Connect with us

Politika

KAKO FUNKCIONIŠE pristupanje Evropskoj uniji?

Da bi postala punopravna članica Evropske unije, država mora da prođe nekoliko koraka.

Evropska unija danas ima 27 država članica. Države osnivači su — Holandija, Belgija, Luksemburg, Francuska, Italija i Njemačka — a ostale članice, njih 21, su se Evropskoj uniji priduživalo u nekoliko talasa i tokom nekoliko decenija.

Proces pridruživanja je zapravo veoma jednostavan i postavljen je u paragrafu 49 Lisabonskog ugovora EU.

Tri koraka do pristupanja:
Svaka evropska država može da podnese zahtjev za članstvo, sve dok poštuje vrijednosti EU kao što su vladavina prava,demokratija i ljudska prava.

Savjet Evropske unije (predstavništvo država članica) jednoglasno usvaja zahtjev i otvara pregovore. Komisija EU izdaje preporuku koju Evropski parlament mora da odobri. Složeni kriterijumi za pristupanje moraju da se poštuju.

Podnosilac zahtjeva i Savjet, u skladu sa međunarodnim pravom, potpisuju ugovor o pristupanju, koji moraju da ratifikuju sve države članice. Kada ugovor stupi na snagu, država postaje punopravna članica.

Zanimljivosti
– Jedina zemlja koja je povukla svoj zahtjev je Island, koji je to učinio 2015. godine.
– Jedina zemlja koja je do sada napustila članstvo i povukla se iz Evropske unije je Ujedinjeno Kraljevstvo. Ova država je iz EU izašla 2020. godine.

U zavisnosti od veličine države kandidata i u kakvom su obliku, pristupni pregovori mogu da traju nekoliko godina ili nekoliko decenija. Za to vrijeme, zemlja kandidat sprovodi reforme, a njena javna uprava, pravosuđe i privreda se prilagođavaju standardima EU.

Pregovori su podijeljeni u 35 poglavlja, a svaki korak ka pristupanju moraju jednoglasno da odobre sve države članice.

Kandidati takođe moraju da riješe sporove među sobom i teritorijalne sporove sa susjednim državama prije nego što se pridruže EU, objašnjava Bernd Rigert za DW.

Sadašnji kandidati se mogu podeliti u četiri grupe:
– Države koje se pripremaju da podnesu zahtjev za članstvo.
– Države koje su se prijavile (ovoj grupi pripada Bosna i Hercegovina).
– Države koje su postale zvanični kandidati nakon što je njihova prijava pozitivno ocijenjena (od država iz regiona ovoj grupi pripadaju Albanija i Sjeverna Makedonija).
– Države sa kojima su u toku pristupni pregovori – grupa u kojoj se nalaze Srbija, Crna Gora i Turska.

Koliko dugo mogu da traju pristupni pregovori?
Od trenutka kada je 1990-ih godina podnijela zahtjev za članstvo, Finskoj je trebalo samo tri godine da završi proceduru. Sa druge strane, tu je primjer Turske, koja pregovara od 2005. godine.

Evropska unija uvijek naglašava da je brzina kojom kandidati napreduju u njihovim rukama, odnosno zavisi koliko brzo sprovode reforme.

Takođe, države članice EU mogu da blokiraju proces, kao što to trenutno čini Bugarska, koja Sjevernoj Makedoniji uskraćuje početak pristupnih pregovora.

Dok čekaju, Evropska unija je za države osmislila niz sporazuma o saradnjama. Ovi sporazumi služe da podstaknu reformu i pruže ekonomsku pomoć van formalnog procesa pristupanja.

Podsjećamo, Evropska komisija je BiH prošle sedmice dala pozitivnu preporuku za početak formalnih pregovora o pristupanju, a odluka se očekuje danas.

Politika

OD AUSTRIJE DO BIH! Krivična prijava zbog secesije, Dodik i saradnici pod lupom!

Jedanaest poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dobilo je odgovor iz Tužilaštva BiH u vezi sa statusom krivične prijave koju su ranije podnijeli, a koja se odnosi na Mladena Filipovića, šefa Predstavništva Republike Srpske u Austriji, te više povezanih lica i političkih zvaničnika, saznaje Raport.

U prijavi, koja je podnesena 13. februara, Filipović se dovodi u vezu s aktivnostima i lobističkim djelovanjem usmjerenim prema nezavisnosti Republike Srpske , a među osobama koje se spominju u prijavi su i Milorad Dodik, Nenad Stevandić i Radovan Višković.

Otvoren predmet

Dio prijave odnosi se i na konsultantski ugovor zaključen 6. septembra 2025. godine, u koji je uključen i Ari Ben-Menashe, koji je djelovao u ime kanadske kompanije Dickens & Madson Canada Inc.

Iz Tužilaštva BiH sada je stigao odgovor u kojem se navodi da je predmet formiran 12. februara 2026. godine, na osnovu zaprimljene krivične prijave protiv Mladena Filipovića, NN lica, te drugih povezanih osoba.

Navodi se i da je Tužilaštvo naknadno, 16. i 25. februara, zaprimilo i dopunu prijave koju je podnijelo 11 državnih poslanika, te da je predmet u statusu ‘otvoren’, dok se preduzimaju potrebne mjere i radnje u cilju provjere navoda i donošenja konačne tužilačke odluke.

