Connect with us

Svijet

UKRAJINCI SE UKOPAVAJU: Može li aktivna odbrana da zaustavi rusku navalu

Ukrajinske snage primorane su da, zbog naleta ruske vojske, praktikuju pristup “aktivnoj odbrani”, što znači da napadaju ruske jedinice u pokretu.

Da bi zaustavili rusku navalu, oni se ukopavaju. Zapadno od Avdejevke Ukrajinci kopaju rovove i protivtenkovske rovove, prenose strani mediji.

Ustvari, kako se navodi, oni grade identična utvrđenja kakva su Rusi izgradili na svojoj strani fronta prije neuspjele ukrajinske ofanzive prošlog ljeta.

Volstrit žurnal podsjeća da je Kijev u novembru najavio izgradnju široke mreže utvrđenja duž linija fronta, posebno u oblasti u blizini Avdejevke.

Predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na ubrzanje izgradnje i zamolio privatne donatore da se pridruže akciji.

Ukrajinski premijer Denis Šmihal rekao je u ponedjeljak da je za izgradnju barijera izdvojeno 800 miliona dolara. Međutim, zapadni zvaničnici i ukrajinski vojnici tvrde da nije bilo značajnijih pomaka na terenu i da bi se to moglo pokazati kao veliki problem za ukrajinsku odbranu.

“Nedostatak slojevitih odbrambenih pozicija zabrinjava ukrajinsku stranu. Situacija bi mogla da postane kritična”, smatra Franc-Štefan Gadi, analitičar odbrane sa adresom u Beču.

Ukrajinski vojnici, prema posljednjem izvještaju, primorani su da se ukopaju umjesto da odvlače pažnju neprijatelja. Često to rade pod neprijateljskom vatrom.

“Okolnosti su takve da moramo sami da kopamo i pravimo rovove”, kaže Žorin, komandant jedne ukrajinske jedinice koja je branila Avdejevku.

On se nada da su odbrambene linije grada Pokrovska dovoljno jake da izdrže ruski napad u narednim nedjeljama.

Ali, Rusi su se mjesecima pripremali za ukrajinsku ljetnju ofanzivu i ukrajinski vojnici su se našli pred lavirintom rovova, utvrđenja, minskih polja i betonskih položaja koje je bilo gotovo nemoguće preći.

Jasno je da se Ukrajinci nisu podjednako dobro pripremili za juriš Rusa. Ali na toj strani je nedostajalo ljudstva, dok ruski vojni planeri imaju na raspolaganju gotovo nepresušan ljudski rezervoar.

Veliki ukrajinski problem, navodi “Volstrit žurnal”, je nedostatak radne snage. Ukrajinski zvaničnici kažu da je od oko milion vojnika samo 300.000 aktivno učestvovalo u ratu. Pitanje je dokle će moći da odlažu mobilizaciju.

Dodatni problem predstavlja nedostatak municije i opreme, što ne povećava sklonost Ukrajinaca da se sami prijavljuju, komentariše američki list. Rusija, s druge strane, ima mnogo više vojnika na raspolaganju, ali oni su nespremni i to donekle neutrališe ukrajinske probleme.

“Ruski komandanti se bore da organizuju složenije vojne operacije. Oni komanduju neiskusnim jedinicama, a njihovi zahtjevi su nerealni jer su pod političkim pritiskom da postignu rezultate”, rekao je zvaničnik NATO za američki dnevnik.

On je dodao da iako je ukrajinska odbrana manjkava i neujednačena, “ruske snage su loše opremljene za značajne uspjehe”, smatraju oni.

Međutim, prema ukrajinskim obavještajnim podacima, Rusi svakog mjeseca regrutuju 30.000 novih vojnika. To im pomaže da održe pritisak na ukrajinsku stranu, koja je za dvije godine rata izgubila mnogo iskusnih boraca.

Ljudski život je malo vredan u ruskoj vojsci: jedan ruski vojni bloger je rekao da je 16.000 ruskih vojnika platilo glavom za pad Avdejevke. Izgubili su i svu moć svog oružja. Međutim, trenutno imaju dovoljno ljudi i dovoljno artiljerijske municije da nastave da udaraju po ukrajinskim linijama.

Related Topics:

Svijet

RUTE UVJERAVA EVROPLJANE “Nijedna NATO članica nije sama”

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, sastao se u Briselu sa premijerom Letonije Andrisom Kulbergsom, a glavne teme razgovora bile su predstojeći samit Alijanse u Ankari, jačanje odbrane i bezbjednosti na istočnom krilu NATO-a.

Rute je podsjetio da su francuski borbeni avioni, angažovani u misiji NATO Baltičkog vazdušnog nadzora, ovog mjeseca presreli i oborili dron koji je ušao u vazdušni prostor Letonije, ocijenivši da takvi incidenti pokazuju “opasno i neodgovorno ponašanje Rusije”.

