Connect with us

Svijet

ULAZAK ŠVEDSKE U NATO je potencijalni problem ako dođe do GLOBALIZACIJE KONFLIKTA

Politički filozof Dragoljub Kojčić izjavio je danas da pristupanje Finske, pa sad i Švedske u NATO alijansu danas ne predstavlja veliki problem, ali napominje da potencijalno predstavlja veliki problem kada dođe do globalizacije konflikta u Ukrajini.

On je za “Tanjug” rekao da ulazak Finske i Švedske u NATO nije samo “prst u oko” Rusiji, već da je to prije svega “prst u oko” građanima Finske i Švedske zato što, kako je objasnio, te zemlje nikada nisu imale problema sa Rusijom, pa čak ni sa Sovjetskim Savezom, već su koegzistirale na miran način.

“Postoji jedan izraz finalnizacija, to znači kako da se ponaša mala zemlja u susjedstvu jedne jako velike kao što je bio Sovjetski Savez, i Finska je to tokom decenija sprovodila na jedan vrlo elegantan i efikasan način. Šta je bilo potrebno Finskoj i Švedskoj da se svrstaju na jednu protivničku stranu, što Rusiji svakako ne može da bude simpatično”, naveo je on.

Odgovarajući na pitanje da li sada sukob u Ukrajini, koji je pao u drugi plan kada je počeo rat u Izraelu, prijeti da se proširi i na istoku Evrope, Kojčić je rekao da je očigledno da se sužava protok događaja i da je došlo do vrhunca kada konflikt više ne može da se održava nivou na kom se do sad održavao.

“Izgleda da je upumpavanje različitih oružja i političke volje da se eskalira konflikt zaista doguralo do duvara, i takođe se bojim da je opšta polarizacija na vrhuncu. Moram da dodam da s obzirom da se uslovno rečeno nalazimo u izbornoj godini kada je u pitanju oko 4.5 milijarde čovečanstva, to je jedna vrsta refenrendumske godine kada će se odlučivati o sudbini svijeta”, izjavio je on.

Smatra da postojeće vlade članica EU i SAD koje su uključene u ukrajinski konflikt, dok su još u “kancelariji” gledaju da taj sukob u kojem su, napominje on, i same učestvovale i dobrim dijelom ga i pokrenule, intenziviraju i dovrše svoj posao kao jak predizborni argument.

Komentarišući posjetu premijera Mađarske Viktora Orbana SAD, koji se tokom te posjete viđa samo sa bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trampon, a ne i sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom, Kojčić je izjavio da se Orban pokazao kao jedna od rijetkih velikih političkih figura koja razmišlja autonomno, koji se nalazi u poziciji da može bolje da sagleda, i koji ne odustaje od svojih principa ma kolika bila cijena koju će morati da plati.

Kako je naveo, Orban u Donaldu Trampu vidi političku figuru koja će ovaj svijet na neki način da oslobodi od ideje hegimonizma, apsolutne prevlasti liberalnom kapitalizma i svega onoga što je Fransis Fukujama pogrešno predviđao prije 30 godina, prenosi “Tanjug”.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno