Connect with us

Društvo

Sjećanje na proboj LOGORAŠA IZ JASENOVCA

Preživjeli logoraši u zloglasnom ustaškom logoru Јasenovac pokušali su 22. aprila 1945. godine u očajničkom jurišu na stražare da se dokopaju slobode, ali je u tome uspjelo samo 169 od njih 1.073.

Koncentracioni logor Јasenovac bio je najveći logor smrti u tadašnjoj fašističkoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, na prostoru okupirane Јugoslavije za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Formiran je u avgustu 1941. godine, a osmislio ga je jedan od najvećih ratnih zločinaca tog doba Maks Luburić, koji bio i prvi komandant logora.

Logor su uništile ustaše aprila 1945. godine da bi sakrile svoje zločine.

“Radni logor Јasenovac”, kako ga naziva hrvatska državna administracija, bio je stratište za Srbe, Rome i Јevreje, svih uzrasta, polova, životne dobi, socijalnih, obrazovnih i drugih profila, kao i za komuniste, partizane, pomagače i simpatizere Srba, Roma i Јevreja.

Sistem logora Јasenovac bio je zloglasan po varvarskim metodama i velikom broju žrtava.

Profesor Gideon Grajf, istoričar specijalizovan za Holokaust, autor izuzetno značajne monografije “Јasenovac – Aušvic Balkana – Ustaška imperija okrutnosti” navodi da je: “Јasenovac bio daleko brutalniji od Aušvica”.

U procesu “pročišćenja hrvatske nacije”, srpska djeca su ubijana, zajedno sa odraslima.

Tokom četiri godine, između aprila 1941. i maja 1945, 73.316 mališana je ubijeno u ustaškoj NDH. Tokom Drugog svjetskog rata, jedino mjesto u cijeloj Evropi u kome su postojali specijalni logori za djecu bila je Hrvatska.

Samo od decembra 1941. do aprila 1942. ustaše su ubile 19.544 dječaka i djevojčica srpske nacionalnosti, a njihovi identiteti utvrđivani su kasnije.

Ubijani su, prema svjedočenjima, na najstrašnije načine, i umirali su, takođe, više nego odrasli, od bolesti, izgladnjelosti, žeđi i smrzavanja.

Mnoga djeca poklana su u Јasenovcu sredinom septembra 1942. Djeca su dovođena u 15 zaprežnih kola u ciglanu i spaljivana. Slična sudbina zadesila je 300 djece koja su pogubljena u Gradini u oktobru 1942.

Ogroman broj djece, oko 12.000, spasen je od ustaškog pogroma, a za tu akciju najzaslužnija je Diana Budisavljević i desetine plemenitih ljudi koji su joj pomogli.

Broj žrtava u koncentracionom logoru Јasenovac nikada nije tačno utvrđen.

Logorska arhiva je dva puta uništavana – početkom 1943. i aprila 1945. godine.

Zemaljska komisija Hrvatske, osnovana 1945. godine, konstatovala je u izvještaju Međunarodnom vojnom sudu u Nirnbergu da je broj žrtava između 500.000 i 700.000.

Njemački generali iz Drugog svjetskog rata davali su veoma različite podatke o broju ubijenih Srba u NDH, ali zajedničko im je to da svi pominju stotine hiljada stradalih.

Aleksander Ler je još 1943. godine govorio o 400.000 ubijenih Srba, Lotar Renduli, njemački general-pukovnik, navodi da je ubijeno oko “500.000 pravoslavaca”, general Herman Nojbaher pominje “više od 750.000 ubijenih”, Ernst fik – 600.000 …

Društvo

SUNCE I DO 32 STEPENA: Evo kakvo nas vrijeme očekuje danas u BiH

U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati promjenljivo vrijeme uz sunčane periode i umjerenu oblačnost. Tokom dana u pojedinim krajevima Bosne moguć je razvoj oblačnosti koji može usloviti kratkotrajne lokalne pljuskove, dok će u Hercegovini biti pretežno sunčano i veoma toplo.

Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 14 do 20 stepeni Celzijusa, a najviša dnevna uglavnom između 23 i 29 stepeni. Na jugu zemlje temperatura će dostići i 32 stepena.

Meteorolozi savjetuju građanima da iskoriste ugodno vrijeme za boravak na otvorenom, ali da budu spremni na kratkotrajne padavine u poslijepodnevnim časovima.

Nastavi čitati

Društvo

MALI PREDUZETNICI NA IVICI OPSTANKA: Nameti guše privredu u Srpskoj

Mali preduzetnici u Republici Srpskoj ugroženi su zbog većih nameta, a kao posljedica javlja se sve veći broj zatvorenih preduzetničkih radnji. Preduzetnici problem vide u izmjenama zakona koje predviđaju povećanje poreza za male preduzetnike, a dodatna omča oko vrata su i povećanje minimalnih plata i doprinosa.

Stanje je u preduzetništvu iz godine u godinu je sve gore i gore s obzirom na sve silne namete koji nam se svake godine povećavaju smatra Biljana Rankić, vlasnik preduzetničke radnje u kojoj i sama radi.

“Mi preduzetnici nemamo problem oko povećanja neto plata radnicima. Prosto takva je situacija, inflacija je ogromna i ljudima šta znači 1.100KM, međutim, ono što se našoj Vladi više sviđa je to što u stvari ide veći procenat u budžet na svako povećanje tih minimalaca”, navodi Rankić.

Milorad Stević izvršni direktor Gradskog zanatsko-preduzetničkog udruženja “Preduzetnik” Bijeljina smatra da je za male preduzetnike dosta toga već i urađeno ali u negativnom smislu. Dodaje da je samo u Bijeljini prethodne godine bilo 78 više odjavljenih radnji nego prijavljenih što je alarmantan podatak, a za sve to krivca vidi u povećanju doprinosa.

“Minimalac raste ali rastu i doprinosi i to je ono što je problem. Bojimo se da je pod plaštom brige za položaj radnika u pitanju punjenje budžeta. Mi predlažemo povećanje minimalca da,  ali da doprinosi ostanu na prethodnom nivou i to bi onda po nama zaista bila briga za radnika”, tvrdi Stević.

Situacija nije bolja ni u Banjaluci gdje je prošle godine ugašeno preko hiljadu preduzetničkih radnji, navodi Bojan Kresojević, poslanik PDP-a u NSRS. Smatra da mala privreda ne može da izdrži povećanje poreza i doprinosa te da Vlada treba da smanji poreze i doprinose preduzetnicima kako bi mogli da dišu.

“Ova vlast Republike Srpske izgubila je osjećaj, izgubila je taj kontakt sa realnošću i sa građanima zbog toga se opredjelila da budžet Republike Srpske puni preko malih preduzetnika. Mali preduzetnici su baza domaće privrede i kada se povećaju porezi i doprinosi za male preduzetnike to ima dvostruku štetu”, pojašnjava Kresojević

Kresojević dodaje da će kao član Odbora za privredu Narodne skupštine tražiti da Odbor inicira rasterećenje male privrede jer se sada mogu povući, kako kaže, loši zakoni kojim bi se mogla ublažiti nastala šteta.

BN

Nastavi čitati

Društvo

KRAJ POZNATOG DIZAJNA? Nove novčanice u prometu od 2028. godine

Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine donio je odluku o osnovnim obilježjima i dizajnu novčanica konvertibilne marke apoena 10, 20, 50, 100 i 200 KM.

Ono što je privuklo najviše pažnje jeste činjenica da će se na nekim novčanicama promjeniti prepoznatljive boje.

Kako će izgledati i kada stižu nove novčanice?

50 KM: Prepoznatljiva crvena novčanica sada će biti narandžaste i plave boje.

100 KM: Biće smeđe i ljubičaste boje.

200 KM: Biće plave i žute boje.

20 KM: Biće u nijansama sivosmeđe i zelene boje.

Kako nezvanično saznaje Fokus, nove novčanice biće predstavljene javnosti 2027. godine, a u opticaj će biti puštene 2028. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno