Connect with us

Svijet

JEDNA OD NAJSKUPLJIH DRŽAVA NA SVIJETU ZA PODIZANJE DJECE! Da li se ženama u ovoj zemlji “isplati” da rađaju?

Prema istraživanju, Kina je jedno od najskupljih mjesta na svijetu za podizanje djece, s neproporcionalnim utjecajem na žene, jer se zemlja bori s demografskom krizom.
Studija, koju je u srijedu objavio YuVa institut za populacijska istraživanja u Kini, pokazala je da prosječna cijena odgoja djeteta od rođenja do 17. godine iznosi oko 74.800 dolara, što se penje na više od 94.500 dolara za izdržavanje djeteta do diplomiranja.

Troškovi podizanja djeteta mlađeg od 18 godina u Kini iznose 6,3 puta BDP po glavi stanovnika, navodi se u izvještaju – što je drugi omjer nakon njenog istočnoazijskog susjeda Južne Koreje, koja ima najnižu stopu nataliteta na svijetu i gdje su troškovi podizanja djece 7,79 puta veći od BDP-a po glavi stanovnika.

Poređenja radi, u izvještaju se navodi da je potrošnja bila samo 2,08 puta BDP po glavi stanovnika u Australiji, 2,24 puta u Francuskoj, 4,11 puta u Sjedinjenim Državama i 4,26 puta u Japanu – još jednoj istočnoazijskoj zemlji koja se dugo bori sa ubrzanim starenjem stanovništva i pad nataliteta.

“Zbog razloga kao što su visoka cijena porođaja i teškoća za žene da uravnoteže porodicu i posao, spremnost Kineza da imaju djecu gotovo je najniža u svijetu”, navodi se u izvještaju. “Nije pretjerano opisati trenutnu situaciju stanovništva kao kolaps”.

Stanovništvo Kine se smanjilo u posljednje dvije godine, a 2023. je označila najnižu stopu nataliteta od osnivanja komunističke Kine 1949. Prošle godine je Kinu pretekla Indija kao najmnogoljudnija zemlja na svijetu.

Demografska kriza prijeti da ima značajan utjecaj na drugu po veličini svjetsku ekonomiju – i produbila se posljednjih godina uprkos naporima vlasti da preokrenu trend nakon decenija restriktivne politike kontrole rađanja.

Iako je vlada ublažila ograničenje broja djece po paru, pokrenula nacionalne kampanje ohrabrujući porodice da imaju više djece i ponudila finansijsku olakšicu, malo se toga promijenilo – dijelom zato što za mnoge žene žrtva jednostavno nije vrijedna toga, izvještava IuVa rekao je.

Žene koje uzmu porodiljsko odsustvo mogu se suočiti s “nepravednim tretmanom” na poslu, kao što je premještanje u druge timove, smanjenje plaće ili propuštanje mogućnosti napredovanja, navodi se u izvještaju.

Dodaje se da ako troškove porodiljskog odsustva u potpunosti snose kompanije bez pomoći vlade, poslodavci bi mogli izbjeći zapošljavanje žena u reproduktivnom dobu – nešto što je već široko viđeno u Kini, s izvještajima o ženama koje se pitaju o planiranju porodice tokom intervjua za posao ili preskaču određene pozicije čak i ako ne planiraju da imaju djecu.

I dok neke žene potpuno prestanu raditi dok odgajaju svoju djecu, to čini ponovni ulazak na tržište rada nevjerovatno teškim. Žene koje imaju djecu mogu se suočiti s padom plata od 12 do 17 posto, navodi se u izvještaju, pozivajući se na istraživanje iz više časopisa.

Ove žrtve su možda bile češće u prošlim decenijama – ali Kineskinje su obrazovanije i ekonomski nezavisnije nego ikad i sada su brojnije od muškaraca u programima visokog obrazovanja. Uz toliki napredak postignut posljednjih godina, žene sve više daju prioritet svojim karijerama i samorazvoju u odnosu na tradicionalne prekretnice poput braka i porođaja, ranije su rekli stručnjaci.

Zatim, tu su troškovi u vremenu, trudu i novcu za podizanje djeteta.

Žene provode pet sati dnevno besplatnog i plaćenog radnog vremena
Istraživanja pokazuju da su žene u Kini prvenstveno odgovorne za kućne poslove kao što su kuvanje, čišćenje i kupovina – kao i za brigu o djeci, uključujući njihovo odvođenje u školu, pomoć oko domaćih zadataka i podučavanje.

Pozivajući se na dokument iz 2018. godine, u izvještaju se kaže da to znači da žene gube skoro pet sati dnevno besplatnog i plaćenog radnog vremena – s tim da se gotovo svi ti sati troše na kućne poslove. Iako očevi gube i malo slobodnog vremena, ni njihovo plaćeno radno vrijeme se ne mijenja značajno, navodi se u izvještaju IuVa.

