Connect with us

Politika

IZGUBILA JE IZBORE ZA MJESNU ZAJEDNICU! Danas krije finansijere Narodnog Fronta i GRIZE SVAKU RUKU KOJA JOJ JE PRUŽENA! (FOTO)

Nju su “pokrali”, nju su “izdali” ona je “predsjednica”, ona je “gradonačelnica”, ona je ugrizla svaku ruku koja joj je pružena. Znamo da su se glasovi prekrajali, da jeste bilo izborne „krađe“, ali ovaj ekonomski ekspert tvrdi – pokrali je za 70 hiljada glasova! Malo li je… Zaboravila je samo jednu činjenicu: Trivićeva nije uspjela da uđe u Savjet MZ Starčevica. Izgubila je izbore za mjesnu zajednicu!

Danas Trivićeva ulazi u svoj politički kraj, kandiduje se za gradonačelnika Banjaluke, glavni i jedini oponent joj je Draško Stanivuković kojim se jedino i bavi. U svojoj “politici” čuva Đajićeve skute, nema veze što je u pitanju SNSD, pljuje SDS nema veze što od njih traži podršku i sanja dan da se osveti Stanivuković. Za šta? Ostaje misterija. Misterija je i finansiranje njene partije na šta ni dan danas nije dala odgovor.

Kada je u pitanju njena kandidatura za gradonačelnicu Banjaluke Trivićeva uporno “vrti istu ploču” ponavljajući kako je to njena obaveza i da je spremna da se žrtvuje, te se postavlja logično pitanje. Za koga se žrtvuje nesuđena predsjednica Srpske i ko to od nje uopšte traži, odnosno čija ona žrtva treba da bude kao kandidat za gradonačelnika Banjaluke, jer način na koji govori Trivićeva samo pokazuje da je ona tu gdje jeste i da radi sve što radi, samo kako bi ispunila interese svojih finansijera, a oni očito ne pitaju mnogo…

Jelena pravi opštinske odbore, kupuje članove za svoju partiju, plaća kancelarije i automobile, a ipak nikada nije odgovorila kojim i čijim novcem sve to radi.

S obzirom da je liderka Narodnog Fronta do sada već osnovala desetak opštinskih i gradskih odbora, a planira osnivanje još toliko, kako kaže, postavlja se pitanje kako ih osniva i održava jer NF nije parlamentarna stranka nema redovna budžetska sredstva kao druge stranke. Javnost već mjesecima čeka odgovor na pitanje- čijim parama sve to plaća, a Trivićeva izbjegava da to kaže, nemušto se pravdajući se da je finansiraju “neki privrednici” koji žele da ostanu anonimni.

Jelena tvrdi da očekuje podršku opozicije, a od koje tačno opozicije Trivić očekuje podršku ostaje nejasno – od PDP-a koji u javnosti svakodnevno blati nakon što je preko te partije i dobila kompenzacioni mandat u NSRS te bila njihov kandidat za predsjednika Srpske, ili SDS-a iz kojeg je ponikla, a kojem sada otima članove, ili je možda mislila na Nebojšu Vukanovića koji joj je otvoreno i na vrlo surov način već rekao šta misli o njoj te da od njihove saradnje više nema ništa.

 

 

 

 

Takođe ono što bode oči su ljudi sa kojima osniva odbore jer je mahom riječ o preletačima i kupljenim “papcima” kao što je nedavno pokazao i slučaj iz Šipova kada je “pokupila” članove SNSD-a koji su, već slobodno možemo reći, zajedno sa sada već bivšom partijom učestvovali u kriminalu, ali su se onda posvađali oko šume jer su im i privatni poslovi vezani za načelnika te opštine, te su zbog ličnih sukoba prešli u partiju NF kod “poštene” Trivićeve koja prezire ljude bez karaktera i ideje, ljude koji se bave kriminalom, a posebno preletače! Da, ako bismo se šalili.

Ono što se nikako ne treba zapostaviti je i činjenica da Jelena uživa veliku podršku Bošnjaka naročito nakon sastanka sa Šmitom na koji je iz Republike Srpske otišla jedino ona. A šta građani misle o svemu što radi Jelena Trivić pogledajte u komentarima.

