Connect with us

Politika

ŠMIT O BIH: Ponovo zaprijetio bonskim ovlašćenjima

Zeleno svjetlo za početak pregovora BiH s EU znači da BiH sada igra u “višoj ligi”.

Rekao je to Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske, Rusija i Kina ne priznaju za visokog predstavnika u BiH.

U intervjuu za Avaz Šmit je govorio i o tome da li će iskoristiti bonske ovlasti i donijeti odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona, Dodikovim navodima da odluku neće prihvatiti, HDZ prijedlogu za promjenu načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva, zakonu o državnoj imovini, te evropskoj budućnosti BiH.

Komentarišući zeleno svjetlo za početak pregovora s EU, Šmit je ponovio kako BiH sada igra u „višoj ligi“.

– BiH političari trebaju biti svjesni da pred njima stoji ozbiljan i enorman posao kojeg se trebaju prihvatiti. To bi moglo biti iznenađenje za ljude poput Milorada Dodika, ali u budućnosti će, naprimjer, odluke Evropskog suda pravde u Luksemburgu biti jednako važne kao odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, koji će ulaziti u detalje nacionalnog zakonodavstva u BiH i, ako ono ne bude u skladu s evropskim zakonom, plaćaćete kazne. Ako uđete u evropski klub, imaćete mnogo benefita za građane, ali moraćete pratiti evropske smjernice – napomenuo je Šmit.

Preduzeti mjere
Šmit je, takođe, komentarisao i mogućnost nametanja Izbornog zakona.

– Domaći političari su obećali, još 12. juna 2022. godine, tokom sastanka s predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom, da će građanima omogućiti fer i pravedne izbore. Nažalost, do danas to nisu uradili. Puno su razgovarali o tome, ali rezultata nije bilo, tako da sam krajem decembra prošle godine najavio da ću iskoristiti bonske ovlasti ako se ne dogovore. Dogovor nije postignut, a vrijeme im curi. Građani žele da vide da im se glas računa, a, ako ne bude dogovora, preduzećemo mjere – naglasio je Šmit, ali nije precizirao kada će to biti.

Najave su da bi se to moglo desiti već danas, a najkasnije krajem sedmice.

Šmit je prokomentirao i izjavu Milorada Dodika kako neće prihvatiti nikakvo nametanje u vezi s pitanjem Izbornog zakona.

– Mislim da ljudi koji žive u Banjaluci imaju iste želje kao i ljudi koji žive u Mostaru. Oni žele da se njihov glas prizna. To što Dodik govori kako on neće prihvatiti odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona, je li to znači da on hoće da pokrade izbore? Dodiku bih preporučio da se malo opusti, da sjedne s predstavnicima drugih političkih stranaka i da dogovore zakon koji su obećali Evropskoj uniji prije skoro dvije godine – kazao je Šmit.

Ne dirajte sudije
Šmit je kazao da Dodik treba biti svjestan da on garantuje postojanje i Federacije, i Republike Srpske, i Distrikta Brčko.

– Neka bude siguran da poštujem Dejton, ja sam tu da branim Dejton, koji je pravna osnova za Federaciju, Srpsku i Distrikt Brčko. Neka se ne brine da će bilo kakve nereguliranosti proći između Federacije, Srpske i Distrikta Brčko, zato na Izbornom zakonu radimo zajedno – kazao je Šmit.

Takođe, je komentarisao i zahtjeve HDZ da se u izmjene Izbornog zakona uključi pitanje izbora članova Predsjedništva.

– Ja sam zahtijevao tehničke izmjene. Pitanje izbora članova Predsjedništva, prije svega zbog presude “Sejdić – Finci”, svakako ostaje i mislim da je kontraproduktivno i štetno sva jaja pokušavati trpati u jednu korpu, jer tako se neće riješiti ništa. Izazove i pitanje treba rješavati jedno po jedno – naglasio je Šmit.

Osvrnuo se i na Dodikove zahtjeve da se iz Ustavnog suda BiH izbace strane sudije.

– Ja bih im jasno poručio: “Neka ne diraju strane sudije!” To nije na strankama da odlučuju da li žele da imaju strane sudije ili ne, oni su sastavni dio Ustava BiH, a Ustav kaže da trojicu sudija bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, rekao je Šmit.

Državna imovina
Šmit se dotakao i pitanja državne imovine.

– Mi tu govorimo o državnom vlasništvu bivše Jugoslavije i njenoj raspodjeli u Bosni i Hercegovini. Ostale jugoslavenske republike su to pitanje davno riješile. Ustavni sud BiH je jasno rekao da treba usvojiti zakon o državnoj imovini. To ne znači da država treba biti vlasnik svega. Ja sam napravio grupu s ekspertima, ne s političarima. Oni su dali nekoliko prijedloga, postoji nekoliko pristupa za rješavanje ovog pitanja, ali ovo je važno pitanje evropskih integracija. Ko je sada vlasnik imovine? Ako to ne znate, niko vam neće investirati u to. Ono čemu ja težim jeste da sakupim međunarodna iskustva za rješavanje ovog pitanja. Međunarodni pravnici, iskusni ljudi iz federalnih država poput Švajcarske, Španije, takođe, i Njemačke, koja je ujedinila liberalni i komunistički dio zemlje, učestvuju u rješavanju ovog problema – naglasio je Šmit.

Uživanje u iftarima
Šmit je otkrio i kako provodi slobodno vrijeme u BiH.

– Ponekad mi nedostaje njemačka jednostavnost putovanja iz jednog mjesta u drugo. Ono što mi se veoma sviđa u BiH je priroda, vodopadi, a “navučen” sam na BiH jela iz svih kultura, ali u posljednje vrijeme uživam u mogućnosti da jedem ukusna iftarska jela. Moram reći da mi se ovdje ljudi mnogo sviđaju, tako su evropski i tako pristojni. Nekad mi dođe da Nijemcima kažem da bi mogli biti malo ljubazniji i da bi mogli doći u BiH da to nauče – zaključio je Šmit

Related Topics:

Politika

DA LI NEKO PROFITIRA? Kome najviše odgovara velika politička kriza u BiH?

Koalicija na nivou BiH je već mjesecima u krizi, u toj mjeri da se ne zna ni ko su koalicioni partneri, ali, uprkos tome, niko iz stranaka koje čine većinu ne spominje dijalog kojim bi bila riješena sadašnja trakavica, što, prema riječima analitičara, nije iznenađujuće, jer domaćim političarima ovakva situacija i odgovara.

Pokušaj dvije “trojke”, jedne iz FBiH i jedne iz Srpske, da naprave novu većinu, osuđen je na propast, a SNSD je još u vlasti. Međutim, sadašnje stanje je takvo da problemi isplivavaju na površinu iz dana u dan, kako u Savjetu ministara BiH, tako i u oba doma parlamenta BiH.

Novinar Zoran Krešić kaže da, zapravo, gotovo nikome nije stalo do dogovora, jer se dogovor u BiH predstavlja kao izdaja nacionalnih, partijskih, državnih interesa.

“Jer ako netko iz Sarajeva postigne dogovor s ‘partnerima’ iz RS, razapet će ga politički protivnici. A nerijetko i tzv. NVO i medijski čuvari revolucije. Sa druge pak strane, bilo kakav dogovor iz Banjaluke se tumači izdajom interesa entiteta. Možda je najlakša pozicija HDZ-u, koji nema ozbiljnije oporbe”, rekao je Krešić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, dodatnom zaoštravanju krize doprinijela je presuda predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, te ponašanje međunarodne administracije, koja se postavlja kao jedna od strana problema.

“Procjenjujem da se stvari neće mijenjati do izbora 2026. i da su zapravo zastoj i blokade naša sudbina”, istakao je Krešić.

Politikolog Mirko Matić naglašava da situacija na političkoj sceni BiH nikada nije izgledala neizvesnije, a danas se događaju stvari koje su bile nezamislive do prije samo nekoliko godina.

“Stanje u zemlji prati geopolitičke promene na globalnom nivou i lokalni akteri će radije ostati nemi nego delovati samostalno u ovakvo nesigurnom vremenu. Do deblokade ne dolazi i jer nema realnih pritisaka niti signala od strane međunarodne zajednice, koja je u ovom trenutku podeljena i čiji je fokus sada usmeren ka Ukrajini”, rekao je Matić.

On pritom naglašava da ovakva situacija akterima domaće političke scene zapravo i odgovara.

