Svijet
TEK SE OČEKUJE PRAVA OFANZIVA! Rusi okupirali NAJVIŠE UKRAJINSKIH TERITORIJA u posljednje 2 godine
Petomjesečno čekanje da američki Kongres odobri 61 milijardu dolara vojne pomoći Ukrajini vjerovatno je prouzrokovalo trajnu štetu koja će se osjećati na prvim linijama fronta još mjesecima.
Ruske snage iskoristile su “artiljerijsku sušu” koja je drastično umanjila sposobnosti ukrajinske odbrane od decembra kako bi napredovale na istočnom frontu blizu Avdijevke (Avdejevke), postigavši najveći napredak od prvih mjeseci rata. Napredak ruskih snaga podstakao je upozorenja visokih ukrajinskih vojnih zvaničnika o mogućoj pretnji linijama snabdjevanja i logističkim centrima na istoku, koji su sada opasno blizu dometa nadmoćne ruske vatrene moći.
Veliko napredovanje uoči očekivane ruske ofanzive
Mračne vijesti o napretku dolaze uoči očekivane ruske ofanzive krajem maja, koja bi mogla ugroziti ukrajinske snage u istočnom regionu Donjecka i teško izvojevane, iako skromne, uspjehe prema okupiranom lučkom gradu Marijupolju.
Rusija je bacila ogromne resurse na slabu ukrajinsku odbranu preko istočnih linija fronta, gurajući se prema tri ključne tačke: vitalnom vojnom središtu Pokrovsku zapadno od Avdijevke i lokacijama na strateškim uzvisinama, kao što su Časiv Jar blizu Bahmuta i Kurakova na jugoistoku Ukrajine.
Rusi nisu stali na Avdijevki, odmah su krenuli dalje
17. februara Ukrajina je objavila da se povukla iz Avdijevke, istočnog grada za koji borbe vode cijelu deceniju. Rusija je, prema dostupnim informacijama, žrtvovala hiljade vojnika kako bi ga zauzela. No, napredovanje ruskih snaga nije stalo na Avdijevki.
Tokom sledećih 10 nedelja, kao što pokazuje analiza ukrajinske posmatračke grupe “DeepStateMap”, ruske su snage polako zauzimale selo za selom zapadno od grada, iskoristivši neuspijeh Kijeva da izgradi utvrđenja, ali i nevoljnost da javno iznesu razmjere svojih teritorijalnih gubitaka u tom području.
Tek je u nedjelju vrhovni ukrajinski vojni zapovjednik Oleksandr Sirski priznao pad niza sela za koje su njegovi podređeni danima insistirali da se za njih još uvijek vode borbe.
To je potvrdilo da su ruske snage u nešto više od dva mjeseca postigle najveći i najbrži napredak od prodora kod Severodonjecka u julu 2022.
Ukrajinsko oklijevanje da prizna te gubitke dovelo je do javnih kritika nekih proukrajinskih vojnih blogera i analitičara. “DeepStateMap”, koji svakodnevno ažurira situaciju na prvoj liniji fronta, pokazao je značajne gubitke u blizini Avdijevke. Jedan od osnivača grupe, Ruslan Mikula, rekao je za CNN da su progovorili jer su smatrali da vojni portparol ima priliku da proveri stvarnu situaciju, ali on i dalje daje neistinite informacije i to potkopava njihov kredibilitet.
Ukrajinci su sada posebno ranjivi
Mikula je rekao da je rusko napredovanje blizu Očeretina, sela koje je Rusija zauzela proteklih nedelja zapadno od Avdijevke, “zasad taktički uspijeh”, ali bi “mogao postati strateški”. “U trenutnoj situaciji biće vrlo teško zaustaviti neprijatelja jer se probija tamo gdje odbrana nije obraćala dovoljno pažnje”, rekao je.
Rekao je da postoji nedostatak odbrambenih utvrđenja duž Avdijevke na cijelom levom boku – što bi zapravo značilo da su otvorene ravnice sada ranjive gotovo do ključnog auto-puta koji vodi do strateškog ukrajinskog središta Pokrovsk.
U poslednjem saopštenju ukrajinskog glavnog štaba stoji da njihove snage brane niz sela mnogo bliže Pokrovsku nego što su priznavali ranije.
Zelenski traži hitnu dostavu zapadne pomoći
Predsjednik Volodimir Zelenski je prekjuče u obraćanju zahtjevao “značajno ubrzanje zapadnog snabdjevanja kako bi se značajno ojačale sposobnosti vojnika.”