Vozač, skup automobil, još skuplji poslovni prostor za novu stranku, fotograf koji je prati na terenu – odakle Jeleni Trivić novac za sve to, pitanje je na koje mjesecima nema odgovora.
Ipak predsjednica Narodnog Fronta počastila se automobilom Hyundai tucson čija cijena se kreće oko 80 ooo KM. Da li je Trivićeva digla kredit kao svi obični smrtnici, kakvom se i sama predstavlja ili je automobil ipak kupila novcem tajanstvenih finansijera nešto je što samo ona zna.

 

Članarina u Trivićkinoj partiji je simbolična, od par maraka do maksimalno nekog procenta od plate izabranih i imenovanih ljudi na neke državne pozicije, pa se postavlja pitanje odakle stiže novac Jeleni iz regiona ili stranih ambasada?

Taj prihod bi u njenom slučaju mogao da bude par stotina maraka mjesečno. Dovoljno da plati internet u stranačkim prostorijama u Banjaluci.

Cijena kirije za prostor kakav ova stranka ,,renta” u gradu na Vrbasu nije ispod 2000 KM ne računajući režijske troškove i porez na zakup (ako ga iskazuju i plaćaju). Ako uzmemo i podatak banjalučkih kuloara da je zaposlila i odbornicu Dijanu Ješić u NF kao sekretaricu (što joj je i bio posao dok nije preletila iz PDP-a) na platu od 2000 KM, ali i Svjetlana Gašić (prešla iz SDS-a), kao i Ines Kosančić, uz poreze i doprinose dolazimo do cifre da samo na postojanje stranke u Banjaluci mjesečno potroši minimalnih 10000 KM.

Pored navedenog Narodni front je sklopio ugovor i sa nekoliko medija kojima plaća oglašavanje, a najmanji ugovor iznosi 2000 maraka. Većinu toga je u ime NF potpisala Dijana Ješić.

Osnovala je i predsjednica Trivić odbore u Višegradu, Srpcu, Doboju, Derventi, Trebinju, Prijedoru, Palama, Bijeljini, Šipovu, Zvorniku, Bratuncu…

Kada bi uzeli da je za svaki od samo pobrojanih odbora (bez onih koje nismo pobrojali i bez nekih mjesnih kancelarija u ovim odborima) mjesečna cijena zakupa prostora, ražijskih troškova i troškova reprezentacije 1000 KM – dolazimo do iznosa od minimalno 30000 KM mjesečno.

Potrošila je Trivićeva i na svoje fejsbuk objave 9.425 KM. Koliko je potrošila na reprezentaciju teško bi bilo i procijeniti.

Na uporno insistiranje na odgovoru kako finansira stranku Jelena Trivić je rekla da se obratimo CIK-u.

Da, Jelena Trivić nas je uputila na onu instituciju čiji rad ne priznaje, odnosno koja ju je pokrala na izborima i zbog koje ona nije predsjednica Srpske, nego predsjednica stranke sumnjivih finansijskih tokova.

Iz tog i takvog CIK-a na više dopisa nismo dobili uvidu finansijske izvještaje Narodnog fronta.

Kada je riječ o novoj stranci koju je osnovala Jelena Trivić, njen bivši kolega iz poslaničkih klupa Nebojša Vukanović je kazao:

-Prema mojim saznanjima to finansira gospodin Slijepčević iz Gacka, vlasnik kompanije GAT. Tu je jedna pozamašna svota uložena, kakvi su interesi ja ne znam. Izgubila je sebe, nije više ona Jelena koja je bila principijelna i karakterna.

Vukanović dodaje da je pravo lice Jelene Trivić upoznao za vrijeme predizborne kampanje.

-Njeno pravo lice sam upoznao za vrijeme kampanje. Ja sam ginuo za gospođu Trivić. Oni mene gledaju kao nekog ko dolazi iz provincije. To me povrijedilo jer sam ja kandidovao nju i uradio sve. Došli su u Hercegovinu i vodili kampanju protiv mene, bio sam samo na skupu u Trebinju. Mene je povrijedilo, a to javnost ne zna, vode kampanju protiv mene i svi su protiv mene. I kažem da nije ok da ima 16 tribina u Hercegovini i da me ne spomene, ona kaže: zato što si previše jak.

Postavlja se jedno logično pitanje: Kako univerzitetski profesor sa platom od oko 2500 KM finansira mjesečno troškove stranke od preko 40.000 maraka?

Banjaluka24

Politika

Izborni zakon Republike Srpske ide pred USTAVNI SUD

Zajednička komisija Vijeća naroda Republike Srpske i Narodne skupštine Republike Srpske danas nije postigla usaglašavanje o Izbornom zakonu RS, a na koji su delegati Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda početkom maja pokrenuli pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, pa će konačnu odluku o stupanju na snagu ovog zakona donijeti Ustavni sud Republike Srpske.

Može se reći da je ovakav epilog potpuno očekivan, jer nijedan zakon koji je dosad došao do ove Komisije nije dobio potrebnu saglasnost.

Nakon ovakve situacije, Narodna skupština RS dužna je da dostavi stenogram sjednice prema Vijeću naroda Republike Srpske, a koje onda u roku od sedam dana treba da prikupi neophodnu dokumentaciju i dalje je uputi prema Ustavnom sudu Republike Srpske – Vijeću za zaštitu vitalnog interesa.

“Nakon što dokumente dostavimo Ustavnom sudu RS, oni su dužni da u roku od 30 dana riješe to pitanje”, kazala je za “Nezavisne novine” Srebrenka Golić, predsjedavajuća Vijeća naroda RS.

U daljem, Ustavni sud RS treba da odluči da li je Izborni zakon RS povrijedio vitalni nacionalni interes na koji su se pozvali Bošnjaci.

Ukoliko odluči da je došlo do povrede, zakon se vraća u Narodnu skupštinu RS, a ukoliko nije bilo povrede veta, zakon se prosljeđuje predsjedniku Republike Srpske koji onda treba da potpiše ukaz o stupanju na snagu tog zakona.

Podsjećamo, Narodna skupština RS usvojila je Izborni zakon Republike Srpske 19. aprila ove godine.

Početkom maja, Klub delegata bošnjačkog naroda pokrenuo je pitanje veta na ovaj zakon, smatrajući da on nije donesen u skladu sa Ustavom BiH.

Međutim, Vijeće naroda RS na sjednici održanoj sredinom maja, nije postiglo saglasnost o Izbornom zakonu RS, jer su za njega glasala samo četiri delegata iz Kluba Bošnjaka, te je on proslijeđen na Zajedničku komisiju Vijeća naroda i parlamenta Srpske.

Nastavi čitati

Politika

Može li CIK BiH do avgusta izabrati 12.000 PREDSJEDNIKA I NJIHOVIH ZAMJENIKA

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspisala je prošle sedmice konkurs za izbor oko 300 instruktora koji će biti zaduženi za obuku oko 12.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, a za koje konkurs još nije raspisan, iako bi svi oni trebalo da budu izabrani do početka avgusta.

UCIK BiH kažu da bi konkurs za 12.000 ljudi trebalo da bude raspisan “uskoro” i da ima dovoljno vremena za izbor.

Međutim, oni koji već godinama učestvuju u organizaciji izbora, kako na lokalnom tako i na republičkom nivou, kažu da taj izbor neće biti bez problema.

Navode da neće biti problema s tim kako pronaći ljude, već koliko će oni biti sposobni za učestvovanje na izborima.

– Biće teško i problema sigurno. Prvo, kako naći nestranačke osobe i šta to znači da danas neko podnese ostavku u stranci i sutra je nestranačka ličnost. To smo imali i u Ustavnom sudu, isto tako. Treba pomoći CIK BiH, biće problem i organizaciono izabrati 12.000 ljudi, ali se očekuje pomoć lokalnih izbornih komisija, medija i nevladinih organizacija – rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK BiH.

On kaže da je još jedan od problema i taj što, i ako CIK BiH izabere “nestranačke” ljude kao predsjednike i zamjenike predsjednika, većinu će opet u biračkom odboru imati stranke, jer osim predsjednika i zamjenika predsjednika, njih i dalje imenuju partije.

U slučaju da CIK BiH kroz konkurs ne uspije izabrati 12.000 ljudi, odnosno predsjednika i zamjenika predsjednika na oko 6.000 biračkih mjesta BiH, postoji mogućnost da ih CIK imenuje bez konkursa.

