Radnici Željeznica iz Doboja, Banja Luke, Prijedora i Novog Grada popodne su prekinuli obustavu rada koja ja nastupila u ponoć, jer im je isplaćena plata u toku dana, ali i dalje su kivni na Upavu i Vladu Republike Srpske zbog katastrofalnog stanja u Željeznici. Radnici Željeznica Republike Srpske spontano su obustavili rad zbog neisplaćene avgustovske plate, koju su u toku dana dobili, pa su i prekinuli obustavu rada. Generalni direktor Željeznica u telefonskom razgovoru je rekao da su plate kasnile zbog tehničkih razloga, što iz sindikata negiraju.

“Svi znaju na željeznici da to nije tehnički problem i da to nije program sab, jednostavno je finansijske prirode problem,nije uplaćeno na željeznicu ono što treba da uplati Vlada i taj prihod koji smo trebali dobiti od Mitala, to je bio jedini razlog što se tuče prave istine, a što se tiče poštivanja Zakona, ja ne znam kako neko može očekivati od radnika da poštuju Zakon ako ga oni ne poštuju. Njihova obaveza je bila do kraja mjeseca da isplate platu, oni to nisu uradili i mi normalno nemamo druge alternative nego da za svoju egzistenciju se borimo sa radnicima da možemo svoje porodice da prije svega izdržavamo, da poplaćamo obaveze, sve ono što slijedi kao jednu porodicu i tih sredstava nismo imali, morali smo stati. Ovdje mi svaki puta ukoliko bude ponavljalo se, mi nećemo se libiti da stane. Nema više džaba rada,”navodi Simo Cvjetković, Samostalni sindikat mašinovođa ŽRS.

Radnici za stanje u Željeznici odgovornim smatraju Upravu željeznice i Vladu.

“U svemu tome je zakazala i Uprava koja se ponaša neodgovorno, nabavlja kojekakva vozila i ostale dok nema sredstava za povećanje plata, nema sredstava za uplate doprinosa.

Vlada je zakazala po osnovu tome što je grant za Željeznicu svake godine sve manji i sve neredovniji, samo ću podsjetiti da je prije 14-15godina grant za Željeznicu bio 32 miliona maraka, a sad je 10 miliona i tih 10 miliona se ne isplaćuje redovno, a da ne govorimo koliko su troškovi života i troškovi svega povećani,” objašnjava Goran Čamdzić, radnik ŽRS u Prijedoru.

“Mi imamo upravu, pojedine izvršne direktore koji su ovdje na Željeznicama više godina to znači 5 i više godina, znači samo je se upropastila Željeznica, odgovrno tvrdim, znači sav posao sa željeznicama, samo očekujem još da izmisle da vozove pretovaraju na kamione da voze kamioni vozove, znači toliko o njihovoj sposobnosti, a ko ih je postavio, ista ta Vlada koja je vlasnik Željeznica, koja treba da vodi računa.

Mi imamo subvencije 10 miliona na godišnjem nivou, a naš predsjednik Republike 77 miliona, o čemu mi ovde pričamo, je li oni misle da su nama vrane mozak popile,” kaže Goran Petković, otpravnik vozova iz Doboja.

Predsjednik Vlade priznaje da su Željeznice u problemu, ali ne spominje ko je odgovoran za to. Kaže da razmišlja o ukidanju putničkog saobraćaja.

“U Željeznicama je isplaćen onaj dio granta od 2,5 miliona koji se odnosio prema njima, ali isto tako treba razmišljati o Željeznicama mi kad imamo putnički saobraćaj, vi vidite, možete sad otići i snimiti, da će naići lokomotiva sa 7-8 vagona koja prevozi 2 ili 3 čovjeka, to je nerentabilno i o tome se razmišljati kako i na kakav način, da li ukinuti taj saobraćaj, da li tražiti nekog novog vozara isto kad je u pitanju teretni saobraćaj,” navodi Savo Minić, predsjednik Vlade.

Sindikati radnika najavljuju da će ponovo obustaviti rad ukoliko bude neredovna isplata plata ili dođe do bilo kakvih promjena u poslovanju željeznica bez njihovog pristanka.

(BN) Foto: BN

Milorad Dodik poručio je iz Sočija da će da će Siniša Karan, koji je kandidat SNSD-a na prijevremenim izborima za predsjednika Srpske, biti “radikalniji od njega”.

– Ponosan sam na moje ljude u partiji i koaliciji. Toliko su izdigli Republiku Srpsku na značajno mjesto. Šmitće otići, ali ne može ni ostati ono što je uradio. Hoćete da idemo dalje, vratiti se onda na Dejtonski sporazum. Nećete? Nećemo onda da živimo sa vama koji koristite dekret da bi nam presuđivali – rekao je Dodik.

On je istakao da kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima Siniša Karan može da nastavi političku borbu.

– Umjesto jednog Dodika, koji se tukao politički, sada su dobili dva. Po načinu Karanovog ponašanja, ja sam siguran da će on otići još ljestvicu više. On nikada neće odustati od Republike Srpske – rekao je Dodik.

On je poručio da će se sve vidjeti na izborima 2026. godine, te da je Sarajevu najbolje da prekine proces prijevremenih izbora, jer će to ujedno biti i referendum.

– U isti dan biće održani izbori i referendum na kojem će pitanje glasiti da li prihvatate to što je Šmit uradio? To će biti jedno veliko ‘ne’, kao što će biti ‘ne’ i za Sud i Tužilaštvo – naveo je Dodik.

Dok građani BiH jedva sastavljaju kraj s krajem, izabrani funkcioneri žive lagodno na njihov teret, uživajući u privilegijama, uključujući i skupu policijsku pratnju koju plaćaju poreski obveznici. Najveći troškovi u tom pogledu vezani su za članove Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i Željka Komšića.

Prema podacima Direkcije za koordinaciju policijskih tijela (DKPT) BiH, troškovi obezbjeđenja i pratnje samo ove dvojice funkcionera u proteklih godinu i po dana premašuju 800.000 KM.

Na vrhu liste nalazi se Bećirović. Njega je u 2024. godini osiguravalo čak 12 lica, a ukupni troškovi pratnje i obezbjeđenja u zemlji i inostranstvu iznose više od 452.000 KM. Taj novac otišao je na avionske karte, troškove smještaja, službene dnevnice, ali i ostale troškove.

Komšića je u istom periodu osiguravalo 11 lica, a troškovi njegovog obezbjeđenja iznosili su 348.489 KM.

Kada je riječ o Predsjedništvu najmanji iznos novca izdvojen je za obezbjeđenje srpskog člana Željke Cvijanović, koju su lani i u ovoj godini pratila i štitila četiri lica. Ukupni troškovi pratnje Cvijanovićeve u istom periodu iznose 127.079 KM.

Nije samo Predsjedništvo BiH na trošku poreskih obveznika kada je riječ o obezbjeđenju i pratnji štićenih ličnosti, već i mnogi drugi. Na spisku se nalazi i predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto čija pratnja broji sedam lica, a troškovi njihovog rada, uključujući putovanja i dnevnice, iznosili su 312.159 KM u istom periodu.

Kada je riječ o ministrima, najviše novca otišlo je na pratnju i obezbjeđenje ministra Elmedina Konakovića, koji vodi resor inostranih poslova, i to više od 302.000 maraka. Konakovićeva pratnja broji pet lica.

“Za petama” Konakoviću nalazi se ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić, koga prate četiri osobe. Obezbjeđenje Hurtića u pomenutom periodu koštalo je 290.660 KM građane ove zemlje.

Na trećem mjestu je ministar odbrane Zukan Helez, čija pratnja broji tri lica. Poslovi obezbjeđenja i pratnje Heleza olakšali su poreske obveznike za 170.000 KM. Zanimljiv je i podatak da je na obezbjeđenje bivšeg ministra bezbjednosti Nenada Nešića u ovoj godini potrošeno 5.786 maraka za avionske karte. S obzirom na to da je Nešić uhapšen prošle godine, nakon čega je i podnio ostavku na tu funkciju, vjerovatno se radi o unaprijed kupljenim kartama za lica koja su ga pratila.

Pored pomenutih funkcionera u pratnji i obezbjeđenju u prošloj i ovoj godini su uživali, između ostalih, i glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kojganić, v.d. predsjednika Suda BiH Minka Kreho, direktor Memorijalnog centra Potočari Emir Suljagić, sudija Suda BiH Sena Uzunović… U DKPT-u napominju da od svog osnivanja kontinuirano predlažu donošenje novih odluka i uputstava o određivanju osoba, objekata i imovine koji se posebno štite, a kojima bi se poslovi i zadaci zaštite lica, objekata i imovine efikasno i racionalno uredili. Međutim, te odluke do danas nisu usvojene.

Dekan banjalučkog Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Slobodan Župljanin navodi da ima puno neracionalnosti u trošenju para za obezbjeđenje štićenih ličnosti, kao i u mnogim drugim oblastima u BiH.

– Zbog toga imamo i armiju pratnje koja je bespotrebna, a možda tamo gdje je potrebnija je i nema. Sasvim sigurno da sve to zaslužuje jednu ozbiljniju analizu nadležnih institucija koje se bave tim poslovima – kazao je “Glasu” Župljanin i dodao da je sve ove troškove potrebno analizirati i naći adekvatna rješenja.

Pogrešno bi bilo, navodi on, primijeniti manji ili veći stepen u odnosu na štićene ličnosti jer onda bi neko mogao da snosi i zakonsku odgovornost.

– Da li je obezbjeđenje nekoga preveliko ili premalo, može da kaže isključivo struka na bazi podzakonskih propisa. Tako je, pored pravnog i bezbjednosnog, to i političko pitanje – poručio je Župljanin i dodao da opšta percepcija pojedinaca o nekoj štićenoj ličnosti ne mora da odgovara stručnoj percepciji.

Saobraćajne nesreće
Prema podacima DKPT-a od početka 2023. godine do kraja juna ove bilo je i 19 saobraćajnih nesreća u kojima su učestvovala vozila kojima se vrši zaštita štićenih osoba u pokretu. Većina nesreća odnosi se na napuknuće vjetrobranskog stakla ili sitne ogrebotine nastale usljed udara posipnog materijala sa cestovnih površina. Sva šteta je naplaćena od osiguranja.

Kilometri
Prema podacima nadležnih od početka 2024. godine do 30. juna ove godine u Jedinici za neposredno obezbjeđenje VIP osoba ukupno su pređena 1.858.053 kilometra te potrošeno 148.715 litara goriva. U navedenom periodu za kupovinu goriva preko putnih naloga isplaćeno je 64.560 KM.