Politika
BORENOVIĆ DODIKA PODUČAVA MATEMATICI: „2/3 od 7 je 5, Komisija za sukob interesa može da odlučuje i bez srpskog naroda“

Milorad Dodik je prvi Srbin u istoriji Republike Srpske koji je zakonom omogućio da Srbi budu preglasani u institucijama BiH. Sramno i podlo, poručio je predsjednik PDP Branislav Borenović.
Dodika je optužio da nas „svojom lošom matematikom ubjeđuje da 2/3 članova Komisije za sukob interesa uključuje članove iz reda srpskog naroda, što je brutalna laž“.
-Sedam članova Komisije čine po dva predstavnika sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda ostalih, što znači 2/3 je 5 članova Komisije koji mogu da rade i odlučuju bez 2 člana iz srpskog naroda. Aferim Milorade, ni jedan srbomrzac ne bi bolje uradio – napisao je Borenović na društvenim mrežama, uz faksimil novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti na nivou BiH.
Милорад Додик је први Србин у историји Републике Српске који је законом омогућио да Срби буду прегласани у институцијама БиХ. Срамно и подло!!!
И још нас својом лошом математиком убјеђује да 2/3 чланова Комисије за сукоб интереса укључује чланове из реда српског народа, што је… pic.twitter.com/70gIjPNHjW
— Branislav Borenović (@BBorenovic) March 11, 2024
Podsjećamo, govoreći o ovom zakonu, Dodik je rekao da neki „trabanti iz opozicije kažu da je riječ o prenosu nadležnosti, a nisu ni pročitali šta piše“.
-Vidim da galame, izmišljaju laži, pokušavaju da prave neku priču. Kako smo prenijeli nadležnosti? Kakvo preglasavanje kad tamo piše da je jednaka zastupljenost Srba, Hrvata, Bošnjaka. Tamo piše da ima prosta većina za neka pitanja tehničke prirode, a kada se odlučuje o pitanjima za šta se formira komisija onda mora biti dvotrećinska većina – rekao je Dodik.
Parafrazirano, Dodik tvrdi da dvotrećinska većina znači da nema preglasavanja Srba.
Politika
NS RS ODLUČUJE: Referendum neće provesti RIK, već ad hoc komisija

Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske zakazana je za sutra u 10 časova, a Kolegijum parlamenta usvojio je dnevni red od četiri tačke, od kojih bi vjerovatno najinteresantnija trebala da bude Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi (po hitnom postupku) RS.
Kako je potvrđeno za “Nezavisne novine”, izmjenama i dopunama ovog zakona trebalo bi da se definiše da najavljeni referendum u Srpskoj sprovede Ad hoc komisija umjesto Republičke izborne komisije (RIK).
“Mi smo predložili da bude mogućnost da ad hoc komisija, kao model koji smo imali na referendumu o Danu Republike, sprovede taj referendum. Znači da ga ne sprovodi Republička izborna komisija u aktuelnom sastavu ni neka nova, jer je nismo izabrali još, nego da se ostavi mogućnost da se odlukom Narodne skupštine RS, a po prijedlogu Komisije za izbor i imenovanje, imenuje komisija koja će sprovesti referendum”, kazao je Srđan Mazalica, predsjednik Kluba poslanika SNSD-a.
Dodao je da će ovaj zakon biti uvod u četvrtu tačku koja je na dnevnom redu posebne sjednice, a to je “Razmatranje i usvajanje odluke o raspisivanju referenduma povodom odluka Suda BiH izrečene predsjedniku Republike Srpske i odluci Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o prestanku mandata predsjedniku Republike Miloradu Dodiku”.
“Tu ćemo donijeti odluku o raspisivanju referenduma sa naravno referendumskim pitanjem i datumom održavanja”, poručio je Mazalica.
Na pitanje može li da otkrije kada bi to trebalo da bude, pošto je u srijedu nakon sastanka vladajuće koalicije u Republici Srpskoj saopšteno da su datumi za održavanje referenduma 18. ili 25. oktobar, Mazalica je rekao:
“Pratimo i analiziramo kako će se stvari odvijati s obzirom na rokove. Jer imamo sada ovaj zakon o referendumu, potrebno je da on stupi na snagu i onda da nakon njega NS RS imenuje komisiju koja će provesti referendum i da utvrdi konačan datum referenduma”.
