Connect with us

Politika

KAKO FUNKCIONIŠE pristupanje Evropskoj uniji?

Da bi postala punopravna članica Evropske unije, država mora da prođe nekoliko koraka.

Evropska unija danas ima 27 država članica. Države osnivači su — Holandija, Belgija, Luksemburg, Francuska, Italija i Njemačka — a ostale članice, njih 21, su se Evropskoj uniji priduživalo u nekoliko talasa i tokom nekoliko decenija.

Proces pridruživanja je zapravo veoma jednostavan i postavljen je u paragrafu 49 Lisabonskog ugovora EU.

Tri koraka do pristupanja:
Svaka evropska država može da podnese zahtjev za članstvo, sve dok poštuje vrijednosti EU kao što su vladavina prava,demokratija i ljudska prava.

Savjet Evropske unije (predstavništvo država članica) jednoglasno usvaja zahtjev i otvara pregovore. Komisija EU izdaje preporuku koju Evropski parlament mora da odobri. Složeni kriterijumi za pristupanje moraju da se poštuju.

Podnosilac zahtjeva i Savjet, u skladu sa međunarodnim pravom, potpisuju ugovor o pristupanju, koji moraju da ratifikuju sve države članice. Kada ugovor stupi na snagu, država postaje punopravna članica.

Zanimljivosti
– Jedina zemlja koja je povukla svoj zahtjev je Island, koji je to učinio 2015. godine.
– Jedina zemlja koja je do sada napustila članstvo i povukla se iz Evropske unije je Ujedinjeno Kraljevstvo. Ova država je iz EU izašla 2020. godine.

U zavisnosti od veličine države kandidata i u kakvom su obliku, pristupni pregovori mogu da traju nekoliko godina ili nekoliko decenija. Za to vrijeme, zemlja kandidat sprovodi reforme, a njena javna uprava, pravosuđe i privreda se prilagođavaju standardima EU.

Pregovori su podijeljeni u 35 poglavlja, a svaki korak ka pristupanju moraju jednoglasno da odobre sve države članice.

Kandidati takođe moraju da riješe sporove među sobom i teritorijalne sporove sa susjednim državama prije nego što se pridruže EU, objašnjava Bernd Rigert za DW.

Sadašnji kandidati se mogu podeliti u četiri grupe:
– Države koje se pripremaju da podnesu zahtjev za članstvo.
– Države koje su se prijavile (ovoj grupi pripada Bosna i Hercegovina).
– Države koje su postale zvanični kandidati nakon što je njihova prijava pozitivno ocijenjena (od država iz regiona ovoj grupi pripadaju Albanija i Sjeverna Makedonija).
– Države sa kojima su u toku pristupni pregovori – grupa u kojoj se nalaze Srbija, Crna Gora i Turska.

Koliko dugo mogu da traju pristupni pregovori?
Od trenutka kada je 1990-ih godina podnijela zahtjev za članstvo, Finskoj je trebalo samo tri godine da završi proceduru. Sa druge strane, tu je primjer Turske, koja pregovara od 2005. godine.

Evropska unija uvijek naglašava da je brzina kojom kandidati napreduju u njihovim rukama, odnosno zavisi koliko brzo sprovode reforme.

Takođe, države članice EU mogu da blokiraju proces, kao što to trenutno čini Bugarska, koja Sjevernoj Makedoniji uskraćuje početak pristupnih pregovora.

Dok čekaju, Evropska unija je za države osmislila niz sporazuma o saradnjama. Ovi sporazumi služe da podstaknu reformu i pruže ekonomsku pomoć van formalnog procesa pristupanja.

Podsjećamo, Evropska komisija je BiH prošle sedmice dala pozitivnu preporuku za početak formalnih pregovora o pristupanju, a odluka se očekuje danas.

Related Topics:

Politika

KRESOJEVIĆ POZIVA RAČUNOVOĐE: “Vrijeme je da se čuje naš glas – dođite na javnu raspravu o novom zakonu!”

