Connect with us

Politika

VIŠKOVIĆ ODLUČAN “Borba svim diplomatskim sredstvima protiv rezolucije”

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da dosta zemalja shvata štetnost donošenja rezolucije o Srebrenici, protiv koje se srpski narod mora boriti svim diplomatskim sredstvima jer je njen cilj etiketiranje srpskog naroda, pa nakon toga konačni obračun sa Republikom Srpskom.

-Bez obzira na to koliko bili mali, pokazaćemo našu moć i koliki je broj slobodarskih zemalja u svijetu. Preostaje nam da se branimo istinom, zbog 3.500 srpskih žrtava u okolini Srebrenice, kao i zbog jednostranog pristupa da su Srbi jedini krivci u BiH – rekao je Višković u vaskršnjem intervjuu za Srnu.

Nakon s prijedloga Velike Britanije iz 2015. godine koja je dala na usvajanje Savjetu bezbjednosti UN rezoluciju o Srebrenici, Višković je rekao da će samo nekoliko godina poslije, na inicijativu Njemačke i Ruande, u Generalnoj skupštini UN biti data na glasanje još jedna rezolucija.

-Nije ni malo laka situacija, ali moramo se boriti svim diplomatskim sredstvima – naglasio je Višković.

On je podsjetio da je nedavno u Narodnoj skupštini usvojen izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godine, gdje je rečeno da nije bilo genocida.

– To nismo rekli mi, već najcjenjeniji stručnjaci iz tih oblasti – naglasio je Višković.

On je istakao da su se, od kada se povela priča o rezoluciji, javili mnogi stručnjaci širom svijeta i poručili šta misle o tome, ali neke zemlje kao da ne žele to da čuju.

-One imaju svoj cilj i očigledno će se uraditi sve da ga ostvare, ali na nama je da se borimo protiv toga. Ima dosta zemalja koje shvataju štetnost donošenja ovakve rezolucije i da bi to u svijetu moglo donijeti mnogo negativnih posljedica. Želim da zahvalim predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću koji se na sve načine bori da srpski narod ne bude etiketiran, ali i ostalim prijateljskim zemljama koje su na strani istine i pravde – rekao je Višković.

Istakao je da će Sabor Srbije i Republike Srpske biće prilika da o“kupimo našu političku elitu, srpske predstavnike iz Crne Gore, sa Kosova i Metohije i iz dijaspore, kao i predstavnike Srpske pravoslavne crkve i da izrazimo naše srpske vrijednosti.

On je istakao da će na saboru biti riječi o trenutnoj situaciji u kojoj se nalazi srpski narod i donesene određene odluke kojima se žele zaštititi srpski identitet, jezik i vjera.

-Imam velika očekivanja od sabora. Izuzetno nam je važna sabornost i jedinstvo u ovim teškim trenucima za naš narod, koji se suočava sa brojnim izazovima. Zato je važno da se Srbi, ma gdje živjeli, drže zajedno i dodatno se ujedine – rekao je Višković.

On je rekao da želi jaku i stabilnu maticu Srbiju, koja je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, a kada je tako onda je lakše i Republici Srpskoj.

-Takođe, želimo da Srbi budu zaštićeni i u F BiH, Sloveniji, Hrvatskoj, ali i Crnoj Gori. Naravno, nakon što su predsjednici Srbije Aleksandar Vučić i Srpske Milorad Dodik najavili ovaj sabor, odmah su se naši pojedinci koji su pričali negativno o njemu, ali želim reći da ovo nije usmjereno ni protiv koga. Sasvim je normalno da se jedan narod drži zajedno i da na saboru izrazimo naše vrijednosti, a to želimo i drugima – poručio je premijer Srpske.

Izborni zakon reakcija
Višković je rekao da Srpska ima pravo na svoj Izborni zakon na osnovu Ustava i svih pozitivnih zakonskih rješenja.

-Izborni zakon Republike Srpske je reakcija, jer zaista nemamo drugo rješenje. Nalazimo se u neravnopravnoj i izuzetno teškoj borbi, te se moramo pravnim sredstvima boriti protiv svih ataka i nepravde koja je usmjerena prema Republici Srpskoj – rekao je Višković.