Mazalica nije mogao u ovom trenutku da otkrije na koji način će se birati ad hoc komisija i ko bi je mogao činiti.
Što se tiče ostalih tačaka koje su na dnevnom redu, pred poslanike će prvo izaći Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske u ostavci, koji treba da obrazloži zbog čega je podnio ostavku.
Poslanici neće imati mogućnost da o tome razgovaraju sa Viškovićem, jer se to samo prima k znanju, a nema glasanja niti rasprave.
Nakon toga, predviđeno je da bude razmotrena “Informacija o presudi Suda BiH izrečene predsjedniku Republike Srpske i odluci CIK BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Miloradu Dodiku i zauzimanje stava Narodne skupštine o budućim aktivnostima institucija Republike Srpske”.
Kako je Mazalica rekao ovim povodom, predviđeni su određeni zaključci, ali nije otkrio više detalja o njima.
Tvrdi da institucije u Srpskoj samo izvršavaju političku borbu za poziciju Republike Srpske.
“Odbacićemo presudu Suda BiH i CIK BiH. Prijevremeni izbori u Srpskoj neće biti održani”, poručuje Mazalica.
Na naše pitanje koliko je siguran u to, odgovara:
“Ako budu održani, neće biti prihvaćeni. Neće imati potreban ni legitimitet, ali Srpska to ne treba dozvoliti jer se radi o kršenju Ustava Republike Srpske, a znamo šta znači kad se krši ustav. Na kraju krajeva, ni ta odluka CIK BiH nije u skladu sa nekim ranijim odlukama koje su se odnosile na FBiH, gdje je stavljen prioritet na Ustav FBiH u odnosu na Izborni zakon BiH. Mi praktično imamo ovdje da su u obje intervencije Kristijana Šmita, i na Izborni zakon BiH i na Krivični zakon BiH, a radi se o dva jako važna zakona, praktično stvorene pretpostavke za političku eliminaciju i smjenu predsjednika Republike Srpske, što je ozbiljan udar koji ne samo da nije usklađen sa Ustavom RS, nego nije u skladu ni sa Bonskim ovlašćenjima niti sa mandatom i legitimitetom samog Kristijana Šmita”.
Igor Crnadak, predsjednik Kluba poslanika PDP-a, smatra da se vladajuća većina na ovaj način sprema da “ide putem radikalizacije i eskalacije, a ne da vodi stvari putem mira, stabilnosti i sigurnosti građana”.
Ističe da ne zna kakvi bi mogli biti zaključci koji se tiču odbijanja presude Suda BiH prema Miloradu Dodiku, ali da je sve više primjera u javnom diskursu da je ta presuda ipak prihvaćena, iako vlast u Srpskoj to negira.
“RTRS koja je javni servis više ne imenuje predsjednika Republike Srpske na taj način, nego samo predsjednikom. Svi znaju da je i kazna zatvora plaćena baš u skladu sa tom presudom, tako da nije jasno šta se želi postići sa informacijom o kojom ćemo raspravljati sutra”, navodi Crnadak za “Nezavisne novine”.
On se nada da Narodna skupština RS neće donijeti nikakve odluke koje bi Srpsku mogle uvući u dodatne probleme i izolaciju, ali i stvoriti uznemirenost građana Republike Srpske.
Politika
ANALIZA: Ko će pobijediti Dodik ili CIK?

Pare za održavanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske su tu, ali tu su i dva suprotstavljena stava – dok Centralna izborna komisija (CIK) BiH tvrdi da će biti biran nasljednik Milorada Dodika, on poručuje da od toga nema ništa.
Nova epizoda ove poprilično zamršene sapunice emitovana je u utorak – na sjednici Predsjedništva BiH, gdje je preglasana Željka Cvijanović, a prihvaćen amandman predsjedavajućeg Željka Komšića da se obezbijedi novac kako bi građani Srpske izašli na birališta. Međutim, Dodik je nekoliko dana prije toga bio jasan i kategoričan.