Narodni poslanik PDP-a, Bojan Kresojević, poručio je da je konačno došlo vrijeme da se čuje glas računovođa, ističući da je ova profesija potcijenjena već 25 godina.

Kako kaže, vlast ne želi organizovati javnu raspravu o Nacrtu zakona o računovodstvu i reviziji, pa zato PDP preuzima inicijativu i poziva sve zaposlene u ovoj oblasti na javnu raspravu koja će biti održana u srijedu, 19. novembra, u hotelu Jelena.

Na skupu će se razgovarati o ključnim pitanjima za računovodstvenu i revizorsku profesiju, a Kresojević izdvaja nekoliko prioriteta:

Vratiti Savez računovođama,

Poboljšati ekonomski položaj računovođa,

Prolongirati rok za predaju izvještaja,

Smanjiti kazne računovođama,

Eliminisati zabranu računovodstvenim tehničarima da vode knjige srednjim i velikim preduzećima.

„Zajedničkim djelovanjem izborićemo se za prava računovođa i revizora. Vidimo se!“, poručio je Kresojević.

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ: „SNSD i HDZ blokadom Doma naroda pokazuju kukavičluk i političku frustraciju“

Branislav Borenović, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ocijenio je da je, kako kaže, namjerna blokada rada Doma naroda koju provode SNSD i HDZ „odraz kukavičluka i najobičnije političke frustracije“.

Borenović navodi da je riječ o klasičnoj zloupotrebi kvoruma, važnog ustavnog i poslovničkog mehanizma, čime se, tvrdi on, pokazuje da „apsurdni politički hir“ vladajućih stranaka nadilazi stvarne potrebe i normalan parlamentarni proces.

„Očigledno je da SNSD, posebno, ne može prihvatiti političku realnost – da više nemaju većinu za odlučivanje u oba doma Parlamenta BiH. I u maniru najvećih slabića bježe od odgovornog ponašanja“, poručio je Borenović.

On tvrdi da blokade nisu izraz političke snage, već nemoći.

„Još malo, pa će i taj SNSD obrazac bahatog, bezobraznog, primitivnog i nenarodnog djelovanja otići u političku prošlost“, zaključio je predsjednik PDP-a.

Nastavi čitati

Politika

DODIKOVO SRBOVANJE JE PUKLO: Dogovori neće donijeti ništa dobro Srpskoj

“Ne vjerujem da će dogovori koje je postigao Milorad Dodik i ukidanje zakona koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske donijeti bilo šta dobro Srpskoj, a kolika će šteta biti, to još niko ne zna.

Srbovanje je balon koji pukao jer nije bilo iskreno nego je služilo samo za prikupljanje političkih poena“, rekao je pisac i bivši ministar u Vladi Srbije Ratko Dmitrović u emisiji „MAT“ BN televizije.

– Bosanski lonac kuva, i u Banjaluci i u Sarajevu. Nakon tvrdnji da je Milorad Dodik pristao da BiH uđe u NATO, a da se imovina Srpske upiše u centralni registar i u katastar BiH, njegovih dogovora i povlačenja zakona usvojenih u Narodnoj skupštini, ne vjerujem da je to, kako se predstavlja, strateški dugo planirani politički potez, koji će donijeti dobro Srpskoj, tvrdi Dmitrović.

„99 % mislim da će BiH ubrzano krenuti u članstvo ka NATO. Što se tiče imovine, to je na neki način nagoviješteno i potezima u zadnjih 20-ak dana i nekim odlukama, a ovo oko NATO dodatno dovodi u ne baš zavisnu situaciju Republiku Srbiju“, smatra Dmitrović.

Na pitanje da li je poslije toga došlo do šumova između Dodika i zvaničnog Beograda, te da li je Dodik kamen oko vrata predsjedniku Vučiću, Dmitrović kaže da je Vučić sigirno bio pod pritiskom.

