Connect with us

Politika

CIK RASPISUJE LOKALNE IZBORE: Liste kandidata početkom jula

U narednim danima, Centralna izborna komisija BiH, vjerovatno u ponedjeljak, 6. maja, donijeće odluku o raspisivanju lokalnih izbora i od tada počinje da curi vrijeme utvrđeno Izbornim zakonom BiH do kada političke partije treba da prijave učešće na izborima i dostave liste.

I rok za odluku o raspisivanju lokalnih izbora utvrđen je Izbornim zakonom, gdje je precizirano da se izbori raspisuju 150 dana prije dana održavanja izbora. S obzirom na to da je Izbornim zakonom precizirano da se izbori na svim nivoima vlasti u BiH održavaju prve nedjelje u oktobru, CIK će lokalne izbore raspisati za 6. oktobar ove godine.

Kada je riječ o ostalim rokovima, prema Izbornom zakonu BiH, od donošenja odluke Centralne izborne komisije BiH o raspisivanju izbora, u roku od 15 dana, institucije BiH treba da osiguraju sredstva. S obzirom na to da je CIK-u obezbijeđeno već 7,4 miliona KM, a da su najavili dodatni zahtjev, Savjet ministara BiH do 21. maja moraće obezbijediti još novca.

Dalje, što se tiče važnijih stvari, politička stranka prijavu za ovjeru učešća na izborima CIK-u podnosi 135 dana prije dana izbora, dakle, to bi političke stranke trebalo da urade do 21. maja, dok koalicija prijavu za ovjeru podnosi najkasnije 110 dana prije dana izbora, odnosno do 10. juna. Nakon podnošenja prijave, CIK najkasnije u roku od 15 dana ovjerava prijavu političke partije za učešće na izborima.

“Kandidatske liste političkih stranaka, liste nezavisnih kandidata i koalicija moraju se podnijeti Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije 90 dana prije dana izbora”, piše u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, što u praksi znači da će imena kandidata na listama biti poznata tek početkom jula, jer političke partije imaju rok do 6. jula da dostave liste svojih kandidata.

Nakon što budu dostavljene liste, sljedeća bitna faza je postupak ovjeravanja lista, i Centralna izborna komisija BiH najkasnije 25 dana nakon što joj je kandidatska lista podnesena, pregleda i ovjerava ili odbija kandidate na listi.

“Nakon ovjeravanja podnesenih kandidatskih lista CIK objavljuje kandidatsku listu sa nazivima ovjerenih političkih stranaka, koalicija, nezavisnih kandidata i lista nezavisnih kandidata za svake izbore, prema redoslijedu koji se dobije žrijebanjem. Kandidatske liste objavljuju se u službenim glasilima najkasnije 45 dana prije dana izbora. Kandidatske liste se takođe izlažu na biračkim mjestima i objavljuju u sredstvima javnog informisanja”, piše u Izbornom zakonu BiH.

Mjesec dana do izbora počeće i izborna kampanja, koja traje do 24 sata prije održavanja samih izbora, kada počinje izborna ćutnja. U tom periodu izborne kampanje, koja traje mjesec dana, političke partije i pojedinci mogu plaćati oglašavanje, koje je inače zabranjeno i smatra se preuranjenom kampanjom koja je kažnjiva zakonom.

Što se tiče biračkih spiskova, na osnovu podataka u evidenciji Centralnog biračkog spiska, CIK za svaku izbornu jedinicu izrađuje izvod koji sadrži podatke o svim biračima sa pravom glasa za tu osnovnu izbornu jedinicu, koji se opštinskoj izbornoj komisiji dostavlja najkasnije u roku od 20 dana prije dana održavanja izbora.

Rokovi predviđeni Izbornim zakonom BiH govore i o biračkim mjestima, koja opštinske i gradske izborne komisije moraju odrediti najkasnije 65 dana prije dana izbora.

“Opštinska izborna komisija, neposredno nakon određivanja biračkih mjesta, podnosi spisak lokacija biračkih mjesta Centralnoj izbornoj komisiji BiH. CIK BiH može promijeniti lokaciju biračkog mjesta ako utvrdi da nije pogodna za glasanje”, navodi se u Izbornom zakonu u kojem se piše i da opštinska izborna komisija najkasnije 15 dana prije dana izbora objavljuje koja su biračka mjesta određena za glasanje i gdje birači mogu glasati.

Podsjećanja radi, osim “aktuelnog” Izbornog zakona BiH, koji je na snazi, a koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika i po kojem će CIK raspisati izbore, u opticaju su još najmanje tri teksta.

Savjet ministara BiH na sjednici 7. maja trebalo bi da razmatra izmjene Izbornog zakona BiH, dok se u Domu naroda nalaze izmjene Izbornog zakona BiH koje su prethodno usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. U opticaju je i Izborni zakon Republike Srpske koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, koji još nije stupio na snagu, a najviši zvaničnici Republike Srpske do sada su u nekoliko navrata isticali da će izbore organizovati po Izbornom zakonu Republike Srpske, a ne po nametnutom Izbornom zakonu BiH.

CIK razmatra uputstvo o novim tehnologijama
Centralna izborna komisija BiH održaće u petak (3. maja) sjednicu, na kojoj će donijeti niz odluka neophodnih za održavanje izbora u oktobru ove godine, između ostalog i onu o visini novčane naknade članovima biračkih odbora.

Osim toga, CIK bi trebalo da usvoji i pravilnik o sprovođenju izbora u BiH te pravilnik o medijskom predstavljanju i javnom oglašavanju političkih subjekata u izbornom procesu. Takođe, članovi CIK-a razmatraće i pravilnik o predizbornim i postizbornim finansijskim izvještajima političkih stranaka, zatim uputstvo o postupku otvaranja i korištenja posebnog računa za finansiranje troškova izborne kampanje, kao i uputstvo o izgledu i načinu ispunjavanja obrazaca izjave o imovinskom stanju.

Članovi Centralne izborne komisije BiH razmatraće i Prijedlog uputstva o sprovođenju pilot-projekta na lokalnim izborima 2024. godine uz upotrebu izbornih tehnologija.

Related Topics:

Politika

DRINIĆ “Napad na Stanivukovića postaje NOVA NORMALNOST?”

Napad na gradonačelnika Banjaluke i predsjednika Pokreta Sigurna Srpska izazvao je snažne reakcije u političkoj javnosti, a iz ovog pokreta poručuju da je krajnje vrijeme da institucije pokažu da li je zakon jednak za sve ili se primjenjuje selektivno.

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska, Nebojša Drinić, oštro je osudio incident naglasivši da situacija koju Banjaluka sve češće gleda ne smije postati uobičajena.

„Ovakvi incidenti postaju ‘nova normalnost’.
Da li će nadležni početi da rade svoj posao ili će i nasilje tretirati prema stranačkoj knjižici?!
Nećemo društvo u kojem je napad na gradonačelnika tek još jedna vijest u danu. Otpor svakoj vrsti nasilja je obaveza svakog od nas.“

U Pokretu podsjećaju da se u posljednje vrijeme bilježi sve više slučajeva politički motivisanih napada, te da je dužnost nadležnih organa da hitno rasvijetle svaki incident – pogotovo kada je riječ o napadu na prvog čovjeka grada.

Nastavi čitati

Politika

OGLASIO SE I MUP “U toku kriminalistička obrada nad Arsenićem”

Igor Arsenić uhapšen je sinoć u Banjaluci zbog sumnje da je prijetio gradonačelniku Banjaluke, Drašku Stanivukoviću.

Arsenić je uhapšen nakon što je Stanivuković policiji prijavio da mu je uputio prijetnje.

– Pripradnici Policijske uprave Banjaluka sinoć su uhapsili I.A. iz Banjaluke, kojeg je neposredno prije toga D.S. prijavio da mu je uputio prijetnje. Odmah po zaprimanju prijave, lice je pronađeno i u toku je kriminalistička obrada nad njim. Sve mjere i radnje preduzimaju se pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka – navode iz iz PU Banjaluka za medije.

Podsjećamo, Stanivuković je sinoć na društvenim mrežama napisao da je vebalno napadnut dok je šetao na Banj Brdu.

– Večeras, dok sam mirno šetao na Banj brdu, napao me je jedan od Arsenića, uz otvorene lične prijetnje. Incident sam odmah prijavio policiji – napisao je Stanivuković na društvenim mrežama.

Igor Arsenić poznat je po druženju sa Vladom Đajićem, koji je nedavno smjenjen sa mjesta direktora UKC RS zbog afere sa narkoticima.

Nastavi čitati

Politika

IZBORNE PREVARE: “Glasovi ljudi koji žive u inostranstvu i nisu glasali dopisani su Karanu”

Glasovi građana koji žive u inostranstvu, prema navodima posmatrača iz Laktaša, dopisivani su Siniši Karanu. Slučaj je prijavljen policiji. Hoće li odgovorni za izborne prevare biti procesuirani?

Milka Pupac iz Laktaša, dolaskom na biračko mjesto, bila je zaprepaštena kada su joj rekli da je neko već glasao u njeno ime, ali i u ime njenog supruga i ćerke, koji žive u inostranstvu.

“Oko podne sam stigla na biračko mjesto i predala ličnu kartu da glasam. Ustanovili smo da je pokraj mog imena i prezimena već potpisan neko. Nije mi jasno ko. Potpisani su bili i moj suprug i ćerka. Oni se trenutno nalaze u Francuskoj i nije nam jasno o čemu se radi”, svjedoči Pupac.

O izbornoj krađi odmah je obaviještena policija i Gradska izborna komsija.

“Članovi biračke komisije su prijavili slučaj. Bila sam u stanici policije da dam izjavu. Dalje ćemo vidjeti o čemu se radi”, kaže Pupac.

Da se radi o brutalnom prekrajanju izborne volje građana, svjedoči posmatrač Sanjin Ćetojević. Članovi biračke komisije koji dolaze iz redova SNSD-a uvjeravali su ga da se radi o grešci.

“Na mjestima za njihov potpis su upisana njihova prezimena i imena. Dakle, ne stoji tuđe ime, nego je neko svjesno potpisao Pupac Č. na mjesto na koje se trebao potpisati Pupac Čedo koji je u to vrijeme bio u Francuskoj. To je jasan dokaz krađe”, tvrdi Ćetojević.

Ćetojević tvrdi i da su u SNSD-u imali spisak porodica koje žive u inostranstvu i da su njihovi glasovi dopisivani Siniši Karanu.

“Odnosno onih porodica za koje su vjerovali da se taj dan ne nalaze u Republici Srpskoj. Oni su te glasačke listiće popunjavali u ime njih i ubacivali su ih u kutije. Prekrojili su izbornu volju naroda Republike Srpske”, kaže Ćetojević.

Ćetojević koji je svjedočio krađi u Laktašima, od policije i tužilaštva očekuje detaljnu istragu, a od opozicije istrajnost u zaštiti izborne volje građana. Svjedočanstva o krađi glasova ne dolaze samo iz Laktaša. Gradovi Doboj i Zvornik, mjesta su gdje kandidati SNSD-a osvajaju sve što se osvojiti može, a često i više od toga.

Nastavi čitati

Aktuelno