Connect with us

Svijet

TEK SE OČEKUJE PRAVA OFANZIVA! Rusi okupirali NAJVIŠE UKRAJINSKIH TERITORIJA u posljednje 2 godine

Petomjesečno čekanje da američki Kongres odobri 61 milijardu dolara vojne pomoći Ukrajini vjerovatno je prouzrokovalo trajnu štetu koja će se osjećati na prvim linijama fronta još mjesecima.
Ruske snage iskoristile su “artiljerijsku sušu” koja je drastično umanjila sposobnosti ukrajinske odbrane od decembra kako bi napredovale na istočnom frontu blizu Avdijevke (Avdejevke), postigavši najveći napredak od prvih mjeseci rata. Napredak ruskih snaga podstakao je upozorenja visokih ukrajinskih vojnih zvaničnika o mogućoj pretnji linijama snabdjevanja i logističkim centrima na istoku, koji su sada opasno blizu dometa nadmoćne ruske vatrene moći.

Veliko napredovanje uoči očekivane ruske ofanzive
Mračne vijesti o napretku dolaze uoči očekivane ruske ofanzive krajem maja, koja bi mogla ugroziti ukrajinske snage u istočnom regionu Donjecka i teško izvojevane, iako skromne, uspjehe prema okupiranom lučkom gradu Marijupolju.

Rusija je bacila ogromne resurse na slabu ukrajinsku odbranu preko istočnih linija fronta, gurajući se prema tri ključne tačke: vitalnom vojnom središtu Pokrovsku zapadno od Avdijevke i lokacijama na strateškim uzvisinama, kao što su Časiv Jar blizu Bahmuta i Kurakova na jugoistoku Ukrajine.
Rusi nisu stali na Avdijevki, odmah su krenuli dalje
17. februara Ukrajina je objavila da se povukla iz Avdijevke, istočnog grada za koji borbe vode cijelu deceniju. Rusija je, prema dostupnim informacijama, žrtvovala hiljade vojnika kako bi ga zauzela. No, napredovanje ruskih snaga nije stalo na Avdijevki.

Tokom sledećih 10 nedelja, kao što pokazuje analiza ukrajinske posmatračke grupe “DeepStateMap”, ruske su snage polako zauzimale selo za selom zapadno od grada, iskoristivši neuspijeh Kijeva da izgradi utvrđenja, ali i nevoljnost da javno iznesu razmjere svojih teritorijalnih gubitaka u tom području.

Tek je u nedjelju vrhovni ukrajinski vojni zapovjednik Oleksandr Sirski priznao pad niza sela za koje su njegovi podređeni danima insistirali da se za njih još uvijek vode borbe.

To je potvrdilo da su ruske snage u nešto više od dva mjeseca postigle najveći i najbrži napredak od prodora kod Severodonjecka u julu 2022.
Ukrajinsko oklijevanje da prizna te gubitke dovelo je do javnih kritika nekih proukrajinskih vojnih blogera i analitičara. “DeepStateMap”, koji svakodnevno ažurira situaciju na prvoj liniji fronta, pokazao je značajne gubitke u blizini Avdijevke. Jedan od osnivača grupe, Ruslan Mikula, rekao je za CNN da su progovorili jer su smatrali da vojni portparol ima priliku da proveri stvarnu situaciju, ali on i dalje daje neistinite informacije i to potkopava njihov kredibilitet.
Ukrajinci su sada posebno ranjivi
Mikula je rekao da je rusko napredovanje blizu Očeretina, sela koje je Rusija zauzela proteklih nedelja zapadno od Avdijevke, “zasad taktički uspijeh”, ali bi “mogao postati strateški”. “U trenutnoj situaciji biće vrlo teško zaustaviti neprijatelja jer se probija tamo gdje odbrana nije obraćala dovoljno pažnje”, rekao je.

Rekao je da postoji nedostatak odbrambenih utvrđenja duž Avdijevke na cijelom levom boku – što bi zapravo značilo da su otvorene ravnice sada ranjive gotovo do ključnog auto-puta koji vodi do strateškog ukrajinskog središta Pokrovsk.
U poslednjem saopštenju ukrajinskog glavnog štaba stoji da njihove snage brane niz sela mnogo bliže Pokrovsku nego što su priznavali ranije.

Zelenski traži hitnu dostavu zapadne pomoći
Predsjednik Volodimir Zelenski je prekjuče u obraćanju zahtjevao “značajno ubrzanje zapadnog snabdjevanja kako bi se značajno ojačale sposobnosti vojnika.”

Rekao je da je odbrani Kijeva potrebna snaga koja se mora dokazati u smjeru Pokrovska, zajedno s drugim opasnim linijama fronta na jugu kod Kurakova, ali i na sjeveroistoku u blizini Kupjanska.

Daljnje rusko napredovanje prema Kurakovu na jugoistočnom djelu te linije fronta moglo bi ugroziti uspijehe koje je Ukrajina postigla tokom ljetnje protivofanzive. Na severu, Rusija redovno bombarduje drugi po veličini grad u Ukrajini, Harkov, ali takođe snažno gura duž fronta u blizini Kupjanska, kako bi ponovno zauzela teritoriju koju je Ukrajina oslobodila u munjevitoj protivofanzivi u kasno leto 2022.

Pad Časiv Jara stvorio bi velik problem
Ukrajinski zvaničnici takođe su javno upozorili na mogućnost pada Časiv Jara, malog grada u blizini grada Bahmuta, koji su Rusi prvo brutalno razorili, a potom osvojili prošlog maja.

