Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da zbog opstrukcija u Sarajevu propada investicija od 300 miliona evra, a odnosi se na izgradnju hidroelektrane Buk Bijela.

“U isto vrijeme Federacija BiH je riješila 250 sličnih pitanja. Propada nam investicija od 300 miliona evra. Tako je i sa aerodromom u Trebinju”, rekao je Dodik odgovarajući na pitanja građana u Derventi.

On je dodao kako nije takav čovjek već da podržava sve razvojne projekte.
Dodik je ukazao da opozicija nije postavila nijedno pitanje koje se na to odnosi. “Oni smatraju da se treba obračunati sa nama u Republici Srpskoj, a ne da pomognu Republiku Srpsku i bore se za nju”, rekao je Dodik.

On kaže da PDP-om upravlja britanska obavještajna služba i da je Srpska najveća ovblašćenja izgubila za vrijeme Mladena Ivanića.

Uvođenju sankcija se, navodno, protivi Ministarstvo spoljnih poslova Slovenije sa Tanjom Fajon na čelu.

Slovenija neće uvoditi sankcije predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, saznaje Istraga.ba iz više diplomatskih izvora u Ljubljani.

Uvođenju sankcija se, navodno, protivi Ministarstvo spoljnih poslova Slovenije sa Tanjom Fajon na čelu.

Za ovakav stav Ministarstva najzaslužniji je, prema informacijama Istrage, gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković koji se direktno uključio u lobiranje protiv sankcija jer ne želi pokvariti svoje odnose sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Dio Vlade Republike Slovenije je za uvođenje sankcija, ali, s obzirom na to da ne postoji konsenzus unutar koalicije, sankcije u ovom trenutku neće biti izrečene.

Ministar Toni Kraljević i ja smo glasali protiv oba prijedloga za namirenje duga Republike Srpske prema Viaduktu, a pošto sam jedini Bošnjak, onda se moj glas tretira kao veto.
Poručio je ovo premijer FBiH Nermin Nikšić, nakon što je, danas, na sjednici Fiskalnog savjeta BiH uložio veto na njihove prijedloge otplate duga Republike Srpske u arbitražnom postupku Viadukt.

Kaže da su na stolu bila dva prijedloga. Prvi je, navodi, podrazumijevao da se iz sredstva od 200 miliona KM dobiti Centralne banke, koja su prethodno bila planirana za transfere entitetima, u omjeru dvije trećine Federacija, jedna trećina Republika Srpska, izdvoji 110 miliona za isplatu obaveza prema arbitražnoj presudi u ovom predmetu.
–Dakle, 73 miliona na teret Federacije, a 37 miliona na teret stvarnog dužnika. Drugi prijedlog je podrazumijevao da se okvir za institucije Bosne i Hercegovine poveća za 68 miliona KM i to tako da ukupan okvir iznosi 1.638.500.000 KM, gdje bi izvor finansiranja bio iz prenesenog viška/finansijskog rezultata iz 2024. godine. Smatram da je bilo neozbiljno ponuditi dvije varijante, od kojih ni u jednoj nije planirano plaćanje duga prema Viaduktu od strane Republike Srpske, nego od Bosne i Hercegovine, pri čemu bi Federacija plaćala u prvoj varijanti sama dvije trećine duga, a u drugoj bi se dio prelio i na kantone. Za mene je to bilo neprihvatljivo – ističe Nikšić.
Navodi da Savjet ministara može tražiti od Predsjedništva ili Parlamenta Bosne i Hercegovine da kroz budžet preuzmu plaćanje na teret BiH, ali da bi, i u tom slučaju, dvije trećine platila Federacija.

-Sumnjam da će za takav prijedlog biti podrške i u Predsjedništvu BiH i u Parlamentu. Što se tiče sjednice Fiskalnog savjeta ministar Kraljević i ja smo glasali protiv oba prijedloga, tako da prvi prijedlog nije prošao zbog veta, dok drugi prijedlog svakako ne bi prošao, jer nije imao podršku ni iz Savjeta ministara – zaključio je Niškić.

Kamate
Na vanrednoj sjednici Fiskalnog savjeta Bosne i Hercegovine nije postignuta suglasnost o prijedlozima Ministarstva finansija i trezora BiH za rješavanje arbitražne presude ICSID Tribunala u predmetu Viadukt d.o.o. Portorož i drugi protiv Bosne i Hercegovine.
Iz Savjeta ministara BiH ističu da izmirenjem višemilionske obaveze, koja je posljedica arbitražnog spora sa slovenačkom firmom Viadukt d.o.o Portorož protiv Bosne i Hercegovine, želi zaustaviti daljnji obračun kamata koje na dnevnoj osnovi iznose 9.000 evra i omogućiti neometano funkcionisanje BHANSA, ali i zaustaviti postupke tužilaca pokrenute u Bosni i Hercegovini (u Mostaru, Banjaluci, Brčkom i Sarajevu) i inostranstvu (Luksemburg i Belgija), koji, navode, idu u pravcu ugroze imovine Centralne banke BiH i proračunskih sredstava institucija BiH.

-Takođe, osvrtom na pojedine informacije koje se iznose u medijima u vezi sredstava iz dobiti Centralne banke Bosne i Hercegovine, napominjemo da dobit Centralne banke BiH, koja se u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci uplaćuje u proračun institucija BiH, vlastiti je prihod proračuna institucija BiH i koristi se za pokrivanje rashoda unutar proračuna institucija BiH ili se eventualno raspoređuje na neki drugi način isključivo i jedino kako se to propiše Zakonom o proračunu institucija BiH i međunarodnih obvezaBiH – navode u Savjetu ministara BiH.

Najjednostavniji, najbrži i najzakonitiji način da se arbitražna presuda izvrši kako bi se, kažu, spriječile daljnje štetne posljedice za BiH i koji neće uzrokovati probleme u funkcionisanju institucija BiH, kako u ovoj, tako i u narednim godinama, jeste korekcija Zakona o proračunu institucija BiH na strani rashoda kroz direktne transfere.