“Budući da trenutno društveno okruženje u Kini nije pogodno za rađanje, vremenski i oportunitetni troškovi za žene da imaju djecu su previsoki”, navodi se u izvještaju. “Neke žene moraju odustati od rađanja djece u zamjenu za priliku da uspiju u karijeri.”

Kineska ekonomija porasla je za 5,2 posto u 2023., nešto bolje od zvaničnog cilja koji je postavio Peking. Ali zemlja se suočava sa bezbroj izazova, uključujući rekordan pad imovine, rastuću nezaposlenost mladih, deflatorne pritiske, rastuće korporativne obaveze i sve veći finansijski stres na lokalne samouprave.

U izvještaju se upozorava da bi pad nataliteta mogao imati dubok uticaj na ekonomski rast, ukupnu sreću ljudi i globalni položaj Kine.

Autori su pozvali na nacionalne politike za smanjenje troškova porođaja “što je prije moguće” – kao što su gotovinske, porezne i stambene subvencije, jednako porodiljsko i roditeljsko odsustvo, zaštita reproduktivnih prava neudatih žena i reforma obrazovanja.

(JA/EURACTIV.rs)

Related Topics:

Svijet

SIJARTO UPOZORAVA! “Evropski političari učiniće sve DA SPRIJEČE SAMIT RUSIJE I SAD u Mađarskoj”

Evropski lideri učiniće sve što moguće kako bi pokušali da spriječe sastanak ruskog i američkog lidera u Budimpešti, jer je većina političara Evropske unije usmjerena na nastavak sukoba u Ukrajini, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

– Možemo biti sigurni da će velika većina političara Evropske unije učiniti sve što je moguće u narednim nedjeljama ili danima da spreči održavanje ovog samita, jer ako se održi, to će dati šansu za mir, a oni su zainteresovani za nastavak rata – rekao je Sijarto za radio “Košut”.

Prema njegovim riječima, mađarski premijer Viktor Orban je jedini političar u Evropi koji je “uspio da izgradi i održi saradnju zasnovanu na međusobnom poštovanju i sa američkim i sa ruskim predsjednikom”, zbog čega je Budimpešta izabrana za platformu za održavanje mirovnog samita. – Gotovo sve zemlje EU, sa izuzetkom Slovačke i Mađarske, vode “ratnu politiku”. Predstavljaju sukob u Ukrajini kao svoj, spremaju se za rat i žele da uvedu ratno stanje u EU, naoružavaju Ukrajinu i finansiraju je evropskim fondovima, dok Mađarska organizuje mirovni samit – zaključio je Sijarto.

PREPORUČENI SADRŽAJ

Nastavi čitati

Svijet

NETANJAHU PONOVO ŽELI DA BUDE PREMIJER! Potvrdio kandidaturu!

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu ponovo će se kandidovati za tu funkciju i na predstojećim izborima.

Netanjahu, koji je i lider Likuda, najveće desničarske partije u Izraelu, potvrdno je odgovorio na pitanje novinara izraelske televizije Kanal 14, gdje je gostovao, namjerava li da se ponovo kandiduje.

Netanjahu je kazao da će se kandidovati za premijera na izborima koji će biti održani u novembru 2026. i da očekuje pobjedu, prenosi France 24. Netanjahu obavlja funkciju premijera od 1996. godine uz prekide.

Njegov premijerski mandat koji traje više od 18 godina najduži je u dosadašnjoj istoriji Izraela, prenose “Vijesti”.

Netanjahuov sadašnji mandat počeo je kontroverznim planom reforme pravosuđa koji je izazvao višemjesečne masovne proteste, sa desetinama hiljada Izraelaca koji su gotovo svakodnevno izlazili na ulice, prenosi “Straits Times”.

Od početka rata u Gazi, koji je izbio nakon smrtonosnog napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023., Netanjahu se takođe suočava sa sve većim kritikama porodica talaca zbog načina na koji je vodio rat, piše AFP.

Netanjahu je za Kanal 14 takođe izjavio da će se rat sa Hamasom završiti kada bude dovršena druga faza mirovnog sporazuma u Gazi, koja predviđa razoružavanje tog pokreta.

“Druga faza uključuje i razoružavanje Hamasa, ili preciznije demilitarizaciju Pojasa Gaze i zaplijenu oružja ovog pokreta”, rekao je Netanjahu.

Dodao je da se nada da će to biti ostvareno uspješno i na jednostavan način, ali ako to ne bude slučaj, onda će biti ostvareno na “najgrublji način”, a nakon toga će se rat završiti, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

Prvo se rugali, sada im zavide! BRITANCIMA POLJSKA POSTALA UZOR

Britanski Times iznio je prognoze u kojima je naveo kako bi Poljska mogla biti jedna od najprivlačnijih zemalja za život te da po mnogim parametrima mnogo bolje kotira i od same Velike Britanije. Iako je ranije možda trend bio drugačiji, za većinu mladih Poljaka ostanak u zemlji postao je mnogo atraktivniji.

