučista? Turska više ne može ići naprijed s takvim ustavom. Potreban nam je ustav koji će predložiti civili, a ne pučisti – kazao je Erdogan, a prenijela agencija Anadolija

Erdogan već duže vrijeme zagovara donošenje novog ustava koji bi, kako tvrdi, bio “demokratskiji, civilniji i u skladu sa savremenim potrebama društva”.
Trenutni turski ustav donesen je 1982. godine, nakon vojnog puča iz 1980., i iako je više puta mijenjan, kritičari tvrde da još uvijek nosi obilježja autoritarnog sistema i vojno-pučističke logike.

Nastavi čitati

Aktuelno