Connect with us

Društvo

“RAZGOVOR JE LJEKOVIT”: Mentalno zdravlje u trudnoći od velike važnosti za majku i bebu

Psiholog Irena Đumić Jurić-Marijanović najavila organizovanje grupne podrške za trudnice.

Svijest o mentalnom zdravlju je svakog dana na većem nivou, te su i trudnice spremnije da rade na sebi, imajući u vidu da je trudnoća praćena nizom fizioloških, psiholoških i socijalnih promjena, izjavila je psiholog Irena Đumić Jurić-Marijanović.

Đumićeva je istakla da postati majka često podrazumijeva promjenu svakodnevne rutine, uloga i granica, što može uzrokovati pojavu tjeskobe i stresa.

Prema njenim riječima, važno je pružiti podršku trudnicama, jer na taj način se preventivno djeluje i na period koji slijedi nakon poroda.

“Na primjer, istraživanja u Srbiji navode da se postporođajna depresija javlja kod 10 do 15 odsto žena. Iako smo u 21. vijeku ovo je još tema o kojoj se ne priča tako često”, rekla je Đumićeva.

Ona je naglasila da je važno ohrabriti trudnice da se obrate stručnim osobama sa kojima će podijeliti kako se osjećaju, bilo da je riječ o ginekologu koji vodi trudnoću, porodičnom ljekaru, psihologu, psihijatru…

“Emocija koja se često javlja u trudnoći je strah od toga kako će se trudnoća odvijati, strah od toga šta im ljekar može reći na narednoj kontroli i na kraju strah od poroda. Kod nekih žena se javlja pitanje kako će se snaći u ulozi majke, da li će biti dobre, te da li će se povezati sa bebom. Ovaj period je praćen promjenama na tijelu i promjenama u odnosima, posebno partnerskom”, rekla je Đumićeva.

Ona je navela i podatak da je istraživanje u SAD, koje je obuhvatilo 1.522 trudnice, pokazalo da je 78 odsto žena iskusilo nizak do umjeren nivo stresa, dok je njih šest odsto iskusilo visok nivo stresa.

“Brojna ostala istraživanja potvrđuju da je promjena raspoloženja tokom trudnoće na najvišem stepenu poredeći sa ostalim periodim koje žena prolazi”, navela je Đumićeva.

Ona je ukazala da ubrzan način života, izloženost različitim uticajima iz okoline poput mnoštva informacija, od kojih neke nisu provjerene, tačne i koje dolaze od nestručnih osoba, sigurno ne idu u korist psihičkom stanju trudnica.

Kada je riječ o pomoći trudnicama koje se suočavaju sa nekim oblikom psihološke tegobe, Đumićeva na prvom mjestu izdvaja razgovor.

“Razgovor je uvijek ljekovit. Saslušati, ozbiljno shvatiti i pružiti podršku. Često se dešava da se trudnica nekome bliskom požali i na do dobije odgovore `ma nije to ništa`, `pretjeruješ`, `ovo ti je najsretniji period, nemoj da misliš drugačije` i slične. Nakon ovakvih komentara, na sve kako se osjećaju, još im se probudi osjećaj krivice da bi trebalo da budu zadovoljne i sretne, a one to nisu”, rekla je Đumićeva.

Da bi trudnicama pomogli da lakše savladaju izazove koje “drugo stanje” donosi, Đumićeva je najavila organizovanje grupne podrške gdje će kroz zajednički rad i dijeljenje iskustva pružiti odgovore na pitanja i nedoumice koje buduće majke muče i time olakšati prolazak kroz period trudnoće.

“Pričaćemo o strahovima, anksioznosti, očekivanjima od porođaja, majčinstvu, odnosu sa partnerom… Sve učesnice će moći da iskažu svoja osjećanja, strahove i nedoumice, koje okolina često ne razumije i osuđuje. U sigurnoj i podržavajućoj atmosferi moći će istražiti sebe, povezati se sa bebom i osnažiti za naredne životne trenutke i uloge”, istakla je Đumićeva.

Ona je dodala da grupe psihološke podrške počinju 16. marta na lokaciji Udruženja građana “Novi dan” u Banjaluci, a susreti će se održavati dva puta mjesečno.

(Srna)

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno