Connect with us

Banjaluka

ŠEF ODSJEKA CIVILNE ZAŠTITE DRAGAN BABIĆ “Gradonačelnik je povećao platu vatrogascima za 150 KM”

Šef Odsjeka za Civilnu zaštitu grada Banjaluka Dragan Babić u emisiji „Banjalučka hronika“ govorio je o stanju u kojem se našla Civilna zaštita na početku mandata sadašnjeg šefa Odsjeka. 

Babić je govorio i o vatrogascima, nabavci savremene spasilačke opreme, problemu vatrogasaca na aerodromu, novim vodocrplilištima, nabaci moderne telefonske centrale, i planovima za budući period.

Nakon što ste došli na ovu funkciju, dočekali su Vas i neki od problema, jedan od njih je i starosna dob vatrogasaca, ali i problem Vatrgasne jedinice na aerodromu. Kakvo je stanje sada?

– Ja sam dolaskom 2001. godine izvršio analizu kompletnog rada Vatrogasne jedinice i Civilne zaštie u gradu Banjaluka. Jedan od najvećih problema je bio taj da starosna struktura i broj vatrogasaca nije bio zadovoljavajući u tom momentu. Mi smo zajedno sa komantantom Vatrogasne brigade peduzeli određene korake prema gradonačelniku koji je pronašao sluha da izađe nama u susret i mi smo u vrlo ktakom vremenskom periodu raspisali konkurs, primili 15 pripravnika, i ti momci su prošli obuku. Nakon toga smo ih primili na neodređno i dodatno osnažili  našu Vatrogasnu brigadu. Tada je u Vatrogasnoj brigadi radilo nekih 80 – ak vatrogasaca, stim što smo od njih, zbog jako štetnog ugovora sa Aerodromom po grad Banjaluku, gdje smo mi imali velike obaveze prema Aerodromu imali i velike troškove gdje smo pokušavali nekako da sve to premostimo. Znači sa 80 ljudi, 22 čovjeka su radila na aerodromu, faktički Banjaluka je bila zaštićna sa 60 vatrogasaca u dva vatrogasna doma, gdje smo došli do toga da je Banjaluka u centru grada mala pet – šest vatrogasaca, u Lazarevu tri vatrogasca što je bilo nedovoljno, i evo sa ovih 15 momaka  smo došli do cifre od 93 vatroagsca i dodatno oznažili vatrogasnu jedinicu. U nekom narednom periodu će biti još nekih aktivnosti oko zapošljavanja – istakao je Babić.

Kakvo je interesovanje mlađe populacije za ovu profesiju?

– Mi smo na konkursu imali 100 prijavljenih, 15 mladih pripravnika, od th 100 ljudi 50 nije ispunjavalo uslove škole jer jako je teško da dobijete taj kadar po zapošljavanju, to treba da budete mlađi od 25 godina i imate školu Tehničkog smjera. To je Elektro škola, Tehnička škola, Škola učenika u privredi, Hemijska, Građevinska …  dodao je Babić. Problem je jer izmjenom Zakona o PIU Zakonu MUP nije uvrstio vatrogasce kao beneficirane radnike i oni ni ne odlaze u penziju, odnosno njima grad Banjaluka uplaćuje beneficiju, ali vatrgasci na vlastiti zahtjev mogu da odu u penziju, a ne po zakonu, dodao je Babić.

Da li su plate vatrogasaca na nivou na kojem treba da budu s obzirom na odgovornost ovog poziva?

– Na moj prijedlog i uz saglasnost gradonačelnika kompletna Vatrogasna brigada su dobili plaćenu pripravnost, a to je ono što je vatrogascima obaveza da 12 sati prije svoje smjene dođu na posao i da rade u slučaju neke veće intervencije, ali to nije bilo plaćeno i ti ljudi su bili u obavezi da dođu, a to im nije bilo plaćeno. Gradonačelnik je povećao platu svim radnicima u Gradskoj upravi za 100 KM, ali i vatrogascima za 150 KM, što znači da je u tom prvom mahu vatrogascima povećana plata za oko 300 do 400 KM u zavisnosti od ranog mjesta – rekao je Babić.

Vremenske prilike u posljedje vrijeme su se promijenile, česte su poplave i po centru grada.Koliko Civilna zaštita vodi računa konkretno o oborinskim kanalima?

