Centralna izborna komisija BiH ponovo je priznala “sporni listić” liste PDP-a za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz Republike Srpske.

Naime Ustavni sud Bosne i Hercegovine još ranije djelimično je usvojio apeliciju PDP-a i potvrdio da im je povrijeđeno pravo na slobode izbore, a sve u vezi sa izborom delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Nakon te odluke Ustavnog suda BiH, Sud BiH sve je vratio CIK-u na ponovno odlučivanje, pišu Nezavisne novine.

“Faktički vraćamo se na početak kada je dostavljen materijal Narodne skupštine odnosno njene komisije i smatram da mi sada utvrđujemo rezultate kako smo uvijek utvrđivali”, rekao je Željko Baklar, član CIK-a.

Ova odluka da se “prizna” sporni listić PDP-a izglasana je sa pet glasova za i dva protiv. Protiv su bili Irena Hadžiabdić, predsjednik CIK-a i Vlado Rogić, član CIK-a.

U suštini, sada kada je CIK ponovo priznao “sporni listić”, lista PDP-a i jedna od lista SNSD-a ima isti broj glasova, odnosno 12, a kako će se stvari odvijati dalje, još uvijek je nejasno, odnosno da li će SNSD i na ovu odluku ponovo se žaliti ili će o petom delegatu u Domu naroda odlučivati lutrija.

Pola godine od kada je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, javno kritikovao činjenicu da na računima u BiH leži neraspodijeljeno oko 800 miliona maraka prikupljenih po raznim osnovama, a dok se istovremeno država zadužuje za milione kako bi realizovala projekte, nije se desilo ama baš ništa.

Potvrda toga stigla je upravo od Amidžića, koji je kazao da pomenuti milioni i dalje miruju na računima, te da će to pitanje sada pokušati riješiti u paketu sa pitanjem budžeta institucija BiH za 2024. godinu, a koga, podsjećamo, takođe još nema, pa je država na privremenom finansiranju.

“To su pitanja koja pokušavamo da spakujemo u jedan politički paket i da u paketu rješavamo i pitanje budžeta i ovih sredstava”, rekao je Amidžić, uz konstataciju da je prijedlog zakona o budžetu institucija BiH za 2024. godinu i ekonomski i politički dokument za koji treba da se obezbijedi saglasnost.

Ali, riječ saglasnost u obje ove situacije čini se teško dostižnom, a sagovornici “Nezavisnih novina” ističu da je ovdje samo riječ o populizmu onih koji donose odluke, i čistom politikanstvu po leđima građana, koji su u stvari i zaslužni zašto su sporni milioni uopšte i prikupljeni.

Pomenutih 800 miliona KM, podsjećamo, jesu sredstva prikupljena od akciza na putarine, izgradnju i sanaciju puteva i auto-puteva, sredstva “Elektroprenosa”, te novac dobijen od Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH, a gotovo trećina iznosa, oko 262 miliona KM, odnosi se na akcize i izgradnju putne infrastrukture.

Na sve ovo, Amidžić je izrazio žaljenje što ova sredstva putem budžeta nisu stavljena u funkciju, jer, dodao je, bez razloga stoje na računima.

“Ministar Srđan Amidžić bi prvo trebalo da pošalje dokument budžeta BiH za 2024. godinu, a ne da troši vrijeme na populističke izjave”, smatra Mia Karamehić Abazović, predsjedavajuća Komisije za finansije i budžet PD PS BiH.

“Kada bi svi ispunjavali svoje obaveze i koristili naše finansije onako kako treba, ne bismo dolazili u situaciju da pričamo o ovakvim temama”, dodala je ona.

Njena zamjenica i poslanica Kluba PDP-SDS-Za pravdu i red u PD PS BiH Mira Pekić ponovila je stav od prije nekoliko mjeseci kada smo razgovarali o ovoj temi, a on glasi da su glavni krivci što su sredstva na računima isključivo političari.

“Jedino o čemu mogu da se dogovore, a ovdje mislim na vlast, jer oni odlučuju, jesu imenovanja i raspodjela funkcija. Republika Srpska, FBiH i Brčko čekaju taj novac. Jednostavno, kada neko posmatra sa strane, izgleda mu da mi imamo dovoljno sredstava i da nam nije potreban novac, a u stvari nije tako. Ponavljam, sve ovo što čeka na raspodjelu jeste isključivo rezultat nesporazuma koji postoji u vladajućoj koaliciji, i ako ovako nastave, bojim se da će Srpska biti zakinuta za veći iznos”, kazala je Pekićeva za “Nezavisne novine”.

