Connect with us

Društvo

POTPUNO NEREALNO! Uvozni građevinci plaćeniji od DOMAĆIH RADNIKA

Neimari iz Turske i drugih azijskih zemalja koji na gradilištima u BiH mahom obavljaju jednostavne fizičke poslove poslodavce koštaju mnogo više od domaće radne snage, a prema riječima upućenih i njihove plate znatno premašuju zaradu lokalaca.

Broj upražnjenih radnih mjesta u BiH svakodnevno se povećava, a da bi koliko-toliko nadomjestili nedostatak radne snage, koja je trajno ili privremeno migrirala u zapadne zemlje, mnoga preduzeća sve češće angažuju kadar iz Azije. Najviše iz Turske, Indije, Bangladeša, Nepala pa čak i dalekih Filipina.

Građevinci iz Republike Srpske s kojima je “Glas Srpske” razgovarao navode da se na gradilištima sve glasnije šapuće o dnevnicama stranaca, koje su, kako tvrde, značajno veće od njihovih.

Prema njihovim riječima, domaći kadar koji obavlja prostije fizičke poslove u prosjeku zarađuje oko šest maraka po satu, dok je satnica Turaka gotovo duplo veća. Smatraju da je nefer i to što njihovi poslodavci strancima plaćaju smještaj i tri obroka, što automatski znači da su troškovi angažmana stranaca veći.

Sekretar Udruženja građevinarstva pri Privrednoj komori RS Mile Petrović kaže za “Glas” da su i radnici sa stranih tržišta angažovani u Republici Srpskoj, kao i domaća radna snaga, plaćeni prema zakonskoj osnovi, odnosno prema broju radnih sati na gradilištu, kako je i definisano Zakonom o platama.

– Ono što se može okarakterisati kao veća zarada stranaca je to što u principu inostrani radnici rade duže u toku radnog dana te im je obezbijeđen smještaj koji plaća poslodavac. Kada se sve na kraju sabere, dođe se do većih brojeva, ali isto tako i do većeg broja radnih sati radnika koji su došli iz drugih zemalja – rekao je Petrović za “Glas”.

Ekonomski analitičar i investitor iz Banjaluke Zoran Pavlović kaže da je situacija takva da strani radnici koji iz Turske dolaze preko posrednika u Srpskoj uglavnom imaju džeparac, plaćen smještaj i hranu, dok glavnina njihove zarade bude poslata u matičnu zemlju.

– I to na način da naši poslodavci novac uplaćuju agenciji u Turskoj, koja ih je i angažovala i koja plaća njihovoj državi sve dažbine koje treba, a ostatak novca šalje porodici radnika. Ti radnici BiH ništa ne doprinose, jer i zdravstveno osiguranje imaju preko osiguravajućih kompanija. Kada bi dnevnice koje isplaćuju strancima imali domaći radnici, vjerovatno bi naši ljudi željeli da ostanu, a ne da idu u inostranstvo – smatra Pavlović, koji pojašnjava da su problem opterećenja koje poslodavci u BiH moraju plaćati.

Pavlović kaže da su obaveze prema državi prevelike za niskoprofitabilnu radnu snagu.

– Kada plaćamo našeg radnika moramo platiti i obaveze prema fondovima. Propisana poreska opterećenja u Srpskoj iznose 64 odsto zarade i zbog toga je domaćim radnicima nemoguće isplatiti te dnevnice koje imaju Turci. Više puta sam govorio da moraju biti smanjena opterećenja da bi bile izbjegnute famozne koverte, zbog kojih mnogi radnici nisu kreditno sposobni da kupe stan ili kuću pa odlaze u inostranstvo – pojašnjava Pavlović za “Glas”.

On navodi da bi poslodavci, kada bi poreska opterećenja iznosila 50 odsto, povećali plate, iz čega bi automatski bio povećan i priliv u republičke fondove.

– Još u rimskom pravu je napisano da porez treba biti takav da ga svako rado plati, a kazne tako drakonske da nikome ne pada na pamet da porez ne plati. I tada se u stvari najviše novaca prikupi, ali u BiH se to ne može objasniti. Kod nas je politika takva da se od poslodavca treba uzeti što više novca, a problem se preliva na račun radnika – dodaje Pavlović.

Da su troškovi poslodavca veći za stranca nego za domaći kadar potvrđuje i direktor građevinskog preduzeća “Jokić invest” Ivo Jokić, koji zapošljava radnike iz Bangladeša.