– Civilina zaštita je tu kao preventivni organ, međutim  preventivne aktivnosti treba da sprovode sva nadležna odjeljenja u Gradskoj upravi. Mi smo prošle gdine prvi put na  naše insistiranje uspjeli da sa našim finansijama ispregovaramo, odnosno da u Nacrt budžeta uvrstimo stavku za preventivno djelovanje po Zakonu o zaštiti i spašavanju gdje je  jedan odsto sredstava od nekih milion i po marakao trebao da bude izdvojen za preventivne aktivnosti Odjeljenja za saobraćaj koje je nadlžno za čišćenje oborinskih kanala. Kanali se moraju čistiti, i nadležnost za čišćenje oborinskih kanala u gradu Banjaluka je u Odjljelju na saobraćaj i oni su dužni da prate to, međutim oni nikada nisu imali namjenska sredstva za čišćenje tih kanala i uvijek su ta sredstva odlazila za neke druge aktivnosti…Mi ćemo pokušati da kroz Nacrt rebalansa vratimo ta sredstva i da se uradi kvalitetan plan čišćenja oborinskih kanala – dodao je Babić.

Foto: SrpskaCafe

Dokle se stiglo sa nabavkom spalisačke opreme?

– Mi smo u proteklom periodu izvršili veliku nabavku spasilačkih opema, mi smo fokus stavili na Vatrogasnu jedinicu i na njihovo djelovanje. Uvidjeli smo šta nam to od opreme nedostaje, iz 2014. godine nabavili smo određenu količinu specifične opeme za spašavanje stanovništva, nabavili smo džet koji je bio tema mnogih nagađanja, špekulacija i svega onoga što ne treba da se dešava. Ja pozivam sve ljude da dođu i da vide kakva je to oprema za razliku od one koju imamo i koja se može koristiti samo na moru. Spasilački džet se može koristiti na Vrbasu, može se koristiti brzo, hitno, za bilo kakve intervencije, naglasio je Babić.

Banjaluka je dobila i dva nova vodocrpilišta. Šta to konkretno znači za grad?

– Mi smo izgradili prvo vodocrpilište na plaži kod Zelenog mosta gdje postoji drenažni kanal, gdje postoji sve ono što treba da ima po standardima i normama, svu dokumentaciju sve ono što je potrebno da se taj projekat završi. Nakon toga odlučili smo da napravimo drugog oblika vodocrplište, a to je da kamion može da uđe rijeku Vrbas i natoči vodu i nastavi dalje, odnosno da kamion koji siđe u rijeku Vrbas svojim pumpama puni ostale kamione na obali Vrbasa, i to je ovo što imam sad u Novoseliji gdje se gradi vodocrpilište, rekao je Babić.

Šta podrazumijeva moderna telefonska centrala i kome je namijenena?

– U završnoj je fazi testiranje i provjera. Sad smo došli do moderne centrale gdje ćete vi bukvalno moći da ekipa kreće u vatrogasno vozilo i da mu se na displej daju smjernice, povezanost sa lokacijom i gdje se nalazi požar, da vozač može da komunicira sa prijaviteljem, da ga ovaj navodi na pravu adresu, plus navigacija, video nadzor u vozilu koji će biti povezani sa komandnim centrom, dodao je Babić.

Koji su prioriteti za naredni period?

– Naši planovi za naredni period su formiranje Operativno – komunikativnog centra Banjaluka gdje bi mi vršili kompletan nadzor grada u vanrednim situacijama. Pored toga mi planiramo zapošljavanje još 10 vatrogasaca, 3. aprila će biti objavljen novi konkurs za prijem pripravnika da još dodatno osnažimo Vatrogasnu jedinicu. Prošle godine smo izvršili evidenciju svih osnovnih i srednjih škola gdje smo primijetili da imamo jako puno problema poslije zemljotresa, da ljudi ne čitaju svoje propise i obaveze u školama .Prošle godine smo podijelili materijale, tu su i vrtići s kojima smo imali poseban problem, sa vaspitačima koji su pravili paniku prilikom zemljotresa u Kostajnici prije tri godine, desilo se da su oni pozivali i mi smo se posvetili edukaciji naših kadrova, obnavljanja, znanja i ponavljanja jer to nije dugo rađeno. Cilje je da se organizuju velike vježbe u školama, da mi forsiramo vježbe i od požara, zemljotresa i od poplava . Posebno ćemo školama ove godine kojima nedostaje hidrantska mreža, PP aparati mi ćemo izvršiti nabavku i donirati opremu da bi podigli stepen zaštite protivpožarne zaštite- rekao je šef Odsjeka za Civilnu zaštitu grada Banjaluka Dragan Babić.

Marijana Bogdanović/SrpskaCafe

Related Topics:

Banjaluka

“ĆIRILIČNI PARK” ČESTO NA METI VANDALA: Ljuljaške uništene, koš otkinut

Iako je tek prije nešto više od godinu dana otvoren, “Ćirilični park” u Banjaluci često je meta vandala, što trenutno pokazuju uništene ljuljaške i koš.

Međutim, takve slike nisu rijetkost, jer posljednjih mjeseci njima često svjedoče roditelji i mališani koji žele da se igraju u “Ćiriličnom parku”.

“Djeca propadaju kroz ljuljašku”
Roditelji sa kojima smo razgovarali kažu da su ljuljaške oštećene već mjesecima.

“Dešavalo se da se ljuljaške otkače, i kada se popravi, traje jedno vrijeme i odmah se rasklimaju i propadnu. Ljetos su ljuljaške skinute i nikada više nisu vraćene”, kaže jedna majka za “Nezavisne novine”, dodajući da radnici često popravljaju rasvjetu u parku, ali ne i ljuljaške.

Kako dodaje, ljuljaška na ćiriličnom slovu “G” koja je napravljena od točka, a koja je prije nekoliko mjeseci bila uništena, je popravljena. Međutim, sada je propala mreža na točku pa djeca koja se ljuljaju propadaju.

“Dijete, kada sjedne, odmah propadne. Mi roditelji to vežemo kako djeca ne bi propadala”, kaže majka i dodaje da djeca kada dođu u park prvo trče ka ljuljaškama.

Kada je riječ o ljuljaškama na slovima “P” i “LJ”, one su potpuno uklonjene.

“Sada već ide ružno vrijeme, ali iskreno se nadamo da će na proljeće biti popravljene pokvarene ljuljaške, jer nama roditeljima iz ovog dijela grada ovaj park mnogo znači. Takođe, apelovala bih na sve građane da paze, jer sve je ovo naše”

Za popravke se čeka ljepše vrijeme
Za komentar smo kontaktirali i Gradsku upravu Banjaluka, a odgovor smo dobili iz Odjeljenja za komunalne poslove.

“Predmetna njihalica biće popravljena čim vremenski uslovi to budu omogućili. Nažalost, ‘Ćirilični park’ je često meta vandalizma, te i ovaj put nadležno odjeljenje apeluje na sve sugrađane da čuvaju zajedničku imovinu”, naveli su oni za “Nezavisne novine”.

Zabilježena i krađa slova
Podsjećamo, “Ćirilični park” je otvoren 30. septembra 2024. godine, a samo nekoliko dana prije otvaranja parka, pojedina slova su bila uništena, a neka čak i ukradena.

“Vandali su ponovo oštetili ‘Ćirilični park’! Banjaluka ovo ne zaslužuje! Građani zaslužuju zaštitu institucija, te je neophodno da se preduzmu hitne mjere kako bi se ovakvi incidenti spriječili”, napisao je tada Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

Slovo koštalo 8.500 KM
Takođe, zanimljivo je da su fizička i pravna lica imala priliku kupiti jedno od 30 slova, što je tada naišlo na veliku podršku sugrađana.

Kako su ranije pisale “Nezavisne novine”, jedno slovo u ovom parku koštalo je 8.500 KM.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ uputio saučešće “MLADENE BANJALUKA TE NEĆE ZABORAVITI”

Sve nas je duboko potresla vijest o iznenadnoj smrti Mladena Žižovića, čovjeka koji je svojim radom, zalaganjem i sportskim duhom ostavio neizbrisiv trag u fudbalu na ovim prostorima.

– Njegov doprinos sportu u Banjoj Luci ostaće upamćen zauvijek. Nećemo zaboraviti sve što je učinio za FK „Borac“, kao ni istoriju koju je ispisao, donoseći ponos i radost našem gradu i svim ljubiteljima fudbala. U ime Grada Banjaluke i u svoje lično ime, izražavam najdublje saučešće porodici. Počivaj u miru, Mladene. Banjaluka te neće zaboraviti – poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Nastavi čitati

Banjaluka

BIH NESTAJE U TIŠINI! Porodilišta prazna, autobusi puni, STATISTIKA NE LAŽE

Bosna i Hercegovina nestaje. Ne oružjem, već praznim porodilištima, punim autobusima za odlazak i kolonama na granicama za prelazak u jednom pravcu. Statistika ne laže, a ono što govori, teško je i čuti.

Analize kažu da je u Bosni i Hercegovini, u odnosu na 1991. godinu. nevjerovatnih 1,5 miliona ljudi manje. BiH danas ima tek 2.865.656 stanovnika, od čega 995.000 u Republici Srpskoj, a 1,8 miliona u Federaciji BiH.

Demograf Stevo Pašalić za Srpskainfo kaže da najveći broj stanovnika gubimo, ne negativnim prirodnim priraštajem, već iseljavanjem.

