Connect with us

Politika

U SRPSKOJ PREKO 700 VD DIREKTORA! Kriminalni način upravljanja i metod za ucjenu

Vršioci dužnosti direktora u javnim preduzećima ostaju godinama, iako je to u praksi zamišljeno kao prelazno rješenje. Ovo pitanje nije zakonom regulisano, što ostavlja dosta prostora za razne malverzacije i dovodi do toga da i narodni poslanici obavljaju duple javne funkcije.
To se u Republici Srpskoj svakim danom već skoro deceniju potvrđuje jer su baš naši VD direktori ili vršioci dužnosti direktora brojnih javnih preduzeća u fazi čekanja čak i po nekoliko godina.

Time se krši zakon jer status VD direktora treba da traje najkraće 3, a najduže 9 mjeseci.

Mnogi kažu da funkcije v.d. direktora služe i kao jedan vid ucjene, jer Vlada u svakom trenutku može smijeniti svakog v.d. direktora bez nekog dodatnog obrazloženja, a ne radi to.

Pravni stručnjak Milan Blagojević objašnjava kako to u praksi izgleda.

„Kad ga postavite na samo dva ili tri mjeseca vršenja dužnosti direktora neke javne ustanove time mu šaljete poruku kad istekne tri mjeseca ako se ne ponašaš kako ja želim ili uradiš šta ja hoću nećeš biti ponovo izabran i time se ti ljudi pretvaraju u korisne izvršioce potreba moćnih pojedinaca“, kaže Milan Blagojević, pravni stručnjak.

I baš tamo gdje se donose zakoni, najviše se i krše zakoni jer u skupštinskim klupama sjede poslanici koji su istovremeno u mandatu v.d. direktora. Tako je Dražen Vrhovac, od januara 2020. godine v.d. direktora Investiciono-razvojne banke RS.

Maksim Skoko je prije godinu dana postavljen za v.d. direktora Rudnika i termoelektrane Gacko, a Darko Banjac je na istoj poziciji u “Banji Mlječanici” od maja 2020. godine.

Apsolutni rekorder u mandatu v.d. direktora je Dejan Kusturić, koji je imenovan na tu poziciju u Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske od 2016. godine, a tu je i Milan Dakić, koji je od decembra 2022. godine u “Putevima RS”.

„To je usuđujem se reći baš i svojevrsni kriminal i kriminalni način upravljanja ljudima kojim se zarobljavaju ne samo ti pojedinci nego i kompletna država i društvo“, smatra Blagojević.

A da je VD biti lako, VD bi bio svako. Zato tu privilegiju u Republici Srpskoj ima više od 700 raznih vd direktora od lokalnih do republičkih institucija i javnih preduzeća koji dolaze iz različitih političkih partija.

Još veći problem je to da većina njih za te pozicije ne ispunjava čak ni najosnovnije uslove, tačnije nemaju potrebnu školsku kvalifikaciju za tako nešto. Tako na primjer imamo situaciju da su poljoprivredni inžinjeri direktori strateških sistema u Elektropirvredi ili da elektroinžinjeri vode veterinarske zavode.

„U velikoj mjeri uptina je i sama zakonitost kako pravnih tako i poslovnih i personalnih odluka i akata vršioca dužnosti nakon isteka dozvoljenog zakonom predviđenog perioda“, ističe Mile Dmičić, profesor ustavnog prava.

Javna preduzeća prednjače u vd mandatima. Šume, Putevi, Željeznice Srpske, Elektroprivreda, Aerodromi, svi oni koji bi zbog građana trebalo da posluju po zakonu rade upravo suprotno.

I nikom ništa, svi se prave kao da se to ne dešava, svako svoju korist uzima, a opet su građani na gubitku, smatra opozicija.

„Ova vlast postavlja direktore od danas do sutra. Zamislite kako direktori funkcionišu kada ujutru idu na posao, a poslije podne ne znaju da li će ostati tu.

To je namjeran politički pritisak na rukovodioce pogotovo iz strateških preduzeća gdje pod pritiskom političkih partija direktor uslovljen da mora da sluša svog političkog lidera a ne da radi ono što je porpisano aktima RS“, ističe Slaviša Marković, poslanik PDP-a u NS RS.

A rješenje ovog problema itekako postoji. A to je Ombudsman za ljudska prava koji u svako doba ima pravo po zakonu da pokrene sudski postupak tamo gdje smatra da se krši zakon.

Ipak, sudskih postupaka i žalbi, bar što se tiče vd direktora nije bilo, ali je tokom 2022. godine razmatrano 104 žalbi druge vrste i upućeno je 50 preporuka, saopšteno je za BN iz Institucije Ombudsmana za ljudska prava BiH.

(BN)

Related Topics:

Politika

ZUKAN PORUČIO “Sutrašnja sjednica NSRS posljednji i opasan KORAK KA RAZBIJANJU BiH”

Kolegij Narodne skupštine Republike Srpske utvrdio je dnevni red za sutrašnju sjednicu, na kojoj će se raspravljati i o prijedlogu novog Ustava RS-a. Ovaj potez izazvao je oštre reakcije u političkom vrhu Bosne i Hercegovine, a posebno je zabrinutost izrazio ministar odbrane BiH Zukan Helez, koji je ovaj prijedlog nazvao “opasnim i posljednjim korakom u razbijanju Bosne i Hercegovine”.

“Ovaj prijedlog predstavlja direktan udar na ustavni poredak BiH i kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. U članu 9. predloženog teksta stoji da ‘RS ima pravo na samoopredjeljenje’. Skoro svaka odredba ovog prijedloga predstavlja pokušaj preuzimanja nadležnosti države BiH. Predviđa se ukidanje Oružanih snaga BiH i formiranje vojske RS-a, ukidanje bosanskohercegovačkog državljanstva i uvođenje tzv. ‘državljanstva RS-a’. To su opasne namjere koje podsjećaju na mračne devedesete godine i planove Miloševića, Karadžića i Mladića, koje nisu uspjeli ostvariti ni oružanim putem”, izjavio je Helez.

Ministar je naglasio da vlasti u Republici Srpskoj, predvođene Miloradom Dodikom, kontinuirano rade na urušavanju Bosne i Hercegovine te da su prešli sve granice koje su se mogle tolerisati.

“Dodik i njegova klika moraju biti zaustavljeni odmah! Sjednica Narodne skupštine RS-a ne smije biti održana s ovakvim dnevnim redom. Ukoliko bi se novi ustav RS-a usvojio u ovom obliku, Bosna i Hercegovina bi bila vraćena u najtamniji period svoje istorije. Pravosudne institucije BiH, posebno Tužilaštvo BiH, moraju hitno reagovati i narediti SIPA-i hapšenje rukovodstva Narodne skupštine RS-a i Milorada Dodika, zvaničnog predlagača ovog ustava. Ako se sada ne reaguje, Dodik će samo dodatno ojačati i nastaviti s razaranjem države, jer je krenuo na put bez povratka”, upozorio je Helez.

Ministar je pozvao međunarodnu zajednicu da hitno reaguje i spriječi ovaj pokušaj rušenja Bosne i Hercegovine.

“Pozivam Visokog predstavnika u BiH Šmita, države članice PIC-a, EUFOR, NATO i Vijeće sigurnosti UN-a da odmah reaguju u skladu sa svojim mandatima i Dejtonskim sporazumom kako bi zaštitili ustavnopravni poredak BiH. Ne smijemo dopustiti ponavljanje historijskih grešaka! Međunarodni prijatelji Bosne i Hercegovine nebrojeno puta su izjavili da su uz nas, da su ovdje kako bi očuvali mir i stabilnost. Sada je trenutak da te riječi pretvore u djela”, poručio je Helez.

Na kraju, ministar je istakao da će, ukoliko ne reaguje visoki predstavnik koji ima ovlasti smijeniti odgovorne, institucije države BiH same odlučno odgovoriti na ovu prijetnju separatista.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

SELAKU ŠANSE SVE MANJE? Ministarska fotelja sve dalje

Imenovanje Gorana Selaka za ministra bezbjednosti BiH je, kako sada stvari stoje, pod velikim znakom pitanja.

Računica je jednostavna – Predstavnički dom ima 42 člana i da bi bilo izglasano imenovanje, potrebna je većina glasova prisutnih poslanika, kao i entitetska većina, koja podrazumijeva najmanje deset glasova iz FBiH i pet iz Srpske.

Međutim, stranke “trojke”, koje čine SDP, NiP i Naša stranka, već su najavile da neće podržati Selaka, što znači da su šanse da on naslijedi uhapšenog i pritvorenog Nenada Nešića na funkciji ministra bezbjednosti praktično nikakve, s obzirom na to da je i SDA još ranije najavila da neće podržati nijedno imenovanje.

Predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić i lider SDP BiH rekao je da oni neće podržati imenovanje Selaka, a isto je potvrdio i poslanik ove stranke u Predstavničkom domu parlamenta BiH Saša Magazinović.

Podsjetimo, prije nekoliko dana predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto donijela je odluku o imenovanju lidera SPS-a za ovu poziciju, gdje bi trebalo da naslijedi lidera DNS-a Nenada Nešića, pišu Nezavisne.

Ovakvu odluku, međutim, treba da potvrdi i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Ovo imenovanje, prije toga, dolazi na dnevni red Komisije za pripremu izbora Savjeta ministara, čiji stav je potreban, ali nije obavezujući.

Kako je potvrdio Magazinović, član ove komisije, a koja zasjeda danas, on neće biti na sjednici zbog drugih obaveza.

– Mišljenje komisije nije obavezujuće, iako smatram da će biti negativno. Ono što jeste bitno i obavezujuće je glasanje Predstavničkog doma o kandidatu za ministra koje će se desiti na sjednici 17. marta. Na toj sjednici će ovaj prijedlog biti odbačen velikom većinom glasova – rekao je Magazinović.