Nadovezujući se na sve rečeno, stručnjaci poručuju da je ovo dokaz koliko su politički odnosi u BiH pogubni.

Damir Bećirović, ekonomista, kaže da je novac najskuplji kada “leži”.

“Ako pogledamo čisto ekonomski, vremensku vrijednost novca, onda možemo reći da novac svaki dan, ako se ne dira, gubi svoju vrijednost, pogotovo u bh. uslovima, u kojima je ekonomski i infrastrukturni razvoj izuzetno loš, a tu ne mislim samo na saobraćajnu infrastrukturu, već privredu generalno”, pojašnjava Bećirović.

Pored rečenog, Bećirović nije uvjeren ni u to da kad bi se novac konačno raspodijelio entitetima i Brčko distriktu, da bi on bio iskorišten onako kako bi trebalo.

“Vlast kod nas funkcioniše na principu zadovoljavanja određenih skupina, interesa određenih poduzetnika koji su vezani za vlast, pa mislim da bi od toga na kraju samo vlast i imala korist. Ali, hajde da gledamo na način da oni zaista imaju dobre namjere. Ako je zaista tako, onda je odluka da se sredstva ne raspoređuju, najblaže rečeno katastrofalna, jer bar u ovakvim stvarima ne treba gledati politiku”, naglašava on.

Priča koja se plasira javnosti, odnosno građanima u BiH da se ne može postići dogovor o raspodjeli sredstava, ne pije vodu ni za ekonomistu Milenka Stanića.

“Kada se treba dijeliti novac koji će u budućnosti koristiti građanima, jer se prave putevi ili slično, nema dogovora, a kad treba zadovoljiti lične i porodične interese, onda sve ide lako. Oni se pozivaju na koeficijente koje treba zadovoljiti da se novac prebaci, ali nemojmo se zanositi time, ovdje se radi o očiglednoj neodgovornosti, jer su novac prikupili od građana i privrede putem poreza, a sad neće da ga vrate za protuuslugu i korist”, zaključio je Stanić za “Nezavisne novine”.

Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatiji kao zakon o “stranim agentima” povučen je iz skupštinske procedure na zahtjev ministra pravde Republike Srpske Miloša Bukejlovića.

Navedeno zakonsko rješenje, koje je prethodnih mjeseci predstavljalo povod za žestoke polemike između vlasti, opozicije i nevladinog sektora u Srpskoj, sa prekjučerašnjeg dnevnog reda Narodne skupštine Republike Srpske povučeno je bez ikakvog obrazloženja.

Nakon povlačenja predloženog zakona, javnosti se preko društvenih mreža obratio predsjednik Srpske, Milorad Dodik, navodeći da je dogovoreno sa Vladom Republike Srpske i poslanicima vladajuće koalicije da se zakon povuče kako bi, prema njegovim riječima, bio “dodatno usaglašen sa zakonima koje imaju i primjenjuju pojedine evropske zemlje”, te, kako je naveo, “bio usklađen s evropskom pravnom praksom”.

– Prijedlog je povučen na dodatno usaglašavanje i u dogledno vrijeme će biti vraćen u ponovnu proceduru – objavio je Dodik na društvenim mrežama.

Inače, zanimljivo je da je lider SNSD i aktuelni predsjednik Srpske usvajanje pomenutog zakona najavljivao još od 2022. godine, navodeći da skoro identičan zakon već postoji u SAD. Nakon toga je Narodna skupština Republike Srpske 28. septembra prošle godine usvojila nacrt ovog zakona, poslije čega je došlo do brojnih osuda tog zakona od nevladinog sektora, predstavnika međunarodne zajednice, kao i opozicionara u Srpskoj.

Štazi i KGB
Zakonom se, inače, predviđala posebna prismotra i mogućnost zabrane rada za NVO koje se finansiraju iz inostranstva, zabrana njihovih političkih aktivnosti, te isticala potreba za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja tih organizacija. Kao “agenti stranog uticaja” definisane su neprofitne organizacije koje pomažu strani subjekti, a koje se bave političkim djelovanjem ili političkim aktivnostima, uticajem na javno mnjenje, kao i one koje “narušavaju integritet i Ustav Republike Srpske”.

Zbog čega je aktuelna vlast u Srpskoj naprasno odustala od usvajanja navedenog zakona pitali smo za mišljenje predstavnike opozicije, kao i čelnike pojedinih NVO koje godinama djeluju na području Republike Srpske.

Poslanik Liste Za pravdu i red u Narodnoj skupštini RS, Đorđe Vučinić, za Srpskainfo kaže da sam postupak ministra pravde Miloša Bukejlovića, koji je bez obrazloženja povukao zakon na kojem se mjesecima gradila kampanja vladajuće koalicije, dovoljno govori o čitavom prijedlogu tog zakona.

– Vjerujem da ni sam ministar nema pojma zašto je predložen taj zakon, kao ni zašto je obustavljen – kaže Vučinić za naš portal.

Smatra da na ovakvu odluku veliki uticaj ima međunarodna zajednica jer je, kako tvrdi, očigledno pređena “crvena linija” koja to nije smjela da bude.

– Ono što smo vidjeli od Dodika koji najavljuje neke dopune tog zakona i da navodno nije bio dovoljno dobar, plašim se da ima uzročno-posljedičnu vezu s našim prijedlogom kada smo na satiričan način ukazali na devijantnost tog rješenja, odnosno kada smo mi iz Liste Za pravdu i red predložili naš zakon o stranim agentima, gdje smo dodali da taj krug ne treba da obuhvati samo NVO, već i fizička lica, lokalnu samoupravu, Vladu Republike Srpske, javne službe i preduzeća – kaže Vučinić.

Tim prijedlogom, kako dodaje, predviđeno je formiranje jedne agencije koja bi vodila računa o stranim agentima i koja bi funkcionisala kao “Štazi” iz nekadašnje Istočne Njemačke ili sovjetski KGB.

– Tako da se plašim da će Dodik otići u tom pravcu. Šalu na stranu, mislim da je sve ovo dio plana i zavrtanja ušiju od strane stranaca, zbog čega vlast nije smjela da ide dalje s tim prijedlogom – ističe Vučinić za naš portal.

Vladari iz sjenke
Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj, Branko Todorović, takođe smatra da je “neko vrlo moćan” uticao na vlast u Republici Srpskoj da prolongira donošenje navedenog zakona.

– Svima je jasno da je vrh vlasti u Republici Srpskoj ucijenjen i da im je neko rekao: “Ako vi donesete ovo, onda ćemo mi uraditi ono”. Pokazalo se da vlast u Srpskoj nema svoju autonomiju ni ozbiljnost i da postoji neprimjerena improvizacija u institucijama Republike Srpske – kaže Todorović za Srpskainfo.

Podsjeća da je vlast, praktično sve do juče, više nego ostrašćeno i beskompromisno poručivala da tim zakonom žele da uvedu red u djelovanje nevladinog sektora, a sada je, prema njegovim riječima, pogazila sve što je pričala posljednjih godinu dana.

– Time se pokazalo da neko iz sjenke upravlja mnogim procesima u Republici Srpskoj i da neko nad njima ima moć. To je još gore saznanje za obične građane nego što je postojanje autokratske vlasti – ističe Todorović.

Između ostalog, on ocjenjuje da sve ljude u Republici Srpskoj “treba da brine nepredvidivo i nelogično ponašanje vlasti u procesu donošenja različitih odluka”.

– Prvo, bilo je nelogično i nenormalno da vlast uopšte donosi takav zakon jer nikad u zadnjih 20 ili 30 godina nije se desio slučaj da je bilo koja NVO, posebno one koje se finansiraju međunarodnim novcem i koje moraju ispunjavati visoke standarde transparentnosti i funkcionisanja, ogriješile o bilo koji zakon Republike Srpske i BiH. Samim tim, bilo je nevjerovatno da je nekome u vlasti palo na pamet da donosi takav zakon – kaže Todorović.

Takođe, kako dodaje, bilo je nelogično i nerazumno da se takav zakon predlaže i donosi jer, kako tvrdi, nanosi ogromnu štetu Republici Srpskoj, legitimišući je kao entitet autokratije, samovlašća, odusustva demokratije i kršenja ljudskih i građanskih prava.

– Kad je već došlo do toga da je takav zakon predložen, da je prošao javnu raspravu i ušao u Narodnu skupštinu, onda se pokazala neprimjerena neozbiljnost poslanika vladajuće koalicije, neozbiljnost same Narodne skupštine, kao i Vlade Republike Srpske. Treba da se stide toga da već godinu dana troše ogromnu energiju, resurse i vrijeme, te da se pokreće čitava medijska mašinerija da bi takav zakon bio donijet, a onda se pokazalo kako funkcionišu institucije Republike Srpske – zaključuje Todorović.