– Do sada nije bilo problema sa izborom tih ljudi u smislu samog izbora, ali bilo je problema sa kvalitetom. Njih su imenovale partije i onda su one birale nesposobne i podobne i onda su nesposobni to radili. Naravno, čast izuzecima. I sada kada ih bira CIK BiH, ko garantuje da će oni biti sposobniji od ovih što su bili prije i koje su imenovale partije. Radi se o centralizaciji i mislim da CIK te ljude želi staviti pod svoju kontrolu kako bi mogli manipulisati izbornim rezultatima – rekao je Aleksandar Radeta, bivši predsjednik banjalučke Gradske izborne komisije i član Republičke izborne komisije u ostavci.

On kaže da se postavlja pitanje kako će CIK BiH vršiti selekciju tih ljudi i šta je garancija da će biti izabrani najbolji, jer samo u Banjaluci će trebati izabrati 560 osoba, kojih je, realno, teško naći, a da poznaju izborni proces i spremni su da rade.

Ipak, “visoka” naknada u odnosu na dosadašnje mogla bi privući kandidate za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora.

CIK BiH je nedavno značajno povećao ove naknade, pa će tako predsjednik imati jednokratnu naknadu od 400 KM, a zamjenik predsjednika 200 KM.

Do sada su te naknade iznosile oko 100 KM.

Podsjećanja radi, do sada su biračke odbore, a samim tim predsjednike i zamjenike predsjednika, birale lokalne izborne komisije u BiH, ali izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, ta nadležnost data je CIK BiH, pišu Nezavisne novine.

Ovo je obrazloženo time da su birački odbori previše politizovani i najslabija karika izbornog procesa, zbog čega je političkim partijama oduzeta mogućnost da imenuju te ljude.

Nastavi čitati

Politika

DODIK BEZ DLAKE NA JEZIKU “Hrvatska bi sada trebalo da ćuti”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da bi Hrvatska poslije sponzorisanja rezolucije o Srebrenici trebalo da ćuti jer je upravo NDH počinila je nesporan genocid nad srpskim narodom.

Dodik je rekao Srni da se šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman danas, nakon sponzorisanja rezolucije, poziva na održivost BiH kao zajednice dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda, a nije mu smetalo što je sporna rezolucija stigla u UN upravo kršeći načela koja on danas promoviše.

– Nije mu smetalo ni to što su za rezoluciju u UN lobirala dva bošnjačka člana Predsjedništva. A načela jednakosti se sjetio zbog knjige koja je promovisana u Sarajevu, a koja Srbiju i Hrvatsku tretira kao agresore na BiH – rekao je Dodik nakon što je Grlić Radman reagovao zbog knjige koja uključuje i Hrvatsku kao agresora, navodeći da je to neprihvatljivo i da je Hrvatska aktivno učestvovala u održivoj BiH.

Ako regularna vojska Hrvatske nije bila u građanskom ratu na teritoriji BiH, Dodik je rekao da bi bilo dobro da Grlić Radman objasni ko je sravnio sa zemljom Mrkonjić Grad.

– Naravno da je Hrvatska aktivno učestvovala u građanskom ratu u BiH, za razliku od Srbije koja nije imala nijednu vojnu jedinicu na teritoriji BiH. O učešću Hrvatske u građanskom ratu u BiH izjasnio se i sud kvalifikujući to kao udruženi zločinački poduhvat – napomenuo je Dodik.

Prema njegovim riječima, Hrvatska se u BiH više puta javlja kao sponzor, s tim da bi neka sponzorszva sada rado zaboravila, ali ne može zbog presuda Suda na čije odluke se Radman danas poziva, ali u drugom kontekstu.

– Hrvatska bi sada trebalo bar da ćuti jer je upravo NDH počinila najveće zločine na ovom prostoru, počinila je nesporan genocid nad srpskim narodom – zaključio je Dodik.

Radman je reagovao je zbog knjige koja je predstavljena u Sarajevu, u izdanju jednog bošnjačkog udruženja, navodeći da će se morati objasniti narativ kojim se “iskrivljuju činjenice i istorijska istina”.

Grlić Radman je istakao da se nikako ne mogu upoređivati uloga Hrvatske i Srbije u posljednjem ratu, istakavši kako “ne bi bilo cjelovite, nezavisne i suverene BiH da nije bilo Hrvatske i Hrvata”.

Srna

Nastavi čitati

Aktuelno