– Činjenica je da strani radnici nas poslodavce koštaju više nego domaći, jer im moramo obezbijediti smještaj i tri obroka za vrijeme boravka i rada ovdje, dok domaćim radnicima obezbjeđujemo jedan obrok. Kada je u pitanju plata, tu je tretman isti za sve radnike. Mi bismo rado primili domaću radnu snagu da je ima – priča Jokić i dodaje da je radnike u Bangladešu lično angažovala njegova kompanija, bez posrednika.

Vlasnik i direktor građevinske firme “Falkon” iz Teslića Momir Smiljanić kaže da zapošljavaju isključivo domaću radnu snagu.

– Ne znam kako i koliko moje kolege plaćaju strance. To je poslovna tajna svake kompanije, nisam se ni raspitivao o tome – naveo je Smiljanić.

U sindikatu tvrde da nemaju zvaničnih saznanja o tome da je satnica inostranih građevinaca veća od domaće, ali da se to naslućuje.

– Slušajući izjave stranaca u medijima gdje oni sami govore o visini zarada te da imaju plaćene kompletne obroke i smještaj, tako da kada se sve to zbroji izađe da zarađuju više nego domaći radnici u istoj branši na našim prostorima. I potpuno sam bez komentara na to. Ne može se reći da su strani radnici bolji, vredniji od naših, niti da znaju bolje posao, jer ti ljudi uglavnom rade na prostim poslovima, nisu majstori, odnosno zidari, tesari i slično – priča za “Glas” predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS Dragana Vrabičić.

Ona ističe da joj je nejasno šta je krajnji cilj takvih postupaka.

– Da li je krajnji cilj da se masovno ode s ovih prostora, da se promijeni demografska struktura. Ne znam šta je u pitanju, ali očigledno da nešto debelo ne štima – zaključuje Vrabičićeva.

Kvote

Kolika je potreba za uvozom radnika pokazuje podatak da BiH iz godine u godinu povećava godišnje kvote za zapošljavanje stranaca. Ukupna kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u ovoj godini iznosi 6.073 i značajno je veća u odnosu na lani, kada je iznosila 3.995 radnih dozvola.

Od ukupnog broja na Republiku Srpsku se odnosi 1.400 dozvola, s tim da je 800 predviđeno za zapošljavanje u građevinarstvu.

Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Kiša i pljuskovi zahvatiće veći dio Srpske

U Bosni i Hercegovini  će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme, sa kišom i temeparturom vazduha do 29 Celzijusovih stepeni.

Ujutro i prije podne na sjeveru i zapadu će biti pretežno oblačno uz slabu kišu, na jugu i istoku suvo uz sunčane periode.

Sredinom dana i poslije podne oblačno u većini predjela, kiša i pljuskovi će se širiti od jugozapada ka istoku. Na istoku se očekuju nešto jače padavine, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na sjeveru uglavnom suvo ili samo još ponegdje uz slabu kišu. Na krajnjem jugu uglavnom suvo, tek je uveče ponegdje moguća slaba kiša.

Duvaće slab vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, a na jugu poslije podne umjerena do jaka bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od osam na istoku od 18 na jugu i ponegdje na sjeveru, u višim predjelima na istoku od dva, a maksimalna od 20 do 25, na jugu do 29, u višim predjelima od 15 Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

MISTERIJA VODOPADA BLIHA! Voda ponovo potekla, ali svi se pitaju SAMO JEDNO – šta se zapravo desilo?!

Voda je ponovo potekla niz vodopad Blihe kod Sanskog Mosta nakon trodnevnog potpunog prekida protoka, potvrđeno je iz opštine Sanski Most, dok nadležne institucije još utvrđuju uzroke povremenog nestanka vode koji se na ovom području bilježi od početka avgusta.

Voda se niz stijene vodopada ponovo počela slivati u predvečernjim satima, nakon što je prethodna tri dana vodopad bio bez vode.

Prema dostupnim informacijama, riječ je o najdužem dosadašnjem prekidu, dok su raniji prekidi trajali kraće, nakon čega bi se protok ponovo uspostavljao.

O problemu obaviještene nadležne institucije

Načelnik Sanskog Mosta Mensur Seferović kazao je da su o problemu obaviješteni Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Agencija za vodno područje rijeke Save i nadležne inspekcijske službe.

“Od početka augusta, kada smo imali određene probleme sa nestankom Blihe, ovaj problem smo shvatili veoma ozbiljno. Zakazao sam sastanak s federalnom ministricom i moram pohvaliti ministricu Nasihu Pozder na korektnoj saradnji u tom periodu. Odmah smo pozvali federalnog vodnog inspektora, jer je to njegova nadležnost, kako bismo utvrdili tačne uzroke zbog kojih se ovo dešava”, rekao je Seferović.

