Connect with us

Svijet

SKEPTICIZAM PREMA EU: Njazaslužnija percepcija da je Zapad protiv Srba

Sve veća skepsa srpskog naroda u Srbiji, BiH i Crnoj Gori prema članstvu u EU rezultat je geopolitičkih okolnosti, percepcije da Zapad previše traži od Srba, a malo od ostalih naroda na zapadnom Balkanu, kao i antievropskih izjava domaćih političara i propagande pojedinih medija, smatraju analitičari.

Oni su komentarisali istraživanje Međunarodnog republikanskog instituta iz Vašingtona, koje je pokazalo da je povjerenje u EU opalo u Srbiji i BiH, a postoje indikatori i da su Srbi u Crnoj Gori skeptičniji prema EU od ostalog stanovništva.

Podsjećanja radi, istraživanje je sprovela organizacija IPSOS za račun IRI-jevog Centra za istraživanje javnog mnjenja tokom februara i marta kroz lično ispitivanje učesnika u posjetama njihovim kućama.

Ono je pokazalo da je u BiH podrška evropskim integracijama pala na 68 odsto, dok je u istraživanju prije dvije godine podrška iznosila čak 78 odsto. Što se tiče Srbije, prije dvije godine podrška EU je bila na 44 odsto, a danas iznosi samo 40 odsto i ima tendenciju daljeg opadanja.

Veliki dio srpskog stanovništva u svim zapadnobalkanskim državama smatra da se od njih previše traži kad je u pitanju odricanje od odnosa s Rusijom, što pokazuje i IRI-jevo istraživanje, s obzirom na to da značajniji procenat Srba u odnosu na druge narode obuhvaćene istraživanjem za rat u Ukrajini krivi Zapad i odbija da se uvedu sankcije prema Rusiji.

Ova percepcija preliva se na odnos prema EU, koja se smatra glavnim predstavnikom Zapada u regionu.

Faris Kočan, ekspert za pitanja evropskih integracija zapadnog Balkana iz Slovenije, za “Nezavisne” kaže da većina Srba smatra da su geopolitičke okolnosti okrenute protiv njih, posebno kada je u pitanju odnos prema pitanju Kosova, kao i prema Rusiji.

“U tom smislu se postojeća pitanja svode na ideju ugroženosti i ranjivosti Srbije, koja u spoljnopolitičkom smislu ide protiv postojećeg toka evroatlantskog okvira. I EU, koja je pored NATO-a nositelj tog evroatlantskog okvira, zalaže se za normalizaciju odnosa i eventualno priznanje Kosova, zalaže se za sankcije Rusiji i vrši pritisak na Srbiju da uvede sankcije, te traži način na koji bi Kosovo eventualno postalo dio međunarodne zajednice, kao što je, recimo, pitanje članstva u Vijeću Evrope”, kaže Kočan.

Osim toga, on ukazuje i na činjenicu da je EU posljednjih godina pokazala nedosljedan odnos prema regionu, navodeći primjer Sjeverne Makedonije.

“Ako je Sjeverna Makedonija promijenila ime i nije dobila nikakve garancije od strane EU da će početi sa pregovaranjem za članstvo, zašto bi onda Srbija priznala Kosovo, ili ga ne zaustavljala na njegovom putu ka članstvu u međunarodnim organizacijama, ako nema nikakvog garanta da bi mogla u kratkom roku i odlučno da započne s otvaranjem pregovora i brzo nakon toga ušla u EU”, smatra Kočan.

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, smatra da je glavni problem odnos vlasti prema EU.

“Oni su vrlo sistematično njegovali antieuropski narativ, dok su se istovremeno trudili prikazati se perjanicama EU integracije, govoreći o tome da će se EU raspasti prije nego postanemo njenom članicom. Nakon ruske agresije na Ukrajinu javno su počeli zagovarati članstvo u nekim drugim organizacijama tipa BRIKS. Javnosti nisu pokazivali sve dobre strane i prednosti članstva u EU, ukazuje se na one vrijednosti EU koje nisu imanentne srpskoj tradiciji. Zapravo, maske su pale, kvazipolitičke elite nisu sem deklarativnog zainteresovane za članstvo u EU”, smatra ona.

Related Topics:

Svijet

TRAMP SLAVI POBJEDU AFD-a U NJEMAČKOJ: „Konačno su se umorili od užasnih imigracionih pravila“

Američki predsjednik Donald Tramp pozdravio je istorijski rezultat Alternative za Njemačku u Saksoniji-Anhalt, gdje je stranka osvojila više od 43 odsto glasova i ubjedljivo završila prva. Tramp tvrdi da je rezultat posljedica nezadovoljstva građana migrantskom politikom.

Američki predsjednik Donald Tramp otvoreno je pozdravio izborni uspjeh njemačke Alternative za Njemačku (AfD), nakon što je ta stranka na izborima u saveznoj pokrajini Saksonija-Anhalt ostvarila ubjedljivo najbolji rezultat.

Tramp je na društvenoj mreži Truth Social ocijenio da je AfD imao „zaista sjajno veče“ i povezao njegov izborni uspon sa nezadovoljstvom Nijemaca zbog migrantske politike.

„Populistička stranka u Njemačkoj je upravo imala zaista sjajno veče. Konačno su se umorili od apsolutno užasnih imigracionih pravila i propisa koji su toliko naštetili Njemačkoj. U usponu su i više to neće trpjeti“, napisao je Tramp.

AfD napravio istorijski rezultat

AfD je na izborima održanim 6. septembra osvojio oko 43,8 odsto glasova, čime je više nego udvostručio rezultat iz 2021. godine.

Drugi je bio CDU kancelara Fridriha Merca sa oko 17,2 odsto, što predstavlja ogroman zaostatak za prvoplasiranom strankom.

Rezultat predstavlja jednu od najvećih izbornih pobjeda AfD-a od osnivanja stranke i novi znak njenog snažnog uspona na istoku Njemačke.

AfD je osvojio najviše glasova, ali nije osvojio apsolutnu većinu potrebnu za samostalno formiranje pokrajinske vlade. Ostale relevantne stranke i dalje odbacuju saradnju sa AfD-om, što znači da će formiranje nove vlasti zahtijevati pregovore i potencijalno neuobičajenu koaliciju.

Tramp: „Više to neće trpjeti“

Tramp je rezultat u Saksoniji-Anhalt predstavio kao posljedicu promjene raspoloženja njemačkih birača.

Njegova poruka praktično je direktno povezala izborni uspjeh AfD-a sa pitanjem migracija, koje je posljednjih godina postalo jedno od centralnih političkih pitanja u Njemačkoj.

Američki predsjednik je i ranije podržavao evropske desničarske i populističke pokrete, a AfD je posljednjih godina postao jedna od najjačih opozicionih političkih snaga u Njemačkoj.

Istovremeno, njemačke vlasti i politički protivnici AfD-a upozoravaju na njegovu radikalnu političku orijentaciju. Pokrajinski ogranak AfD-a u Saksoniji-Anhalt klasifikovan je od strane tamošnjih službi za zaštitu ustavnog poretka kao „potvrđeno ekstremno desničarski“, što stranka odbacuje.

Najveći test za njemački politički sistem

Izborni rezultat AfD-a predstavlja veliki izazov za tradicionalne njemačke stranke.

CDU, SPD, Zeleni i druge stranke suočavaju se sa pitanjem kako formirati funkcionalnu vlast bez saradnje sa strankom koja je osvojila ubjedljivo najviše glasova.

Istovremeno, rezultat pokazuje koliko je AfD uspio da proširi biračku bazu, posebno u istočnim dijelovima zemlje.

Trampova reakcija dodatno daje međunarodnu dimenziju izborima u Saksoniji-Anhalt: dok on pobjedu AfD-a predstavlja kao pobunu protiv migrantske politike, njemačke etablirane stranke suočavaju se sa sve težim zadatkom da odgovore na rast podrške krajnjoj desnici bez rušenja dosadašnjeg političkog konsenzusa.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI HAOS I ESKALACIJA NA BLISKOM ISTOKU: SAD potopile iranski tanker, Teheran krenuo u osvetu

Sukob između Vašingtona i Teherana ulazi u novu, opasniju fazu nakon napada na iransku naftnu flotu i nove razmjene raketnih udara na Bliskom istoku.

Sjedinjene Američke Države napale su više iranskih naftnih tankera kao odgovor na nove pokušaje raketnih napada na ratni brod američke mornarice, izjavio je američki zvaničnik koji nije želio da bude imenovan.

Američka vojska pogodila je pet iranskih tankera, od kojih je jedan potopila, nakon što je Iran ispalio balističke projektile na američki ratni brod, čime je došlo do nove eskalacije sukoba.

Napadi na tankere izazvali su snažnu iransku odmazdu. Iran je ispalio veliki broj projektila prema Jordanu, regionalnom savezniku SAD-a, tvrdeći da je gađao američke vojne objekte.

Američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) saopštilo je da su pogođena četiri tankera za prevoz sirove nafte u Omanskom zaljevu te jedan u blizini otoka Harg u Perzijskom zaljevu.

Na snimku koju je američka vojska objavila na društvenoj mreži X vidi se jedan od pogođenih brodova, M/T Riesco, kako gori i tone u Omanskom zalivu. CENTCOM je objavio da su američke snage prije napada naredile posadama ciljanih brodova da napuste plovila.

Mornarica Iranske revolucionarne garde upozorila je ranije u utorak posade naftnih tankera u blizini luka u Kuvajtu i Bahreinu da odmah napuste svoja plovila, uz poruku da bi tankeri mogli da budu meta napada u znak odmazde za američke napade na iranske tankere, prenosi AP.

U upozorenju, koje je prenijela iranska državna televizija, navodi se da je američka vojska napala nekoliko iranskih naftnih tankera.

Optužbe i prijetnje Kuvajtu i Bahreinu
Istovremeno, Kuvajt i Bahrein optuženi su da pružaju utočište američkim snagama i da pomažu u napadima. Revolucionarna garda pozvala je posade da napuste tankere bez obzira na to da li su plovila usidrena ili privezana u lukama, uz upozorenje da će biti gađana.

Američka vojska saopštila je u subotu da je napala tri iranska naftna tankera nakon što su američki ratni brodovi bili meta balističkih projektila. Tom prilikom je upozoreno da će, “ako bude neophodno, uništiti ograničenu i nezaštićenu iransku naftnu flotu”.

Iran je potom saopštio da planira da proglasi novu “zonu isključenja” u blizini Ormuskog moreuza za plovila koja namjeravaju da prođu kroz taj prolaz.

Dodatne sankcije
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa u utorak je uvela i sankcije dodatnim dijelovima iranske avio-industrije, obuhvativši više od dvije desetine komercijalnih i privatnih aviokompanija, kao i strane pružaoce usluga u vazdušnom transportu tereta, u okviru novih napora da se Teheran izoluje od preostalih trgovinskih partnera.

SAD i Iran nastoje da uspostave kontrolu nad Ormuskim moreuzom, kroz koji je pre početka rata prolazila približno petina svjetske nafte, navodi agencija. Teheran želi da brodovi koriste rutu kroz moreuz koju određuju iranske vlasti. Ormuski moreuz se prije početka rata smatrao međunarodnim plovnim putem.

Nastavi čitati

Svijet

MOSKVA STEŽE OBRUČ oko Kijeva! Svaki dan odlaganja pregovora donosi katastrofalne posljedice!

Mirovni uslovi za Kijev će se nesumnjivo pogoršati kako se pregovarački proces odugovlači, upozorio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“Naravno, ovo se može i treba očekivati. Ne zaboravite da smo davno počeli da govorimo da svaki dan koji prođe pogoršava situaciju za kijevski režim”, rekao je Peskov novinarima na pitanje da li se može očekivati da zahtjevi budu nepovoljniji za Kijev što se mirovni proces duže odugovlači.

Peskov je istakao da Evropljani čine sve da spriječe okončanje ukrajinskog sukoba. “Učešće predstavnika evropskih zemalja u kontaktima o rješenju za ukrajinski sukob u Kijevu može da zakomplikuje pregovarački proces”, ocijenio je Peskov.

Nastavi čitati

Aktuelno