“BiH je od 2007. godine u negativnom prirodnom priraštaju. Od 2013. godine, od popisa, Republika Srpska izgubila je 64.995 djece, a BiH 115.000, 116.000 djece. Ali je zbog migracija izgubila 1.300.000 ljudi”, upozorava Pašalić.

Ističe da je BiH 1991. godine imala, a to se nikad više nećemo ponoviti, 4.377.033 stavnika.

“Prirodnim priraštajem i migracijskim odlivom izgubili smo 1.511.000 stanovnika. Moje procjene, a niko ih nije pobio, pokazuju da BiH danas ima 2.865.656 stanovnika, od toga Republika Srpska 995.107, a Federacija BiH 1.802.000 stanovnika”, naglašava Pašalić.

Još će gore biti ako se trendovi nastave. Naime, uz negativni prirodni priraštaj, može se očekivati da Srpska do 2050. godine izgubi još 250.000, 300.000 ljudi.

Zabrinjavajuće podatke iznijela je i Agencija za identifikacione dokumente (IDDEEA BiH). Oni pokazuju da je 2023. godine u BiH rođeno 33.156 djece, godinu kasnije 32.421, a do kraja oktobra 2025. samo 23.663.

To je skoro 9.500 djece manje u odnosu na 2023. godinu.

“Najveći broj novorođene djece i dalje bilježi Federacija BiH 15.341, Republika Srpska 7.738 i Brčko distrikt 584. Ovi podaci ukazuju na nastavak trenda smanjenja broja novorođene djece u Bosni i Hercegovini, što predstavlja važan pokazatelj demografskih kretanja u zemlji”, ističu iz IDDEEA BiH.

Nisu ovo samo statistički podaci. Ovo govori o ozbiljnoj krizi povjerenja građana u sistem, u budućnost i u smisao ostanka. Sociolog Mirjana Čeko poručuje da kada mladi ljudi odustaju od roditeljstva, to znači da su već odustali od ideje da se u ovoj zemlji može živjeti dostojanstveno.

“Glavni uzroci kontinuiranog pada nataliteta leže u kombinaciji ekonomske nesigurnosti, nestabilnosti tržišta rada i urušenih društvenih vrijednosti. Mladi ljudi danas odrastaju u ambijentu u kojem obrazovanje ne garantuje zaposlenje, rad ne donosi sigurnost, a trud se rijetko prepoznaje. U takvim okolnostima odluka o zasnivanju porodice postaje teret, a ne radost”, kaže ona za Srpskainfo.

Ekonomski faktori imaju presudan uticaj, jer niska primanja, nesigurni ugovori, skupo stanovanje i slaba podrška roditeljima čine da se rađanje djece doživljava kao rizik, a ne kao investicija u budućnost. Čeko poručuje da mladi ne odbijaju roditeljstvo, oni odbijaju da djecu dovode u sistem koji im ne nudi osnovnu sigurnost.

I da, migracije dodatno produbljuju problem.

“Odlaze upravo oni koji bi sada trebali biti nosioci demografskog i ekonomskog oporavka odnosno mladi, obrazovani i radno sposobni. Time Bosna i Hercegovina ne gubi samo broj stanovnika, već i svoj najvredniji resurs koji predstavlja upravo ljudski potencija”, upozorava ona.

Pad nataliteta nije isključivo domaći fenomen, ali su uzroci u BiH specifični. Dok u razvijenim zemljama smanjenje broja rođenja proizlazi iz promjene životnih stilova i izbora, u BiH je to posljedica hronične nesigurnosti i slabe socijalne infrastrukture.

“Drugim riječima, tamo je riječ o individualnim odlukama, a ovdje o sistemskom neuspjehu, a posljedice ovakvog trenda biće dugoročne i ozbiljne. Uz rastući broj starijih i smanjenje radno aktivnog stanovništva, penzioni sistem i socijalne usluge postaće teško održivi. Još važnije, društvo bez mladih postaje društvo bez dinamike, bez kreativnosti, bez nade”, naglašava Čeko.

Prema njenim riječima, država mora prestati da nudi simbolične, jednokratne mjere koje služe isključivo za političku promociju.

“Potrebna je cjelovita populaciona politika koja obuhvata stabilno zapošljavanje mladih, povećanje plata, dostupne vrtiće, stambene olakšice, fleksibilne uslove rada i društvenu poruku da je roditeljstvo vrijednost koju zajednica zaista podržava. Dok god mladi ljudi osjećaju da moraju birati između života u BiH i dostojanstva, oni će birati odlazak. A država koja gubi svoju djecu, gubi i budućnost”, upozorava Čeko, piše Srpskainfo.

Nastavi čitati

Aktuelno