“Našim političarima je status kvo, odnosno kriza, oduvek najviše odgovaralo, jer u takvoj postavci stvari se ne rešavaju realni problemi sa kojima se susreću građani, već se stvaraju novi”, naglasio je Matić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Vlast na nivou BiH već mjesecima nije postigla nijedan dogovor i, nakon što je Evropska unija otvorila pristupne pregovore sa BiH u martu ove godine, koalicija je praktično prestala da funkcioniše. Iako smo u osmom mjesecu, BiH još nije dobila ni budžet za ovu godinu.

Glavni akteri na političkoj sceni na nivou BiH koaliciju skoro više i ne spominju. Izuzetak je, istina, lider HDZ-a Dragan Čović, koji je prije nekoliko sedmica izjavio da nema mogućnosti da pravi političke promjene na nivou BiH.

Prema njegovim riječima, “ne postoji više politička ‘trojka'” u Republici Srpskoj, sa kojom su koalicioni partneri iz FBiH pregovarali posljednjih nekoliko mjeseci o ulasku u vlast na nivou BiH.

“Shvatili smo da to što dogovaramo danas za stolom, svi oni koji su dio tog procesa misle malo drugačije. Partnerstvo je odgovornost. Svako ima svoje pravo na svoju političku lepršavost, ali nemojte blizu nas. Što se tiče sarajevske ‘trojke’, mi sa njima radimo primarno na nivou Federacije BiH. Što se tiče te komunikacije na nivou BiH, komunikacija je skoro nikakva”, priznao je Čović.

Stanje u kojem se BiH trenutno nalazi, najmanje odgovara građanima. U kakvom smo ćorsokaku, svjedoči podatak da BiH od 24. januara ove godine nema ministra bezbjednosti, jer se Nenad Nešić, tada iz pritvora, povukao sa te funkcije.

Nedostatak političke odgovornosti nas je nedavno koštao 108,5 miliona evra, a uskoro bismo mogli izgubiti još toliko. Naime, iako su manje od dva mjeseca ostala do 30. septembra, kada bi BiH mogla ostati bez dodatnih 108,5 miliona evra koji su joj namijenjeni u okviru Plana rasta za zapadni Balkan, o ovoj opasnosti se u javnom prostoru gotovo i ne priča.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ KAO GLAS RAZUMA “Dodik više nije predsjednik Republike Srpske, ali borićemo se protiv novih nametanja!”

Predsjednik PDP-a Draško Stanivuković izjavio je za BN TV da PDP ne podržava prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.Stanivuković navodi da političari moraju biti ujedinjeni i da ako do prijevremenih izbora dođe treba izaći sa jednim kandidatom, koji dolazi iz akademske zajednice.

Takođe, na optužbe da radi u interesu Milorada Dodika odgovara na način da ima mandat gradonačelnika Banjaluke koji mu je dao narod i da za tako nešto nema potrebu.

– Presuda je tu, on više nije predsjednik, mi danas možemo govoriti o gospodinu Miloradu Dodiku, ne o predsjedniku Republike Srpske. I onda kakav je moj interes kao gradonačelnika, nekoga ko je mimo SNSD-a pobijedio, da budem bilo čiji? Mi danas možemo govoriti da je interes gospodina Dodika da bude Draškov, a ne Draško Dodikov. Ovdje je važno pitati da li možemo gledati cijeli ovaj proces, a da ne vidimo Milorada Dodika? Možemo li sagledati ovaj problem, a da ne personalizujemo“, kazao je.

Stanivuković tvrdi da je PDP zauzeo stav da se ne ide na prijevremene izbore prije donošenja presude Miloradu Dodiku.

Takođe navodi da ne podržava vladu nacionalnog jedinstva, jer to bi bila samo borba za fotelje.

 

Nastavi čitati

Politika

NASTAVLJA SE BORBA ZA FOTELJU Bubić predaje žalbu na odluku CIK-a

Goran Bubić, advokat predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, najavio je da će danas predati žalbu na odluku Centralne izborne komisije BiH o oduzimanju mandata predsjedniku Dodiku.

CIK je 4. avgusta donio odluku o prestanku mandata predsjedniku Dodiku, izabranom na opštim izborima 2022. godine, i protiv nje je dozvoljena žalba.

Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo je 1. avgusta prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja “zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”.

Nastavi čitati

Aktuelno