“Nijedna škola, dom kulture na prostoru Republike Srpske, neće moći da se koriste za održavanje izbora. Bilo kakvo učešće ljudi u biračkim odborima povodom tih izbora takođe. Izmijenićemo zakone i donijećemo da je to dio krivične odgovornosti za rušenje ustavnog poretka Republike Srpske. Na taj način ćemo reći ljudima da se drže po strani. Postoji niz stvari koje ćemo činiti u vezi s tim pitanjem. To su legitimni procesi”, rekao je Dodik.
On je to u Banjaluci izjavio u nedjelju, a već u ponedjeljak, novi zaplet stiže iz Sarajeva: Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH odbilo je njegovu žalbu protiv odluke CIK BiH od 6. avgusta o prestanku mandata. Iz CIK-a su još početkom ovog mjeseca pojasnili šta to znači u praksi.
“Po pravosnažnosti naše odluke, CIK BiH će donijeti odluku o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora”, rekli su iz CIK-a.
Vehid Šehić, bivši član CIK-a, vjeruje, kako kaže, da će pobijediti razum. Zakon je, poručuje, jasan.
“Prema Izbornom zakonu BiH, CIK je dužan da raspiše prijevremene izbore, koji moraju biti održani u roku od 90 dana, s tim što u prvih 30 dana ne može biti zakazan datum održavanja, jer CIK mora pripremiti sve, odnosno glasačke listiće i drugi izborni materijal”, kaže Šehić za “Nezavisne novine”.
Prema njegovim riječima, ako poštujemo zakon i ako se borimo za ustavni patriotizam, odnosno vladavinu prava, za njega su prijevremeni izbori neupitni.
“Ja želim da vjerujem da će pobijediti razum i da će biti održani ti prijevremeni izbori. Moram da naglasim da mi nemamo minimalan cenzus za izlazak birača da bi izbori bili legalni i legitimni. Znači, teoretski govoreći, može izaći 1.000 ljudi i po Izbornom zakonu biće proglašeni rezultati izbora na osnovu tog broja glasova. U svakom slučaju, odgovornost je u prvom redu na CIK-u, ali i na ostaloj izbornoj administraciji, pri čemu mislim na gradske i opštinske izborne komisije, koje moraju poštovati odluku CIK-a, odnosno Izborni zakon BiH”, naglasio je Šehić.
Sudeći prema riječima političke analitičarke iz Banjaluke Tanje Topić, za nju dileme nema.
“Prijevremeni izbori će biti održani, mislim da tu nema dileme, unatoč zapaljivoj retorici i prijetnjama da od njih nema ništa, veoma je opasno i rizično uvlačiti mnogo ljudi u činjenje krivičnih djela”, kaže Topićeva za “Nezavisne novine”.
Prof. dr Drago Vuković, senator Republike Srpske, kaže da postoji nekoliko mogućih scenarija.
“Formalno-pravno izbori će biti raspisani, a da li će i kako biti održani, to u ovom trenutku niko ne zna. Ovdje se može analizirati legitimitet onih koji raspisuju izbore. CIK je otuđeno strano tijelo iznad sistema, potpuno u funkciji OHR-a, nešto slično kao Sud i Tužilastvo. Tome treba dodati da je CIK politizovana institucija, što je apsurd”, kaže Vuković.
Drugi scenario bi, dodaje, bio da izbori budu održani ako neki politički akteri prihvate da to urade i to može biti nešto slično kao izbori na Kosovu. Dakle, kako je istakao, teorijski je moguće da neki kandidat za predsjednika Republike Srpske to postane i ako na njih izađe i samo pet odsto birača.
“Postoji mogućnost da se politički akteri u Republici Srpskoj dogovore o bojkotu izbora, što bi bila najbolja varijanta odgovora na sve ove igrarije iz Sarajeva i od Kristijana Šmita. Tu mogućnost najavio je Draško Stanivuković, ali nisam siguran da su ga dobro razumjeli njegovi iz PDP-a, a posebno drugi iz opozicije”, ističe Vuković.
Jedna od varijanti je, dodaje, da se izbori u Republici Srpskoj spriječe po svaku cijenu i da institucije u Srpskoj na svim nivoima to onemoguće.
