Connect with us

Politika

KAKO FUNKCIONIŠE pristupanje Evropskoj uniji?

Da bi postala punopravna članica Evropske unije, država mora da prođe nekoliko koraka.

Evropska unija danas ima 27 država članica. Države osnivači su — Holandija, Belgija, Luksemburg, Francuska, Italija i Njemačka — a ostale članice, njih 21, su se Evropskoj uniji priduživalo u nekoliko talasa i tokom nekoliko decenija.

Proces pridruživanja je zapravo veoma jednostavan i postavljen je u paragrafu 49 Lisabonskog ugovora EU.

Tri koraka do pristupanja:
Svaka evropska država može da podnese zahtjev za članstvo, sve dok poštuje vrijednosti EU kao što su vladavina prava,demokratija i ljudska prava.

Savjet Evropske unije (predstavništvo država članica) jednoglasno usvaja zahtjev i otvara pregovore. Komisija EU izdaje preporuku koju Evropski parlament mora da odobri. Složeni kriterijumi za pristupanje moraju da se poštuju.

Podnosilac zahtjeva i Savjet, u skladu sa međunarodnim pravom, potpisuju ugovor o pristupanju, koji moraju da ratifikuju sve države članice. Kada ugovor stupi na snagu, država postaje punopravna članica.

Zanimljivosti
– Jedina zemlja koja je povukla svoj zahtjev je Island, koji je to učinio 2015. godine.
– Jedina zemlja koja je do sada napustila članstvo i povukla se iz Evropske unije je Ujedinjeno Kraljevstvo. Ova država je iz EU izašla 2020. godine.

U zavisnosti od veličine države kandidata i u kakvom su obliku, pristupni pregovori mogu da traju nekoliko godina ili nekoliko decenija. Za to vrijeme, zemlja kandidat sprovodi reforme, a njena javna uprava, pravosuđe i privreda se prilagođavaju standardima EU.

Pregovori su podijeljeni u 35 poglavlja, a svaki korak ka pristupanju moraju jednoglasno da odobre sve države članice.

Kandidati takođe moraju da riješe sporove među sobom i teritorijalne sporove sa susjednim državama prije nego što se pridruže EU, objašnjava Bernd Rigert za DW.

Sadašnji kandidati se mogu podeliti u četiri grupe:
– Države koje se pripremaju da podnesu zahtjev za članstvo.
– Države koje su se prijavile (ovoj grupi pripada Bosna i Hercegovina).
– Države koje su postale zvanični kandidati nakon što je njihova prijava pozitivno ocijenjena (od država iz regiona ovoj grupi pripadaju Albanija i Sjeverna Makedonija).
– Države sa kojima su u toku pristupni pregovori – grupa u kojoj se nalaze Srbija, Crna Gora i Turska.

Koliko dugo mogu da traju pristupni pregovori?
Od trenutka kada je 1990-ih godina podnijela zahtjev za članstvo, Finskoj je trebalo samo tri godine da završi proceduru. Sa druge strane, tu je primjer Turske, koja pregovara od 2005. godine.

Evropska unija uvijek naglašava da je brzina kojom kandidati napreduju u njihovim rukama, odnosno zavisi koliko brzo sprovode reforme.

Takođe, države članice EU mogu da blokiraju proces, kao što to trenutno čini Bugarska, koja Sjevernoj Makedoniji uskraćuje početak pristupnih pregovora.

Dok čekaju, Evropska unija je za države osmislila niz sporazuma o saradnjama. Ovi sporazumi služe da podstaknu reformu i pruže ekonomsku pomoć van formalnog procesa pristupanja.

Podsjećamo, Evropska komisija je BiH prošle sedmice dala pozitivnu preporuku za početak formalnih pregovora o pristupanju, a odluka se očekuje danas.

Politika

ZASJEO U STOLICU: Radovan Višković imenovan za v. d. direktora Autoputeva Republike Srpske

Radovan Višković, bivši predsjednik Vlade Republike Srpske, od danas je novi vršilac dužnosti direktora Javnog preduzeća “Autoputevi Republike Srpske”.

Ovo je za “Nezavisne novine” potvrdio Dalibor Panić, predsjedavajući Nadzornog odbora ovog javnog preduzeća.

On je rekao da je sjednica Nadzornog odbora održana jutros u 9 časova, te da je na njoj potvrđen izbor Viškovića.

“Izabran je Radovan Višković za direktora”, rekao je Panić.

Nastavi čitati

Politika

„VEĆI SAM PRIJATELJ SA IZETBEGOVIĆEM, NEGO SA DODIKOM“: Čović uvjeren da će Savjet ministara BiH usvojiti Plan rasta

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović kaže da je siguran da će Savjetnik ministara usvojiti Plan rasta, te je istakao da je „veći prijatelj sa porodicom Izetbegović, nego sa Dodikom“.

Kako je istakao, uvjeren je da će se na današnjoj sjednici Doma naroda parlamenta BiH ozbiljnije krenuti raditi.

– Siguran sam i da će Savjet ministara BiH završiti Plan rasta, odnosno predsjedavajuća Savjeta ministara da će to okončati, a da ćemo onda uzeti sebi u zadatak da ono što ne radimo godinu i po dana da završimo, dva zakona te budžet. Na tome se pokazuje ko je na neki način opredijeljen da BiH bude funkcionalna, učinkovita, evropska država, a ne kroz kojekakve izjave koje služe, ne znam ni ja čemu – rekao je Čović pojašnjavajući da se vjerojatno radi o preuranjenoj predizbornoj kampanji.