„Vučić je sigurno bio izložen pritiscima spolja, ja bih mogao da kažem i Amerikanaca, kad se Dodik ponašao onako kako se ponašao. On je tu ne balansirao, nego mislim da je uspio da smiri te strasti i da je njegova politika, konkretno o Republici Srpskoj, bila najbolja moguća u tom trenutku. On to radio sjajno. Ne vidim sad da Dodik može njemu više nešto da šteti“, mišljenja je Dmitrović.

– Srbovanje Milorada Dodika je puklo kao vašarski balon, a istinskog srbovanja nije ni bilo nego glume za velike pare, rekao je ranije Dmitrović koji, kako kaže, ne prihvata da neko odjednom može da promijeni političku poziciju i ubjeđenja i od anacionalnog političara postane nacionalista.

„Taj preokret u životu jednog političara ne mogu da prihvatim da je iskren i mislim da je kalkulantski zbog toga što se ispostavljalo da to srbovanje donosi političke poene, širenje biračkog tijela, i da je on, što je legitimno, rekao „dobro, ovo je ovako sad uredu“. Ne kažem da ne vjerujem Dodiku ništa, ali ne vjerujem ljudima koji mogu to da urade“, kategoričan je Dmitrović.

Govoreći o kampanji SNSD-a za prijevremene predsjedničke izbore, Dmitrović kaže da nikad do sada nije vidio kampanju u kojoj su se, umjesto samog kandidata, slikali i bivši predsjednici.

„Kad sam prvi put vidio plakat na kom je u centru Siniša Karan, a sa jedne i druge strane Milorad Dodik i Željka Cvijanović, mislio da je to neka montaža protiv Karana. Međutim, vidio da je to službeni plakat i da na njemu piše „Za Karana, za Dodika“. Ne znam zašto za Dodika.

Ako Siniša Karan sam po sebi nema nikakvu preporuku, ako sebe ne preporučuje nekim svojim prošlim životom, sposobnošću, potencijalima, a preporučuju ga Dodik i Cvijanovićka, onda to ne govori ništa dobro ni o njemu, a ni o njima“, jasan je Dmitrović.

– Ne bi bilo loše da kandidat SDS-a za predsjednika Srpske Branko Blanuša dobije šansu kao što su je i drugi dobijali, smatra Dmitrović.

„Ne mislim da bi to bilo loše. Mislim da bi bilo dobro, ako ništa drugo, da se promijeni stanje, jer ovo što je do sada bilo u Republici Srpskoj nije dobro. ‘Ajde bar nešto da se promijeni, da vidimo da li će da bude bolje“, kaže Dmitrović.

Kada je riječ o odnosima Srbije i Hrvatske, Dmitrović kaže da je službeni odnos Beograda i Zagreba drugačiji, ali da je odnos značajnog dijela hrvatske javnosti nakon prodora ustaštva i ulaska Domovinskog pokreta u Vladu Hrvatske, prema Srbiji na nivou s početka 90-ih godina.

„Što je najgore, vrlo mali broj se protivi tome. U Hrvatskoj u ovom trenutku, a vrlo dobro znam šta pričam, ponos biti proustaški nastrojen. Ostale su male snage na čelu sa ne SDP-om, bivšim komunistima nego sa ovom grupacijom „Možemo“ i nekoliko žena koje se bore protiv toga. Muškarci ćute sem dvojilce ili trojice istoričara. Ustaštvo tutnji Hrvatskom i to je zaista zabrinjavajuće“, ističe Dmitrović.

– Govorio sam da će, kad više Srba ne bude u Hrvatskoj ili ih bude toliko da neće predstavljati problem čak ni ekstremistima, oni krenuti jedni na druge. To se sad događa jer se Hrvati žestoko kače između sebe“, zaključio je Dmitrović.

Nastavi čitati

Aktuelno