Na kraju je imao i poruku za Krišto, a koja se tiče izbora novog ministra bezbjednosti BiH.

-Nakon toga predsjedavajuća Vijeća ministara treba predložiti kandidata za ministra sigurnosti koji može dobiti podršku u parlamentu, a to nije kandidat kojeg će predložiti SNSD ili neko od njihovih partnera – naveo je Magazinović.

Ukoliko Selak ne dobije zeleno svjetlo u Predstavničkom domu, ta pozicija mu je definitivno izmakla. Zakon o Savjetu ministara BiH je jasan.

– Ako Predstavnički dom ne potvrdi odluku predsjedavajućeg Savjeta ministara o imenovanju ministra ili zamjenika ministra, predsjedavajući Savjeta ministara dužan je da u roku ne dužem od osam dana imenuje drugo lice na to mjesto i da takvu odluku dostavi na potvrdu Predstavničkom domu, ili da podnese ostavku – navodi se u zakonu.

Selak je, podsjetimo, prošao provjere Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH i Centralne izborne komisije (CIK) BiH, a koje se tiču prijedloga za imenovanje za novog ministra bezbjednosti BiH. Dakle, prema zakonskim procedurama propisanim Zakonom o Savjetu ministara BiH, potvrđeno je da Selak ispunjava sve potrebne uslove i da ne postoje prepreke za njegovo imenovanje.

Selak je radio 20 godina u oblasti izvršenja krivičnih i prekršajnih sankcija, uključujući i petogodišnji mandat na čelu Kazneno-popravnog zavoda Banjaluka. Kao narodni poslanik u prošlom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske obavljao je funkciju zamjenika predsjednika Odbora za bezbjednost.

Podsjetimo, lider DNS-a Nenad Nešić je u pritvoru, zbog sumnje da je kršio zakon dok je bio na čelu “Puteva Republike Srpske”. Predmet kojim je obuhvaćen Nešić formiran je još 2019, a četiri godine kasnije, u januaru 2023, on sjeda u fotelju ministra bezbjednosti BiH.

Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

EVO ŠTA DODIK PLANIRA NOVIM USTAVOM! “Komandovanje vojskom i postavljanje i unapređivanje oficira Srpske?”

Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske, odlukom predstavnika skupštinske većine, odlučio je da se održi Posebna sjednica parlamenta Srpske na kojoj će se raspravljati o Nacrtu novog ustava Srpske.

U dijelu pod nazivom “Organizacija Srpske” navodi se da, kao i do sada, ustavotvornu i zakonodavnu vlast u Srpskoj ostvaruje Narodna skupština. Republiku, kako je navedeno, predstavlja i njeno državno jedinstvo izražava predsjednik Republike Srpske, izvršnu vlast vrši Vlada, sudsku sudovi, a zaštitu ustavnosti i zakonitosti obezbjeđuje Ustavni sud Republike Srpske.

Članom 79 propisano je da Narodna skupština, između ostalog, odlučuje o promjeni Ustava, utvrđuje teritorijalnu organizaciju Srpske, raspisuje republički i referendum o statusu Republike.

U stavu 7. istog člana predviđeno je da Narodna skupština raspisuje izbore za narodne poslanike i predsjednika Republike.

Stav 16. istog člana predviđa da Skupština, kao i do sada ratifikuje sporazume o specijalnim paralelnim vezama, ali i sporazume o udruživanju u složene državne zajednice federalnog ili konfederalnog uređenja.

Međutim, ono što privlači posebnu pažnju jeste nova nadležnost predsjednika Republike Srpske, a to je “komandovanje vojskom i postavljanje i unapređivanje oficira Republike Srpske”.

Podsjećamo, u avgustu 2005. godine i uz podršku Milorada Dodika i SNSD, Narodna skupština RS pristala je na formiranje jedinsitvenih Oružanih snaga BiH, kao i “gašenje” Vojske Republike Srpske.

U članu 98, kako prenosi Srna propisano je da kada je predsjednik Republike spriječen da obavlja dužnost ili mu mandat prestane prije isteka vremena na koje je biran, mijenja ga predsjednik Narodne skupštine, ali ne duže od tri mjeseca.

Prema članu 99, predsjednik Republike Srpske je odgovoran građanima i oni ga mogu opozvati istim postupkom po kome su ga i izabrali.

U članu 101 navodi se da je Senat savjetodavno tijelo najviših ustavnih institucija Republike Srpske koji razmatra pitanja od posebnog značaja za politički, nacionalni, ekonomski i kulturni razvoj Republike Srpske i najvišim ustavnim institucijama daje mišljenje o pitanjima iz njihove nadležnosti.

Senat ima do 55 članova, koje imenuje predsjednik Republike Srpske, a za članove Senaga imenuju se istaknute ličnosti iz javnog, naučnog i kulturnog života.

Srna/Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno