Iako cijene stanova u BiH obaraju sve rekorde, pa tako u nekim gradovima kvadrat stana košta i do 8.000 KM, iz agencija za nekretnine ističu da potražnja, ali i prodaja ne jenjavaju, te uprkos visokim cijenama kupaca ne manjka.

Naime, kako ističu, najviše se traže jednosobni stanovi od 35 do 40 metra kvadratnih, ali i oni od 60 koji imaju dvije spavaće sobe.

Neira Babić, vlasnica Agencije za nekretnine “Real Estate” Sarajevo, kazala je za “Nezavisne novine” da cijene stanova u ovoj godini nisu ni rasle, ali ni padale.

“Međutim, zato su prošle godine enormno rasle, tako da se cijene stanova u novoj gradnji kreće od 5.000 do 8.000 KM po kvadratu”, kazala je Babićeva.

Dodala je da su kupci oni ljudi koji su kreditno sposobni, dijaspora, mladi bračni parovi…

“Najviše interesovanja imamo za stanove od 50 kvadrata sa jednom spavaćom sobom”, kazala je Babićeva.

Kako je rekla, trenutna situacija na tržištu nekretnina je stabilna pa se ne očekuje dodatni rast cijena.

“I pored visokih cijena interesantno je da je potražnja za stanovima izuzetno velika”, kazala je Babićeva i dodala da se najviše traže stanovi u centralnom dijelu Sarajeva, kojih, kako kaže, nema mnogo u ponudi.

Dodala je da se, što se tiče stanova u staroj gradnji, cijene kreću od 4.000 do 5.000 KM.

“Imamo stanove u staroj gradnji u glavnim ulicama gdje kvadrat košta i do 7.000 do 8.000 KM iako ih treba renovirati”, kazala je Babićeva.

Dragan Milanović, direktor Agencije “Remax” Banjaluka, ističe za “Nezavisne novine” da u narednom periodu ne bi trebalo da dođe do pada cijena nekretnina.

“Što se tiče Banjaluke potražnje i dalje ima, a što se tiče cijena u novoj gradnji ona dostiže i do 6.500 KM po kvadratu”, kazao je Milanović i istakao da je najniža cijena po kvadratu 2.800 KM.

“Najviše se traže najmanji stanovi – od 35 do 40 kvadrata, jer lakše ljudi obezbijede 150.000 KM za kupovinu stana nego 300.000 KM, kao i oni od 50 do 60 kvadrata koji imaju dvije spavaće sobe. Njih uglavnom kupuju mladi bračni parovi koji imaju djecu”, kazao je Milanović.

Kako je rekao, stara gradnja skoro pa prati novu gradnju po cijenama, tako da u centru Banjaluke, kako kaže Milanović, postoje stanovi čiji kvadrat košta i više od 4.000 KM.

“Ali ni stare gradnje više nema gdje kvadrat košta ispod 3.500 KM”, kazao je Milanović.

Kada se gleda struktura kupaca, pola su ljudi koji kupuju stanove za stanovanje, dok u drugoj polovini jedan dio čine kupci koji to rade zbog investiranja, dok su drugi dio ljudi iz dijaspore.

Kako je rekao, ne očekuje se pad cijena nekretnina te ističe da je u proteklom periodu zabilježen čak i blagi rast cijena.

Jovan Kovač, agent za nekretnine u Agenciji HPM iz Trebinja, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da se bilježi blagi porast cijena.

“Cijene u novoj gradnji se kreću od 3.200 do 5.200 KM. Naravno da na to utiče niz faktora – od same lokacije, spratnosti”, kazao je Kovač.

Kako je rekao, potražnje ima, a najviše kupuje dijaspora.

“Najviše se traže jednosobni stanovi, ali u posljednje vrijeme i oni koji služe za stanovanje, od 60 do 70 kvadrata”, kazao je Kovač.

Na narednoj sjednici Vlade Republike Srpske trebalo bi da bude donesena odluka i utvrđen datum kada će se krenuti sa emisijom štednih (narodnih) obveznica. Ovo je najavila Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, koja je rekla da će biti ostavljeno malo duže vremena da se fizička lica mogu prijaviti.