Smatra da BiH ima kapaciteta provesti ove reformske procese kroz sljedećih mjesec do najdalje dva mjeseca.

– Bojim se da sve dalje što će ići u iduću godinu biće više kalkulacija oko izbornih rezultata, procjena, na neki način nadmudrivanja, vanrednih izbora koji će se dogoditi u Republici Srpskoj… Tako da ne treba pasti na neki način pod uticaj takvih izjava niti se baviti njima, nego jednostavno se okrenuti budućnosti – zaključio je Čović.

Upitan je i da prokomentariše izjave lidera SDA Bakira Izetbegovića koji ga je prije par dana označio kao krivca zbog kojeg Hrvati ne mogu birati svog člana Predsjedništva BiH te da je jedan od razloga i bliskost s Miloradom Dodikom.

– Pa ja sam veći prijatelj s kolegom Izetbegovićem i porodicom Izetbegović nego s porodicom Dodik. E to je odgovor na sve što je kazao gospodin Izetbegović, ako je nešto kazao. Nisam pratio uopšte, niti ja komentarišem – rekao je Čović za RTV HB.

Nastavi čitati

Politika

ISTIČE ROK ZA REFORMSKU AGENDU: Gubi li BiH 108,5 miliona evra?

Savjet ministara BiH bi najkasnije danas u ponoć morao da usvoji reformsku agendu, a ako to ne uradi ostajemo bez dodatnih 108,5 miliona evra (oko 211,5 miliona KM), koji su nam namijenjeni u okviru Plana rasta za zapadni Balkan.

Ova obaveza je, da je bilo političke volje, mogla biti davno riješena, ali se u BiH kao i kod mnogih drugih pitanja, za sve čeka da dođe dan D.

Kada smo je juče pitali hoće li sazivati novu telefonsku sjednicu Savjeta ministara u vezi sa reformskom agendom, Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, potvrdila je da su u toku aktivnosti koje se na to odnose.

“Radimo na tome. Možda to bude danas, možda sutra. Ja uporno radim na tome, to nije nimalo lako ni jednostavno”, rekla je juče Krišto za “Nezavisne novine”.

Sjednica, međutim, juče nije održana, a ne desi li se to danas – možemo reći “zbogom” novoj astronomskoj svoti na koju smo imali pravo.

Savjet ministara BiH, podsjetimo, u četvrtak je održao vanrednu telefonsku sjednicu, a bolje da nije, jer nije imao ni kvorum za rad i odlučivanje o dnevnom redu na kojem je bila predložena Informacija o aktivnostima po zaključku s ranije sjednice, koja se odnosi na usaglašavanje teksta reformske agende i liste reformi.

“Za predloženu tačku dnevnog reda bilo je osam glasova, dok dva člana Savjeta ministara BiH nisu glasala”, saopšteno je tada iz Savjeta ministara BiH.

Konkretnije rečeno, SNSD-ovi ministri Srđan Amidžić i Staša Košarac nisu pristupili glasanju, nakon čega je Košarac rekao da se, kada Vlada Republike Srpske da saglasnost, tada u Savjetu ministara može odlučivati o reformskoj agendi i svim ostalim pitanjima.

Dejan Šajinović, novinar koji godinama prati teme koje se odnose na EU, podsjeća da je do sada bilo nekoliko pokušaja da se usvoji lista reformi, ali u BiH, dodaje, ova priča često podsjeća na dvoboj u kaubojskim filmovima kada se čeka ko će prvi popustiti i zato se za puno toga u BiH čeka na zadnji dan.

“Dodatni problem je u tome što se bh. političarima ne žuri da usvoje listu reformi jer bi novac koji bi EU proslijedila BiH pomogao građanima BiH, a ne njima. Sjetimo se kako se ekspresno formira vlast kada treba preuzeti fotelje, jer se tada zauzimaju pozicije na državnim jaslama. Ovaj novac koristi građanima i zato nema žurbe. Osim toga, napredak na evropskom putu znači vladavina prava i ograničavanje moći pojedinaca, a ni to nije u njihovu korist, što je dodatni razlog za ležernost i nezainteresovanost”, ističe Šajinović.

Zanimljivo je da su za 15. oktobar zakazane tri sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, i tek tada bi, 15 dana nakon što, po svemu sudeći, propustimo još jedan rok, parlamentarci trebalo da raspravljaju i o reformskoj agendi.

Evropski komesar za proširenje Marta Kos je nedavno tokom posjete BiH pozvala političke stranke u BiH da učine maksimalan napor i što prije usvoje reformsku agendu, kako se ne bi dalje gubila sredstva predviđena za razvojne projekte BiH.

“Plan rasta bi dosta pomogao, ali to zavisi od reformi, a meni i dalje nedostaje reformska agenda, i to ne razumijem… Ako ona ne bude dostavljena do 30. septembra, predloženo je umanjenje od dodatnih 10 posto. Ovaj novac će otići onima u regionu koji ostvaruju rezultate”, poručila je Kosova.

Plan rasta za zapadni Balkan je, inače, najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi evra, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama.

Nastavi čitati

Aktuelno