Poslanici su ranije upozorili da se u ovom slučaju radi o ozbiljnim krivičnim djelima koja se, između ostalog, odnose na napad na ustavnopravni poredak BiH, ugrožavanje teritorijalnog integriteta, te moguće trgovanje uticajem i pribavljanje koristi kroz političko djelovanje.

Kako su naveli u dopisu Tužilaštvu BiH, do trenutka slanja zahtjeva nisu imali nikakvu informaciju o postupanju po prijavi, zbog čega su zatražili hitno izjašnjavanje, upozoravajući na značaj slučaja i moguće posljedice po ustavni poredak države.

Podsjećanja radi, riječ je o slučaju koji se odnosi na djelovanje tzv. Predstavništva Republike Srpske u Beču, koje formalno posluje kao firma Wirtschaftsinformationsbüro GmbH registrovana u Austriji i koje je kroz lobističke ugovore vodilo aktivnosti na secesiji Republike Srpske od BiH

Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković ranije je upozorio Ministarstvo spoljnih poslova Austrije da se ova firma dovodi u vezu s međunarodnim političkim lobiranjem usmjerenim na nezavisnost Republike Srpske.

Ranije je za Raport iz Ministarstva spoljnih poslova Austrije potvrđeno da su nakon Konakovićevog pisma, pokrenute interne provjere .

Inače, ovaj predmet je dodijeljen tužiocu Vedrani Mijović za koju se sumnja da pogoduje kadrovima SNSD-a, a najpoznatija je po tome što je obustavila istragu protiv Dodika, Viškovića i Stevandića po prijavi za napad na ustavni poredak.

Stoga, kako su ranije najavili neki od poslanika, oni će s posebnom pažnjom pratiti ovaj slučaj.

Raport

Nastavi čitati

Politika

NOVI MILONI ZA STARE DUGOVE! Vlada daje garancije za nova zaduženja

Vlada Republike Srpske prihvatila je inicijative da se izdaju garancije bolnicama u Gradišci, Prijedoru i Trebinju za milionska kreditna zaduženja kojim bi refinansirale ranije obaveze.

Tako je “Bolnica Gradiška” podnijela inicijativu za dobijanje garancije od Vlade RS za zaduženje od četiri miliona maraka, dok je bolnica “Dr Mladen Stojanović” iz Prijedora tražila odobrenje i garancije da se zaduži 3,3 miliona maraka.

Treća bolnica, “Sveti arhiđakon Stefan – 9. januar” iz Trebinja planira se zadužiti 3,4 miliona maraka za podmirivanje starih dugova.

Sve tri bolnice će se kreditno zadužiti pod istim uslovima i sa rokom otplate do pet godina.

Nakon što je Vlada RS usvojila inicijative, u narednih nekoliko sedmica trebalo bi i da prihvati odluke o zaduženju.

Inače, ​Vlada RS dogovorila je u novembru prošle godine modalitet za izmirenje oko 75 miliona KM zaostalih poreskih i obaveza prema Fondu zdravstvenog osiguranja za deset javnih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj.

Najavili su tada da će tim zaduženjem zdravstveni sistem Republike Srpske biti doveden u potpunu finansijsku stabilnost.

Rečeno je da će navedenih 75 miliona KM biti obezbijeđeno u okviru aranžmana sa Svjetskom bankom.

Takođe, ministarka finansija Zora Vidović tada je rekla da bi sav zaostali dug javnih zdravstvenih ustanova u Srpskoj trebao da bude izmiren ove godine, piše Capital.

Nastavi čitati

Politika

Blanuša odgovorio Ministarstvu trgovine: SJEDNITE DOBILI STE 1!

”Zaposlene u Ministarstvu trgovine i turizma koji su pokušali napraviti demanti činjenice da se od 14 КM ubranih akciza i PDV-a na rezervoaru od 40 litara goriva građanima vrate 4 КM, treba vratiti u školu i provjeriti njihove diplome, jer ili ne poznaju matematiku ili ne znaju kako se raspodjeljuju akcize i PDV!”, rekao je predsjednik SDS-a Branko Blanuša reagujući na saopštenje Ministarstva trgovine u kojem tvrde da od 0,30 КM akciza Republici Srpskoj pripadaju 34% što je 0,10 КM.

Sve akcize ubrane u cijeloj BiH, podsjeća Blanuša, uplaćuju se na Jedinstven račun odakle se dijele prema koeficijentima koje utvrdi UIO.

”Nije tačno, kao što pokušavaju obmanuti iz Ministarstva, da Republici Srpskoj pripada 34% od samo onog što je ubrano u Srpskoj. Republika Srpska dobija nazad 34% od onog što je prihodovano u cijeloj BiH, a to je više od 10 feninga po litru prodatom u Republici Srpskoj, jer FBiH ima duplo više stanovnika i duplo veću potrošnju goriva a sve se to ulazi u sumu koja se dijeli”, podsjeća Blanuša.

Po logici Ministarstva, napominje on, oni silom žele da građani Republike Srpske pune budžete FBiH, BiH i Brčko Distrikta, iako sve političke partije iz FBiH podržavaju zamrzavanje akciza na šest mjeseci.

Nastavi čitati

Aktuelno