“Poljski BDP 1995. godine po glavi stanovnika iznosio je 13.600 dolara u današnjem novcu – oko 36 posto britanskog i otprilike isto kao i brazilski. Danas je ta brojka za Poljsku 44.500 dolara, ili 81 posto našeg. Uskoro bi se mogao izjednačiti. Od kraja 2019. godine britanski BDP po glavi stanovnika porastao je za manje od jedan posto u realnim američkim dolarima. Poljski je porastao za gotovo 18 posto, gotovo dvostruko više od američkog”, piše Times.

Kako je Poljska to postigla?

“Od pada komunizma, okrenula se Zapadu: umjesto prodaje državne imovine malom broju bogatih pojedinaca, Poljska je održavala javne ponude i podsticala strano vlasništvo. U novije vrijeme uživala je u pogodnostima članstva u EU, ali je zadržala vlastitu valutu.

mladih talenata u zemlje poput Velike Britanije i Njemačke bio je problem tokom 2010-ih, ali nekoliko faktora je preokrenulo stvari.

Od 2019. godine Poljska ima niži porez na dohodak za radnike mlađe od 26 godina; nedavna studija je pokazala da je to treća najbolja evropska zemlja za život mladih odraslih osoba. Proizvodnja, predvođena proizvodnjom automobila, ostaje važna, ali njen tehnološki sektor cvjeta, s mnogim radnicima koji su se vratili iz inostranstva. Plate, prilagođene cijenama, sada su rame uz rame s onima u Italiji”, navodi se u analizi.

I dok će Britaniji trebati decenija da poveća izdvajanja za odbranu na 3,5 posto BDP-a, Poljska je to učinila gotovo preko noći.

“Ove godine se očekuje da će potrošiti ekvivalent od 4,5 posto svoje ekonomije na vojsku, u odnosu na 2,2 posto u 2022. godini. Finansirana je zaduživanjem, koje je do nedavno bilo skromno: dug se kretao oko 50 posto, u poređenju sa 96 posto ili više u Britaniji, Americi i drugdje. Dakle, poljska ekonomija brzo raste. Zar to nije ono što bismo očekivali?

Ekonomisti često govore o ‘sustizanju rasta’ – teoriji da siromašnije zemlje rastu brže. Imaju mnogo jednostavnih načina za povećanje produktivnosti, poput kupovine bolje opreme i ulaganja u bolju obuku osoblja. Bogatije zemlje poput Britanije su (navodno) sve to već uradile. Jedini način da poboljšamo našu ekonomiju, kaže teorija sustizanja, jeste novim tehnološkim otkrićima”, pojašnjavaju.

Međutim, detaljniji pogled na brojke rasta sugerše da Britanija, ali i druge zemlje Zapadne Evrope možda ima više toga da nauči od Poljske nego što se misli.

Podaci iz EU prate ekonomsku aktivnost sve do regionalnog nivoa. Upečatljivo je da otkrivaju da su mnoge dijelove Britanije pretekla uspješnija područja Poljske. Širi region Varšave ima BDP od 67.000 evra po glavi stanovnika, prilagođen cijenama, što je bolje samo od centralnog Londona.

“Glavni gradovi obično imaju snažne ekonomije. Ipak, 12 od 17 poljskih regija sada je bogatije od zapadnog Walesa, najsiromašnijeg dijela Britanije. Dolnoslaskie – ili Donja Šleska – na jugozapadu Poljske je u boljoj situaciji od Velikog Manchestera. U stvari, ako bismo izuzeli London, britanski proizvod po glavi stanovnika bio bi samo tri posto veći od poljskog.

Zaboravite na sustizanje – u nekim aspektima Poljska je već ispred. Zemlja ima brži mobilni internet, jeftiniju električnu energiju i više brzih željeznica. Britanija je dovoljno bogata da razvije složene zakone o planiranju, primjećuje David Lawrence iz think-tanka

Centar za britanski napredak, zemlje u razvoju poput Poljske grade jednostavno zato što to smatraju bitnim za prosperitet”, ističu iz ovog lista.

Na kraju, iz Timesa ističu kako Velika Britanija postaje država koja treba sustizati druge.

“Britanija već decenijama govori o trećoj pisti na aerodromu Heathrow: najnoviji prijedlozi će koštati 49 milijardi funti i biti završeni 2040. godine. Poljska očekuje da će do početka 2030-ih otvoriti novo centralno transportno čvorište – sa dvije piste i brzom željezničkom vezom, koja će opsluživati ​​45 miliona putnika godišnje – za 30 milijardi funti. Kada su u pitanju investicije, posebno u njenim regijama, možda je Britanija zemlja koja treba da sustigne”, zaključili su.

(Klix) Foto: Wikipedia

Nastavi čitati

Aktuelno