Prema njegovim riječima, područje vodopada Blihe prije dva dana obišli su predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Agencije za vodno područje rijeke Save. Teren su, neposredno prije njihovog dolaska, obišli i vodni i rudarski inspektori.

Seferović je istakao da za sada nema zvanično potvrđenog uzroka nestanka vode.

Istražuju da li je nestanak povezan sa rudnikom

“Sve ćemo učiniti da dobijemo objašnjenje, uključujući i to mogu li se iskopavanja u obližnjem rudniku dovesti u vezu s vodopadom”, kazao je načelnik.

Kao jedan od mogućih faktora navodi se i dugotrajan sušni period bez padavina, koji može uticati na nivo vode i protok vodotoka. Međutim, eventualna povezanost rudarskih aktivnosti s promjenama u protoku Blihe, kao i uticaj drugih hidroloških faktora, tek treba biti utvrđena.

Opština Sanski Most je, prema riječima Seferovića, od Federalnog ministarstva okoliša dobila 60.000 KM, a u toku je realizacija aktivnosti usmjerenih na sagledavanje stanja na području vodopada i utvrđivanje mogućih uzroka promjena u protoku.

“Upravo zbog svih činjenica, odnosno blizine rudnika i svega što se dešavalo, pokazalo se da je opravdano da se ovim pitanjem intenzivno bavimo i u narednom periodu”, rekao je Seferović.

Očekuje se da nadležne institucije, nakon provedenih kontrola i analiza, utvrde uzroke povremenog nestanka vode i eventualni uticaj ljudskih aktivnosti na režim protoka.

Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

NEBO OSTAJE PRAZNO? Šokantan podatak zaledio svijet – čak 45 odsto ptica selica pred izumiranjem!

Svaka deveta ptica selica je pred izumiranjem, dok je brojnost 45 odsto migratornih vrsta, poput kukavica, grlica i arktičkih čigri, u opadanju, pokazuju podaci iznijeti na samitu u Keniji, prenosi danas Gardijan.

Tankokljuni vivak zvanično proglašen izumrlim

Vrsta ptice selice, tankokljuni vivak, zvanično je proglašen izumrlim prošle godine što je prvi slučaj globalnog izumiranja neke ptice na kopnenom dijelu Evroazije i Afrike u posljednjih nekoliko vijekova.

Potvrđeno je ili se sumnja da je širom sveijta u poslednjih 150 godina izumrlo sedam vrsta ptica selica.

Prema analizi koju svake četiri godine sprovodi organizacija BirdLife International, posebno su ugrožene morske ptice i ptice koje borave na obalama, jer zavise od morskih staništa i priobalnih močvarnih područja.

Glavni naučnik te organizacije, Stjuart Butčart, izjavio je da su ptice selice svojevrsni čuvari prirode, a pad njihove brojnosti ukazuje na sve veći pritisak na prirodne sisteme koji nas održavaju u životu.

Mjere očuvanja daju rezultate

On je dodao da su, ipak, naučni podaci takođe jasni i pokazuju da mjere očuvanja daju rezultate, a koordinisane akcije sprečavaju izumiranje i pomažu oporavak populacija.

– Rješenja postoje, a sada je neophodno njihovo sprovođenje na nivou čitavih migratornih puteva – naveo je on.

Izvještaj je objavljen na samitu o migratornim putevima ptica u Najrobiju, gdje su vlade, naučnici, nevladine organizacije za zaštitu prirode i finansijske institucije potpisali sporazum o pojačanim naporima za zaštitu ptica selica duž njihovih migratornih puteva.

Deklaracija iz Najrobija o migratornim putevima praćena je odlukom tri razvojne banke da u svoje okvire kreditiranja uključe zaštitu migratornih puteva, obezbjeđujući šest milijardi dolara za očuvanje i obnovu staništa duž ruta kojima se ptice kreću.

Među prijetnjama sa kojima se suočavaju ptice selice je i njihov progon, pri čemu se procjenjuje da se svake godine u Evropi, na Mediteranu, Kavkazu i Arbijskom poluostrvu nezakonito ubije ili uhvati između 13,1 i 42,7 miliona ovih ptica.

Gubitak ili uništavanje prirodnih staništa predstavlja još jedan od glavnih uzroka problema.

Prema izvještaju, naučni monitoring sproveden tokom protekle decenije pokazao je da se više od polovine od 1.099 ključnih područja biodiverziteta za ptice selice nalazi u lošem stanju. Izvještaj, ipak, ukazuje na to kako aktivnosti na očuvanju vrsta, često sprovođene preko državnih granica, dovode do oporavka pojedinih vrsta.

Nastavi čitati

Aktuelno