Connect with us

Svijet

Ko može da bude mobilisan u Rusiji

U Rusiji je juče ujutro počela djelimična mobilizacija, na osnovu ukaza predsjednika Vladimira Putina.

Ovo je prvi put da se takva mjera sprovodi još od raspada Sovjetskog Saveza, pa je teško reći kako će funkcionisati u praksi.

Na osnovu zakonskog okvira, ali i saopštenja ruskih zvaničnika, BBC odgovara na ključna pitanja o mobilizaciji.

Ko podliježe mobilizaciji?
Prema Zakonu o pripremi za mobilizaciju i mobilizaciji, podliježu građani u rezervnom sastavu, koji nisu osuđivani za izvršenje teškog krivičnog djela, niti im se trenutno sudi za takvo djelo.

Odluku o pozivanju pojedinaca u vojsku donosi regrutna komisija na osnovu ljekarskog izvještaja i naređenja Ministarstva odbrane Rusije, koje propisuje kakav specijalizovani kadar je potreban vojsci.

Prema riječima predsjednika Putina, to su “prije svega oni koji su služili u vojsci, imaju određeno vojno-specijalističko obrazovanje i relevantno iskustvo”.

Putin ne krije da je mobilizacija pokrenuta radi pojačanja ruskih snaga na liniji fronta, koja se prostire na više od 1.000 kilometara.

S obzirom na prirodu rata u Ukrajini, sa velikom sigurnošću se može pretpostaviti da će naročito biti traženi ljudi koji su služili u borbenim kopnenim jedinicama – mitraljesci, snajperisti, izviđači, bacači granata, artiljerci, demineri, specijalisti za signalizaciju, vozači i mnogi drugi.

U rezervu spada i “ljudska mobilizaciona rezerva”.

Riječ je o rezervistima koji su zaključili sporazum sa Ministarstvom odbrane da u mirnodopska vremena učestvuju na vojnim vježbama za mjesečnu platu, a u ratu bivaju raspoređeni po jedinicama.

Oni su u prvim redovima za mobilizaciju.

Da li žene mogu da budu mobilisane?
Zakon o mobilizaciji ne precizira pol.

Žene koje nisu ni služile u borbenim kopnenim jedinicama mogu biti pozvane ukoliko su na spisku rezervista i imaju obrazovanje u jednoj od sljedećih oblasti:

Veza
Računarska tehnologija
Optički i zvučni mjerni instrumenti, meteorologija
Medicina
Poligrafija
Kartografija

Kako se vojni obveznici dijele po godinama starosti?
Po starosti, rezervisti se dijele u tri kategorije.

U prvu spadaju vojnici, starješine i zastavnici do 35 godina, mlađi oficiri do 50 godina, majori i potpukovnici do 55 godina, pukovnici do 60 godina i generali do 65 godina.

Za drugu i treću kategoriju uzrast se povećava.

Na primjer, rezervni vojnik treće kategorije u činu redova do zastavnika može biti mobilisan prije navršenih 50 godina, a oficir u činu mlađeg potporučnika do kapetana do 60 godina.

Na početku se mobiliše prva kategorija, a ukoliko vojsci i dalje nedostaje ljudi, pozivi se uručuju prvoj najmlađoj kategoriji.

Po dostizanju starosne granice za služenje u rezervnom sastavu, vojna lica moraju biti odjavljena i penzionisana.

Ali, ako je potrebno podići starosnu granicu, ruske vlasti to mogu učiniti za jedan dan – potreban je samo pristanak Dume.

Ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je da studenti i svi koji su trenutno na odsluženju vojnog roka ne podležu mobilizaciji.

Ko može da bude oslobođen mobilizacije?
Uslovi za oslobađanje od mobilizacije razlikuju se od uslova za oslobađanje od služenja vojnog roka.

Predviđeni su posebnim članom zakona.

Oslobođenje mogu da dobiju oni koji već rade za državu – na primjer, zaposleni u lokalnim samoupravama.