“Nakon sjednice Vlade RS, putem medija će biti oglašeno koji je rok za obveznicu, kolika je kamata, kako se može isplatiti, prije ili poslije roka. Proces upisivanja će biti jednostavan i obavljaće se u pošti, što će ići na teret republičkog budžeta. Jedini trošak za građane koji budu htjeli da upišu obveznice je to što će platiti proviziju platnog prometa. Važno je za građane i Republiku Srpsku da se sredstva i depoziti koji postoje ovdje iskoriste na pravilan način. Ovo je početna faza i sigurno da prva emisija obveznica neće biti nešto velika, ali se nadam da će biti dobar izvor finansiranja. Važno je da građani dobiju solidnu kamatu. Na ovome se dugo radilo i to nije jednostavan posao, te je važno da svaki put emisija bude veća i da se uključi više fizičkih lica”, objasnila je Vidovićeva.

Pitali smo stručnjake šta donose narodne obveznice, da li je to dobra stvar, kako za punjenje budžeta, tako i za građane, te da li će obveznice postati na neki način konkurencija komercijalnim bankama.

Ekonomista Saša Stevanović kaže da je pravo pitanje da li su obveznice dobra stvar za ekonomiju.

“To što nešto nazivamo narodna štednja je više marketinške prirode. Obveznica je dobra stvar za ekonomiju kao što je dug dobra stvar za ekonomiju, ako dugom stvarate više ekonomije nego što se zadužujete. Iskustvo Republike je 1:7 do 8. Na jednu marku duga stvori se osam maraka ekonomije. To je značajan resurs, kada imate takvu poziciju. Uvijek treba praviti diverzifikaciju izvora finansiranja da ih imate što više. Na kraju, bankama je omiljen depozit stanovništva i mnogo različitih izvora finansiranja. Konkretno, ovo je projekat, prema mom mišljenju, gdje u prvoj fazi ne treba očekivati mnogo. Kraći rokovi, manji iznosi. Na primjer, Republika se samo ove godine zadužila oko sto miliona KM, to su kupile uglavnom banke. Banke su tradicionalni kupci ovih obveznica. Ako posmatramo našu Centralnu banku, ona je tradicionalni kupac obveznica, samo tuđih država. Npr. naših 100 KM trenutno je investirano 58% u obveznice stranih država, ako posmatramo naše devizne rezerve. Ovim projektom je omogućeno da tih 100 KM investirate direktno u obveznicu Republike. To se neće loše odraziti na banke. Kako i bi kad one kupuju obveznice već dugi niz godina, kad je njihov ukupni prihod samo od kamata oko 400 miliona KM, a ako posmatramo da će emisija biti u toku ove godine npr. ukupno 100 miliona putem narodnih obveznica uz kamatu od 5%, to je konkurencija bankama 5 miliona, što na ukupan prihod čini manje od 1%. Da sam vlasnik ili menadžer banke, pozdravio bih ovakvu konkurenciju. Ovo je dobar mehanizam i kvazi monetarne politike u budućnosti i jedan interesantan potez. Na kraju, trenutno obveznicu države ima kroz obveznice ratne štete, budžetskog deficita ili stare devizne štednje preko 6.000 fizičkih lica”, objašnjava Stevanović.

Slaviša Raković, ekonomski analitičar, smatra da je ideja dobra i da će emisija uspjeti ukoliko bude dobra infrastruktura i organizacija prodaje.

“Na banke ovo neće imati uticaja, jer se radi o malom obimu novca koji bi možda došao u banke kao depozit ili o malom odlivu depozita, koji će, na kraju krajeva, biti, nakon uplate, depozitni kod banaka”, kazao je Raković za “Nezavisne novine”.

Kako je ranije rečeno iz Vlade RS, građani će dobijati godišnju kamatu od oko pet odsto, što je mnogo isplativije od naknada na oročenu štednju koju nude banke.

Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) stigla je naredba Sudske policije Suda BiH za asistenciju pri privođenju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, potvrđeno je za Euronews.

Zahtijeva se asistencija pri privođenju Dodika, ali i premijera i predsjednika Narodne skupštine Srpske Radovana Viškovića i Nenada Stevandića.

Procesom upravlja Tužilaštvo BiH, koje istražuje krivično djelo napad na ustavni poredak.

Tužilaštvo BiH je ranije uputilo poziv za saslušanje Dodika u svojstvu osumnjičenog zbog napada na ustavni poredak.

Predsjednik Srpske je ranije rekao da se neće odazvati pozivu za saslušanje.