“Ovdje u svim ovim mogućim situacijama ostaje kao nepoznanica stav pravosudnih institucija na nivou BiH i ponašanje ino-faktora, posebno onog institucionalno prisutnog poput OHR-a”, rekao je Vuković.
Politika
KRIVIČNO DJELO: Lažno predstavljanje i kršenje sudske odluke o zabrani vršenja dužnosti

Pravosuđe ne samo na nivou Bosne i Hercegovine nego i u Republici Srpskoj odavno prihvata i u svojim presudama primjenjuje sve što OHR naredi kao zakon ili neki drugi pravni propis, iako član 3.3b) Ustava BiH zabranjuje da iko drugi u BiH donosi zakone osim nadležnih državnih i entitetskih institucija BiH.
Tako je i sa pravosnažnom osuđujućom krivičnom presudom Suda BiH u predmetu protiv Milorada Dodika. I ne samo sa njom, već i sa brojnim drugim presudama ovdašnjih sudova.
Tako postavljen naopaki sistem sada znači da Milorad Dodik, predstavljajući se kao predsjednik Republike Srpske iako mu je 12.6.2025. prestala ta funkcija po navedenoj presudi Suda BiH, čini krivično djelo lažnog predstavljanja, propisano članom 313. Krivičnog zakonika Republike Srpske.
Naime, to krivično djelo čini svako lice koje se u namjeri da sebi pribavi korist (recimo platu predsjednika Republike Srpske) lažno predstavlja kao službeno lice, ili ako izvrši radnju (recimo radnju predlaganja novog premijera Republike Srpske) koju je ovlašteno da izvrši samo određeno službeno lice, što u slučaju predlaganja novog premijera može da učini samo lice koje je predsjednik Republike Srpske.
Dakle, pošto je Milorad Dodik 12.6.2025. prestao biti predsjednik Republike Srpske, jer je tog dana postala pravosnažna osuđujuća krivična presuda Suda BiH kojom mu je sa tim datumom zabranjeno da u narednih šest godina obavlja funkciju predsjednika Republike, to znači da sve ovo što sada čini Dodik, predstavljajući se kao predsjednik Republike Srpske, predstavlja izvršenje krivičnog djela lažnog predstavljanja.
Za to djelo krivično gonjenje se preduzima po službenoj dužnosti od strane nadležnog tužilaštva u Republici Srpskoj.
Isto tako se po službenoj dužnosti preduzima krivično gonjenje i za krivično djelo kršenje sudske odluke o zabrani vršenja dužnosti, propisano članom 342. Krivičnog zakonika Republike Srpske, prema kojem to djelo čini svako lice koje drugome (u ovom slučaju Dodiku) omogući (npr. davanjem službenih prostorija u Palati Republike i dr.) da obavlja dužnost (u ovom slučaju dužnost predsjednika Republike) iako zna da mu je pravosnažnom sudskom odlukom izrečena mjera bezbjednosti zabrane vršenja dužnosti.
I za ovo djelo krivično gonjenje nadležni javni tužilac u Republici Srpskoj mora preduzeti po službenoj dužnosti, tako da je u u svakom od navedenih slučajeva ovdašnji javni tužilac na potezu.
Piše: Dr Milan Blagojević
-
Region3 dana ago
BRNABIĆ: “Nadstrešnica nije slučajno pala, SVE JE TO PLAN ZA RUŠENJE VUČIĆA!”
-
Politika2 dana ago
DODIKU ODUZIMAJU DIPLOMATSKI PASOŠ? Ima 15 dana da ga vrati
-
Politika2 dana ago
DODIK “Ja sam predsjednik Republike Srpske, PIŠITE ŠTA HOĆETE”
-
Politika2 dana ago
DAROVI IZ PALATE IZOSTALI – Dodik dijeli ono ŠTO JE NJEGOVO?
-
Politika2 dana ago
STEVANDIĆ “Srpska borbom nastala, borbom će opstati”
-
Politika2 dana ago
Ponizili borce – povećanje svega 30 FENINGA!
-
Politika2 dana ago
ŽELJKA PONOVO PREGLASANA! Predsjedništvo BiH usvojilo budžet
-
Region1 dan ago
VUČEVIĆ “Danas širom Srbije OKUPLJANJA GRAĐANA protiv blokada”