Connect with us

Svijet

JEDNA OD NAJSKUPLJIH DRŽAVA NA SVIJETU ZA PODIZANJE DJECE! Da li se ženama u ovoj zemlji “isplati” da rađaju?

Prema istraživanju, Kina je jedno od najskupljih mjesta na svijetu za podizanje djece, s neproporcionalnim utjecajem na žene, jer se zemlja bori s demografskom krizom.
Studija, koju je u srijedu objavio YuVa institut za populacijska istraživanja u Kini, pokazala je da prosječna cijena odgoja djeteta od rođenja do 17. godine iznosi oko 74.800 dolara, što se penje na više od 94.500 dolara za izdržavanje djeteta do diplomiranja.

Troškovi podizanja djeteta mlađeg od 18 godina u Kini iznose 6,3 puta BDP po glavi stanovnika, navodi se u izvještaju – što je drugi omjer nakon njenog istočnoazijskog susjeda Južne Koreje, koja ima najnižu stopu nataliteta na svijetu i gdje su troškovi podizanja djece 7,79 puta veći od BDP-a po glavi stanovnika.

Poređenja radi, u izvještaju se navodi da je potrošnja bila samo 2,08 puta BDP po glavi stanovnika u Australiji, 2,24 puta u Francuskoj, 4,11 puta u Sjedinjenim Državama i 4,26 puta u Japanu – još jednoj istočnoazijskoj zemlji koja se dugo bori sa ubrzanim starenjem stanovništva i pad nataliteta.

“Zbog razloga kao što su visoka cijena porođaja i teškoća za žene da uravnoteže porodicu i posao, spremnost Kineza da imaju djecu gotovo je najniža u svijetu”, navodi se u izvještaju. “Nije pretjerano opisati trenutnu situaciju stanovništva kao kolaps”.

Stanovništvo Kine se smanjilo u posljednje dvije godine, a 2023. je označila najnižu stopu nataliteta od osnivanja komunističke Kine 1949. Prošle godine je Kinu pretekla Indija kao najmnogoljudnija zemlja na svijetu.

Demografska kriza prijeti da ima značajan utjecaj na drugu po veličini svjetsku ekonomiju – i produbila se posljednjih godina uprkos naporima vlasti da preokrenu trend nakon decenija restriktivne politike kontrole rađanja.

Iako je vlada ublažila ograničenje broja djece po paru, pokrenula nacionalne kampanje ohrabrujući porodice da imaju više djece i ponudila finansijsku olakšicu, malo se toga promijenilo – dijelom zato što za mnoge žene žrtva jednostavno nije vrijedna toga, izvještava IuVa rekao je.

Žene koje uzmu porodiljsko odsustvo mogu se suočiti s “nepravednim tretmanom” na poslu, kao što je premještanje u druge timove, smanjenje plaće ili propuštanje mogućnosti napredovanja, navodi se u izvještaju.

Dodaje se da ako troškove porodiljskog odsustva u potpunosti snose kompanije bez pomoći vlade, poslodavci bi mogli izbjeći zapošljavanje žena u reproduktivnom dobu – nešto što je već široko viđeno u Kini, s izvještajima o ženama koje se pitaju o planiranju porodice tokom intervjua za posao ili preskaču određene pozicije čak i ako ne planiraju da imaju djecu.

I dok neke žene potpuno prestanu raditi dok odgajaju svoju djecu, to čini ponovni ulazak na tržište rada nevjerovatno teškim. Žene koje imaju djecu mogu se suočiti s padom plata od 12 do 17 posto, navodi se u izvještaju, pozivajući se na istraživanje iz više časopisa.

Ove žrtve su možda bile češće u prošlim decenijama – ali Kineskinje su obrazovanije i ekonomski nezavisnije nego ikad i sada su brojnije od muškaraca u programima visokog obrazovanja. Uz toliki napredak postignut posljednjih godina, žene sve više daju prioritet svojim karijerama i samorazvoju u odnosu na tradicionalne prekretnice poput braka i porođaja, ranije su rekli stručnjaci.

Zatim, tu su troškovi u vremenu, trudu i novcu za podizanje djeteta.

Žene provode pet sati dnevno besplatnog i plaćenog radnog vremena
Istraživanja pokazuju da su žene u Kini prvenstveno odgovorne za kućne poslove kao što su kuvanje, čišćenje i kupovina – kao i za brigu o djeci, uključujući njihovo odvođenje u školu, pomoć oko domaćih zadataka i podučavanje.

Pozivajući se na dokument iz 2018. godine, u izvještaju se kaže da to znači da žene gube skoro pet sati dnevno besplatnog i plaćenog radnog vremena – s tim da se gotovo svi ti sati troše na kućne poslove. Iako očevi gube i malo slobodnog vremena, ni njihovo plaćeno radno vrijeme se ne mijenja značajno, navodi se u izvještaju IuVa.

“Budući da trenutno društveno okruženje u Kini nije pogodno za rađanje, vremenski i oportunitetni troškovi za žene da imaju djecu su previsoki”, navodi se u izvještaju. “Neke žene moraju odustati od rađanja djece u zamjenu za priliku da uspiju u karijeri.”

Kineska ekonomija porasla je za 5,2 posto u 2023., nešto bolje od zvaničnog cilja koji je postavio Peking. Ali zemlja se suočava sa bezbroj izazova, uključujući rekordan pad imovine, rastuću nezaposlenost mladih, deflatorne pritiske, rastuće korporativne obaveze i sve veći finansijski stres na lokalne samouprave.

U izvještaju se upozorava da bi pad nataliteta mogao imati dubok uticaj na ekonomski rast, ukupnu sreću ljudi i globalni položaj Kine.

Autori su pozvali na nacionalne politike za smanjenje troškova porođaja “što je prije moguće” – kao što su gotovinske, porezne i stambene subvencije, jednako porodiljsko i roditeljsko odsustvo, zaštita reproduktivnih prava neudatih žena i reforma obrazovanja.

(JA/EURACTIV.rs)

Related Topics:

Svijet

ŠAMAR EVROPSKOJ UNIJI! Fico zagrmio: „Slovačka neće biti vaša marioneta, ne primamo naređenja!“

Slovačka neće prihvatiti pokušaje da se ograniči pravo veta na odluke u određenim oblastima EU niti će biti zemlja koja će primati naređenja od drugih, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

“Pokušaji nekih zemalja EU da ograniče pravo veta u nekim oblastima, kao što su porezi, budžet, odbrana, spoljna politika i migracije, za nas predstavljaju crvenu liniju. Ne mogu da zamislim da idemo u Brisel kao zemlja koja će primati naređenja od drugih”, rekao je Fico na konferenciji za novinare nakon razgovora sa bugarskim premijerom Rumenom Radevim.

Prema njegovim riječima, nedopustivo je da veće članice EU sve dogovore, a da na manjim državama bude samo da prihvate. On je dodao da pravo veta garantuje održivost EU i njenu sposobnost da postigne važne kompromise.

Nastavi čitati

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Aktuelno