Časiv Jar nalazi se na uzvisini, a potpukovnik Nazar Vološin, portparol lokalnog ukrajinskog zapovjedništva, rekao je prekjuče na ukrajinskoj televiziji da ruske snage namjeravaju da probiju duž kanala blizu njega i zauzmu ga kako bi stekle stratešku prednost nad vojno važnim obližnjim ukrajinskim gradovima.

– Za njih je jako važno da zauzmu Časiv Jar prije nego što dobijemo inostranu pomoć, odnosno prije nego što se prekine aktualni manjak municije. Ako neprijatelj zauzme dominantne uzvisine i okupatori se tamo učvrste, biće to veliki problem za nas, jer će se Kostjantinivka, Kramatorsk, Slovjansk i Družkivka odmah naći na udaru – rekao je Vološin za ukrajinsku televiziju, prenosi CNN.

Ruski cilj osvajanja Donjecka je sve bliži realizaciji
Ako bi se ta četiri grada, koja se nalaze uz isti auto-put, našla pod ozbiljnom pretnjom, ruski cilj kontrole nad celom regijom Donjecka bio bi mnogo bliže ostvarenju.

Jurij Fedorenko, zapovjednik čete bespilotnih letelica “ahiles” pri 92. posebnoj jurišnoj brigadi u tom području, rekao je da su sledeća dva mjeseca označila “prozor mogućnosti” za ruske snage. Rekao je da su ruske snage shvatile da će Ukrajina uskoro “imati potrebna sredstva protivvazdušne odbrane i potreban raspon municije koncentrisane na prvoj liniji fronta, što će onemogućiti neprijatelju izvršavanje zadataka intenzitetom koji ima sada.”

Svijet

CIKLON BOMBA POGODILA SIDNEJ: Snažan vjetar čupao drveća, letovi otkazani (VIDEO)

Snažna oluja pogodila je danas Sidnej, drugi dan zaredom, rušila drveće, ostavila hiljade domova bez električne energije i prisilila domaće avionske firme na otkazivanje više desetina letova.

Qantas Airways i Virgin Australia, dvije najveće australijske avio-kompanije, zajedno su otkazale najmanje 55 domaćih letova, pokazuju podaci s mrežnog portala vazdušne luke.

Odloženi su i neki međunarodni letovi. Željeznički saobraćaj u Sidneju takođe je poremećen, a vlasti su pozvale građane da izbjegavaju putovanja koja nisu nužna.

Obalni sistem niskog pritiska, koji su meteorolozi opisali kao ciklonsku bombu, pogodio je jugoistočnu obalu Australije tokom noći s naletima vjetra jačima od 100 km/h, pri čemu je čupao stabla i oštetio električne vodove.

U nekim je regijama u samo šest sati pala količina kiše jednaka mjesečnom prosjeku. Ovakvi se vremenski fenomeni formiraju vrlo brzo i uzrokuju nagli pad pritiska u kratkom vremenu.

Više od 35.000 domaćinstava u Novom Južnom Velsu, najmnogoljudnijoj australijskoj saveznoj državi, ostalo je bez električne energije nakon oluje, pokazuju podaci o kvarovima.

Nekoliko je ulica u regiji Ilavara, južno od Sidneja, zatvoreno zbog poplava i srušenih stabala.

U regiji Central Coast izdate su naredbe za evakuaciju zbog erozije obale, a na snazi su i upozorenja zbog jakog vetra i mogućih bujičnih poplava.

Očekuje se da će se vremenski uslovi pogoršati tokom dana, prije nego što se sistem premjesti nad Tasmanovo more i sutra prema Novom Zelandu, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

DANSKA NA NOGAMA! Uveden vojni rok za žene!

Danska je danas uvela vojni rok i za žene u nastojanju da regrutuje što veći broj vojnika i ojača odbranu usljed zabrinutosti za bezbjednost širom Evrope.

Prema zakonu koji je usvojio danski Parlament u junu 2023. godine, Danska će od danas zahtijevati od žena sa navršenih 18 godina da se prijave za procjenu za mogući vojni rok.

Do sada je ženama, kojih je među regrutima prošle godine bilo oko 24 odsto, bilo dozvoljeno dobrovoljno služenje vojske.

Oružane snage sada su u procesu prilagođavanja kasarni kako bi bile bolje opremljene za žene budući da su sada prilagođene muškarcima.

Danska, koja se sa drugim NATO saveznicima prošle sedmice saglasila da poveća sredstva za odbranu, planira da postepeno produžava trajanje vojnog roka sa četiri na 11 mjeseci u 2026. godini, te da poveća broj regruta sa oko 5.000 koliko ih je sada na 7.500 do 2033. godine.

Nastavi čitati

Svijet

SERIJA ZEMLJOTRESA POGODILA JAPAN: Najjači bio 5,5 stepeni

Serija zemljotresa pogodila je danas ostrva Tokara na jugozapadu Japana, objavila je Japanska meteorološka agencija (JMA).

Najjači zemljotres bio je jačine 5,5 stepeni po Rihterovoj skali i dogodio se na dubini od 10 kilometara u prefekturi Kagošima, prenosi NHK.

Nije izdato upozorenje na cunami, niti za sada ima izvještaja o eventualnoj materijalnoj šteti ili povrijeđenima.

Meteorološka agencija upozorila je da se može dogoditi još zemljotresa, prenosi Tanjug

Nastavi čitati

Aktuelno