U Ukazu predsjednika Ruske Federacije precizirano je da zaposleni u vojno-industrijskim kompleksima neće biti mobilisani dok su na radu.

Takođe, oslobođenje dobijaju ljudi koji su iz zdravstvenih razloga onesposobljeni, ljudi koji brinu o rođacima sa invaliditetom, imaju četvoro ili više djece ili troje djece i trudnu ženu.

Oslobođeni su i poslanici Državne Dume, članovi Saveta Federacije i drugih institucija.

Kakav je status mobilisanih?
Prema Putinovom ukazu, građani od trenutka uručenja poziva na mobilizaciju imaju status vojnih lica koja su angažovana po ugovoru.

Na njih se primjenjuju odredbe Zakona o o statusu vojnih lica.

Visinu novčane naknade utvrđuje ruska vlada.

Mobilisani mogu da napuste službu iz istih razloga kao i vojnici po ugovoru – po navršenju starosne granice, iz zdravstvenih razloga ili zbog pravnosnažne presude koja predviđa kaznu zatvora.

Državna duma je dan ranije unijela izmjene u Krivični zakonik, pooštravajući kazne za dezerterstvo i neovlašćeno napuštanje jedinice tokom perioda mobilizacije.

Putinova objava delimične mobilizacije
Da li građani koji podležu mobilizaciji mogu da napuste Rusiju?

Čak ni Putinov portparol Dmitrij Peskov nema odgovor na ovo pitanje.

Na pitanja novinara o mogućnosti zatvaranja granica za ljude koji podležu delimičnoj mobilizaciji, Peskov je rekao da “ne može sada da odgovori na ovo pitanje”.

“Znate da u zakonima postoje razne odredbe o tome, pa molim za strpljenje, daćemo pojašnjenja o ovom pitanju”, rekao je portparol Kremlja.

Prema riječima Kirila Kabanova, člana Savjeta za ljudska prava, nema generalne zabrane napuštanja mjesta stanovanja za vrijeme djelimične mobilizacije.

Međutim, od trenutka uručenja poziva, zabranjeno je otići bez dozvole vojnog komesarijata.

“Takvo ograničenje se primjenjuje na sve rezerviste, bez obzira na to da li podliježu mobilizaciji ili ne.”

“Ne zna se kako će to biti sprovedeno u praksi i da li će putovanja u inostranstvo biti ograničena”, kaže Kabanov.

I advokat Aleksandar Peredruk podsjeća da zakon jasno kaže da su rezervistima zabranjena putovanja, ukoliko za to nemaju posebnu dozvolu.

U ruskom zakonodavstvu se za sada ne pominje pojam djelimične mobilizacije, ali je moguće da će vlasti brzo otkloniti ovu pravnu prazninu.

(BBC na srpskom)

Related Topics:

Svijet

ORMUSKI MOREUZ POSTAO PRESKUP: Rekordne cijene tankera

Cijena iznajmljivanja naftnog tankera na referentnoj trgovačkoj ruti prvi put je premašila milion dolara dnevno, jer je rat sa Iranom doveo do nestašice brodova čiji su vlasnici spremni da rizikuju prolazak kroz Ormuski moreuz kako bi preuzeli teret.

Rekordna cijena prevoza
Tankeri koji prevoze naftu iz Persijskog zaliva prema Kini u ponedjeljak su ugovarani po cijeni od čak 1,035 miliona dolara dnevno, pokazuju podaci londonske Baltičke berze, što predstavlja rekord za ovu ključnu rutu.

Iako je ta referentna ruta tokom rata izgubila dio nekadašnjeg značaja, jer se sve veća količina nafte iz Persijskog zaliva prebacuje kroz Ormuski moreuz i zatim preuzima tankerima koji čekaju izvan rizičnog područja, ekstremno visoke vozarine pokazuju koliko je sukob poremetio tržište pomorskog transporta, navodi thbl.

Brodovi izbjegavaju Ormuski moreuz
Glavni razlog eksplozije cijena nije nedostatak tankera u globalnoj floti, već činjenica da veliki broj brodovlasnika zbog opasnosti od napada nije spreman da šalje svoja plovila kroz Ormuski moreuz, čime je raspoloživi kapacitet za prevoz nafte iz Zaliva drastično smanjen.

Poremećaji oko Ormuskog moreuza već su izbacili značajan broj velikih tankera iz efektivne ponude, bilo zato što su ostali zarobljeni u Zalivu ili čekaju izvan visokorizičnog područja, pa rekordne vozarine pokazuju koliko geopolitička neizvjesnost i rizik plovidbe mogu povećati troškove transporta nafte.

Nastavi čitati

Svijet

MARTA KOS PREDLAŽE VELIKA OGRANIČENJA ZA NOVE ČLANICE EU: Bez veta i uz mogućnost uskraćivanja novca

Reforme za proširenje EU uključuju da nova članica može izgubiti pravo glasa i sredstva zbog kršenja zajedničkih vrijednosti Unije

Nove članice Evropske unije trebalo bi po prijemu da se odreknu prava veta na odluke koje se u Uniji donose konsenzusom, a postoji i mogućnost da im se uskrate finansijska sredstva ako nazaduju u oblasti vladavine prava ili ugrožavaju interese Unije, piše u prijedlogu reformi procesa proširenja EU u koji je uvid imao berlinski portal table.media.

Prema njihovom pisanju nacrt reforme predviđa da bi se nova članica na određeni period mogla odreći prava veta, a takva obaveza bila bi definisana posebnom deklaracijom koja bi pratila ugovor o njenom pristupanju Evropskoj uniji.

Predložene reforme uključuju i dodatne mehanizme zaštite za nove članice koje bi pokazale ozbiljno nazadovanje. U takvim slučajevima EU bi mogla, u vremenski ograničenom periodu, da suspenduje ili ograniči finansijska sredstva namijenjena toj članici.

Prema nacrtu, takve mjere mogle bi da budu uvedene ukoliko postoje jasni pokazatelji ili ozbiljan rizik od problema u oblasti vladavine prava, kršenja zajedničkih vrijednosti EU, lošeg upravljanja evropskim fondovima ili ugrožavanja finansijskih interesa Unije.

Predviđeno je i da Evropska komisija može predložiti privremenu suspenziju prava nove članice da učestvuje u odlučivanju u Evropskom savjetu i Savjetu EU, što bi praktično značilo privremeno oduzimanje prava glasa, navodi table.media.

Nacrt reformi pripremila je komesarka EU za proširenje Marta Kos i u njemu se navodi da veća EU zahtijeva i brže i efikasnije odlučivanje. Kos planira da nacrt koji nosi naziv “Analiza politika prije proširenja” predstavi 30. septembra.

U okviru koraka kojima bi se ubrzalo odlučivanje u novoj, potencijalno znatno većoj EU, predviđeno je da se kad god je to moguće umjesto konsenzusom, odluke donose kvalifikovanom većinom.

Dodaje se da je najjednostavniji način za to korišćenje takozvanih “pasarela” klauzula, odnosno korišćenje mogućnosti fleksibilnijeg odlučivanja bez izmjene Ugovora o funkcionisanju EU, koji predviđa obavezno jednoglasno odlučivanje u spoljnoj i bezbjednosnoj politici i određenim finansijskim pitanjima.

U nacrtu piše da bi to ojačalo sposobnost EU da odgovori na strateške izazove, uključujući i pitanja poput uvođenja sankcija, ljudskih prava, zajedničke bezbjednosti i odbrane.

Ipak, i tu bi bila ugrađena “ručna kočnica” koja predviđa mogućnost da neka članica sporno pitanje proslijedi Evropskom savjetu. Takođe, spominje se i mehanizam iz Janjine, koji predviđa koliki procentualno udio u ukupnom stanovništvu EU, i udio u broju članica EU je potreban da bi se blokirala neka odluka.

Komisija želi da pripremi i glavne institucije EU za novu, veću Uniju. Jedan od prijedloga je da broj članova Evropske komisije bude smanjen na dvije trećine broja članica, što znači da ne bi kao do sada svaka zemlja imala svog evrokomesara.

Evropski savjet bi trebalo da usvoji sistem rotacije koji bi odražavao demografsku i geografsku raznolikost. Za Evropski parlament, koji sada ima 720 poslanika, Marta Kos smatra da ima kapacitet da primi i veći broj poslanika, ali i ocjenjuje da to neće biti zauvijek tako.

Portal piše da je Evropska komisija prvobitno planirala da predstavi prijedlog reforme EU još prije godinu dana, ali da kasni zbog “delikatnog balansiranja između zabrinutosti sadašnjih država članica i osjetljivosti potencijalnih budućih članica”.

Očekuje se da se u govoru o stanju Unije, u srijedu, 16. septembra, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen osvrne i na pitanje kako EU treba da se pripremi za nove države članice, 13 godina poslije posljednjeg proširenja. Proširenje će biti tema i na oktobarskom samitu EU, kada se očekuju i izvještaji o napretku zemalja kandidata na evropskom putu.

Nastavi čitati

Svijet

HAOS NA GRANICAMA EU! Zašto Italija, Njemačka i još 7 država odlažu skeniranje otisaka i lica putnika

Devet članica Evropske unije, među kojima su Francuska, Njemačka i Italija, odlaže punu primjenu obaveznog uzimanja otisaka prstiju i fotografisanja putnika iz zemalja koje nisu članice EU.

Zbog straha od stvaranja velikih gužvi na prometnim aerodromima, države traže dodatno vrijeme za prilagođavanje novom Sistemu ulaska i izlaska (EES).

Iako je EES trebalo da bude u potpunosti uveden 6. septembra, njegova primjena je više puta odlagana kako bi se izbjegle gužve tokom velikih manifestacija.

Pored Francuske, Njemačke i Italije, dodatno vrijeme zatražile su i Grčka, Portugal, Holandija, Švajcarska, Belgija i Malta.

S druge strane, Španija je novi sistem u potpunosti primjenila.

Prema izvorima iz Brisela na koje se poziva Gardijan, od ukupno 1.500 graničnih prelaza poteškoće se bilježe na svega 12 lokacija, uglavnom zbog nedovoljnog broja kabina za biometrijsku registraciju.

Iako zemlje koje kasne sa primjenom tehnički krše uredbu EU, Evropska komisija je potvrdila da protiv njih neće pokretati postupke.

Uprkos lokalnim problemima, u Briselu EES ocjenjuju kao uspješan.

Do sada je evidentirano 200 miliona registracija, dok je za više od 70.000 osoba spriječen ulazak u šengenski prostor.

Zahvaljujući sistemu otkrivene su osobe koje nemaju potrebne vize, kao i putnici koji su prekoračili dozvoljenih 90 dana boravka u okviru 180 dana.

Biometrija lica i otisci prstiju omogućili su i hapšenje pojedinaca koji su pokušali da pređu granicu koristeći falsifikovane pasoše.

Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA) i kompanija Rajaner upozorili su na velika kašnjenja na aerodromima poput Malage i Palme, zbog čega su pojedini putnici propuštali svoje letove.

Kao jedno od rješenja za smanjenje pritiska na granicama najavljena je aplikacija “Travel to Europe”, koja putnicima omogućava da unaprijed registruju svoje podatke i fotografiju lica. Aplikacija je trenutno dostupna samo u Švedskoj i Portugalu, a uskoro bi trebalo da bude uvedena i u još pet zemalja, piše Klix.

Nastavi čitati

Aktuelno