Istovremeno je poručio da NATO ostaje spreman da zaštiti svaku članicu, naglasivši da “nijedan saveznik nije sam u NATO-u”.
Pohvale za ulaganja u odbranu

Rute je pohvalio Letoniju zbog snažne podrške Ukrajini, uključujući učešće u Međunarodnoj koaliciji za razvoj bespilotnih sistema, kao i zbog značajnih ulaganja u odbranu.

Prema njegovim riječima, Letonija će ove godine za odbranu izdvajati gotovo pet odsto bruto domaćeg proizvoda, što je među najvećim izdvajanjima u Alijansi i primjer ostalim članicama uoči samita NATO-a zakazanog za naredni mjesec u Ankari, navodi NATO.

Nastavi čitati

Svijet

SVIJET U ŠOKU NAKON OPTUŽBI IZ KREMLJA! Peskov ogolio jezive detalje “Kijev izveo teroristički napad na dječiji autobus!”

Kijev je izvršio teroristički akt napadom dronom na autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom Bjelorusije u ruskoj Brjanskoj oblasti, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Ranije tokom dana, vršilac dužnosti gubernatora Jegor Kovalčuk saopštio je da je Ukrajina u blizini Brjanska napala autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom iz grada Gomelja u Bjelorusiji.

Grupa je putovala na odmor u Gelendžik. Poginula je žena koja je pratila tim, supruga jednog od trenera.

Nastavi čitati

Svijet

PAKT KOJI MJENJA SUDBINU BLISKOG ISTOKA: Formira se privatni fond od 300 milijardi dolara za investicije u Iran

Okvirni sporazum SAD i Irana predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara koji bi trebalo da podstakne ulaganja u iransku privredu, a više od polovine sredstava već je obezbijeđeno, tvrdi izvor upoznat sa pregovorima.

Privatni fond vrijedan 300 milijardi dolara, namijenjen podsticanju investicija u Iran, predviđen je okvirnim sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, rekao je za Rojters izvor direktno upoznat sa dogovorom.

Prema njegovim rečima, fond je osmišljen kako bi obe strane imale snažan ekonomski motiv za postizanje konačnog sporazuma. Plan još nije zvanično objavljen, dok se Vašington i Teheran pripremaju za potpisivanje memoranduma u petak.

Fond nije odšteta niti pomoć vlada

Izvor navodi da će fond funkcionisati kao privatni investicioni mehanizam, a ne kao program obnove ili ratne odštete. U njemu neće biti državnog novca niti bespovratnih sredstava.

Finansijska sredstva već su obećale kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, zalivskih zemalja, Azije, Južne Amerike i Afrike, a ulaganja bi trebalo da budu usmjerena na energetiku, logistiku, proizvodnju i saobraćaj.

Iran prvobitno tražio 400 milijardi dolara

Visoki iranski izvor rekao je da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu od Sjedinjenih Američkih Država, ali da je Vašington odbio takav zahtjev.

Nakon toga pojavila se ideja o formiranju fonda pod nazivom “Fond za obnovu i razvoj”, koji bi omogućio finansiranje obnove kroz investicije i kreditne linije.

Obnova industrije i infrastrukture

Plan predviđa da regionalne države učestvuju kroz obezbjeđivanje zajmova, otvaranje kreditnih linija ili direktno finansiranje obnove objekata oštećenih tokom sukoba.

Među projektima koji bi mogli da budu finansirani nalaze se čeličana Mobarakeh, rafinerije, aerodromi i druga infrastruktura pogođena ratom.

Iran želi povratak stranih investicija

Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, gotovo četiri decenije nije uspiio da privuče značajnije strane investicije zbog američkih i međunarodnih sankcija.

Zemlja raspolaže drugim najvećim dokazanim rezervama prirodnog gasa i četvrtim najvećim rezervama nafte u svijetu, uz populaciju od više od 92 miliona stanovnika i značajan potencijal u petrohemiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi.

Konačni dogovor tek predstoji

Investicioni fond neće biti formiran niti će početi sa radom dok ne bude postignut konačan sporazum između Vašingtona i Teherana.

Memorandum koji bi trebalo da bude potpisan predstavlja okvir za pregovore tokom narednih 60 dana, tokom kojih će se paralelno razgovarati o nuklearnom programu, sankcijama i regionalnoj bezbednosti.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi Iran mogao da dobije pristup fondu od 300 milijardi dolara koji podržavaju zalivske države ukoliko ispuni obaveze iz budućeg sporazuma, uključujući gašenje nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcija.

“Iran bi mogao da dobije pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara ukoliko bude poštovao sporazum sa Vašingtonom“, rekao je Vens.

Nastavi čitati

Aktuelno