Rekao je da je odbrani Kijeva potrebna snaga koja se mora dokazati u smjeru Pokrovska, zajedno s drugim opasnim linijama fronta na jugu kod Kurakova, ali i na sjeveroistoku u blizini Kupjanska.
Daljnje rusko napredovanje prema Kurakovu na jugoistočnom djelu te linije fronta moglo bi ugroziti uspijehe koje je Ukrajina postigla tokom ljetnje protivofanzive. Na severu, Rusija redovno bombarduje drugi po veličini grad u Ukrajini, Harkov, ali takođe snažno gura duž fronta u blizini Kupjanska, kako bi ponovno zauzela teritoriju koju je Ukrajina oslobodila u munjevitoj protivofanzivi u kasno leto 2022.
Pad Časiv Jara stvorio bi velik problem
Ukrajinski zvaničnici takođe su javno upozorili na mogućnost pada Časiv Jara, malog grada u blizini grada Bahmuta, koji su Rusi prvo brutalno razorili, a potom osvojili prošlog maja.
Časiv Jar nalazi se na uzvisini, a potpukovnik Nazar Vološin, portparol lokalnog ukrajinskog zapovjedništva, rekao je prekjuče na ukrajinskoj televiziji da ruske snage namjeravaju da probiju duž kanala blizu njega i zauzmu ga kako bi stekle stratešku prednost nad vojno važnim obližnjim ukrajinskim gradovima.
– Za njih je jako važno da zauzmu Časiv Jar prije nego što dobijemo inostranu pomoć, odnosno prije nego što se prekine aktualni manjak municije. Ako neprijatelj zauzme dominantne uzvisine i okupatori se tamo učvrste, biće to veliki problem za nas, jer će se Kostjantinivka, Kramatorsk, Slovjansk i Družkivka odmah naći na udaru – rekao je Vološin za ukrajinsku televiziju, prenosi CNN.
Ruski cilj osvajanja Donjecka je sve bliži realizaciji
Ako bi se ta četiri grada, koja se nalaze uz isti auto-put, našla pod ozbiljnom pretnjom, ruski cilj kontrole nad celom regijom Donjecka bio bi mnogo bliže ostvarenju.
Jurij Fedorenko, zapovjednik čete bespilotnih letelica “ahiles” pri 92. posebnoj jurišnoj brigadi u tom području, rekao je da su sledeća dva mjeseca označila “prozor mogućnosti” za ruske snage. Rekao je da su ruske snage shvatile da će Ukrajina uskoro “imati potrebna sredstva protivvazdušne odbrane i potreban raspon municije koncentrisane na prvoj liniji fronta, što će onemogućiti neprijatelju izvršavanje zadataka intenzitetom koji ima sada.”
Svijet
„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.
Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.
– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.
On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.
Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.
SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.
Svijet
NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama
Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.
Plan za sankcije energetskim kompanijama
Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.
Naftno polje krije 1,7 milijardi barela
Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.
U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.
“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.
Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.
Uloga SAD-a i britanski stav
Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.
Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.
Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.
“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”
Istorijski spor
Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.
U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.
Svijet
ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine
Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.
Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.
Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.
-
Politika3 dana ago“OBEĆALI 200 MILIONA KM, A GRAĐANIMA DALI PRAZNU KUTIJU!” Žestok udar ispred Palate Republike: Gdje je nestao novac za bebe, mlade i penzionere?
-
Društvo3 dana ago„NIŠTA NAM NE GOVORE!“! Potresne riječi generalovog sina, niko ne zna kada tijelo stiže u Srbiju!
-
Politika2 dana agoSNAŽAN RAST U PRIJEDORU! PSS podijelio 300 novih članskih karata, više od 500 članova pristupilo u samo nekoliko mjeseci
-
Politika21 sat ago„STOTOG DANA POLOŽIĆU RAČUNE!“ Stanivuković predstavio „Ugovor sa narodom“! STIŽU PROMJENE U SRPSKU
-
Politika3 dana agoPLENKOVIĆEV HVALOSPJEV DODIKU “Sve je bolji”
-
Region3 dana agoZBOG STAVA O MLADIĆU! Lidiji Vukićević otkazana saradnja na seriji „Bos il’ Hadžija“
-
Društvo1 dan agoDRAMA NA JAVNOM SERVISU! Radnici RTRS-a stupaju u štrajk upozorenja
-
Politika11 sati agoSTANIVUKOVIĆ IZ PRIJEDORA “U školama i zdravstvu ćemo šutnuti politiku, direktore će birati radni kolektivi!”