On je istakao da u preambuli Ustava, kao i u preambuli Izbornog zakona BiH piše da entiteti imaju pravo da sprovode izbore za nivo predsjednika, potpredsjednika Republike Srpske, za poslanike Narodne skupštine, načelnike, gradonačelnike i odbornike, te da CIK BiH sprovodi izbore samo za Predsjedništvo BiH i za Parlamentarnu skupštinu BiH.

Višković je rekao da je krivični postupak protiv predsjednika Dodika u potpunosti ogolio način na koji funkcioniše današnja BiH jer je u najgorem kolonijalnom maniru, taj postupak pokrenut pod otvorenim i nedvomislenim pritiskom čovjeka koji za sebe tvrdi da predstavlja instituciju visokog predstavnika u BiH.

-Činjenica je da on (Kristijan Šmit) nema legitimitet da sjedi u fotelji visokog predstavnika, s obzirom na to da ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN . rekao je Višković.

Kad je riječ o pravosuđu, a posebno Sudu i Tužilaštvu BiH, Višković kaže da je jasno da je ono pod direktnom izvršnom kontrolom Kristijana Šmita, što se pokazalo upravo na pokretanju krivičnog postupka protiv Dodika.

-Da se poslužim narodnom poslovicom „kud Šmit okom, tu sud skokom“. Svaka priča o `nezavisnosti pravosuđa` tu počinje i završava. Ako imate kolonijalnog upravnika koji otvoreno izdaje naloge tužiocima i sudijama, sa ciljem zadate agende da Dodika treba ukloniti iz političkog života, onda o kakvom pravosuđu mi uopšte pričamo – upitao je premijer Srpske.

Jasno je, kaže on, da je Šmit samo izvršilac te agende, baš kao i ljudi u pravosuđu kojim izdaje zadatke.

Predsjednik Vlade Republike rekao je i da je Srpska finansijski stabilna i da na vrijeme ispunjava sve svoje obaveze – penzije, plate i socijalna davanja isplaćuju se u predviđenim rokovima.

Višković je rekao da je usvojen Prijedlog programa javnih investicija za period 2024-2026. godina, kada su u Republici Srpskoj ugovorene investicije od 2,8 milijarde KM, i to u sektorima energetike, saobraćaja, zdravstva i poljoprivrede.

On je rekao da su najveća ulaganja u projekat izgradnja HE “Buk Bijela” u okviru “Hidroelektroenergetskog sistema Gornja Drina”, izgradnja HE “Dabar” i HE na rijeci Bistrici.

On je naveo da su potvrđeni prioritetni projekti koji će biti finansirani ove godine, te određena lista od njih 16 ukupne vrijednosti 62,3 miliona KM.

Plata
Višković je rekao da je ponosan što je bilo dovoljno unutrašnje snage i političke podrške za povećanje najniže plate u Srpskoj na 900 KM, a prvi pokazatelji sa terena govore da je Vlada s pravom ušla u ovu priču.

-Naravno, uvijek će biti onih što će se buniti, što će tvrditi da će se ugasiti silna radna mjesta i slično. Ali, kad već pričate o tome, dajte neke čvrste, konkretne argumente. Koliko radnih mjesta je nestalo u ova četiri mjeseca, otkako se primjenjuje novi iznos minimalne plate? Ko je to otpušten zbog toga? Kad smo donosili ovu odluku, mi smo vrlo detaljno razradili sve moguće scenarije i, kako je vrijemo pokazalo, bili smo potpuno u pravu kad smo se odlučili na ovaj korak – rekao je Višković.

On je rekao da lično osjeća satisfakciju zbog te odluke.

-Ako ćemo lično, da, osjećam satisfakciju zbog toga što je minimalac udvostručen u mom mandatu na čelu Vlade i što smo, ovim putem, smanjili prostor za razne manipulacije kojim smo svjedočili svih godina – rekao je Višković.

Imajući u vidu da se dio poslodavca nije saglasio sa odlukom o najnižoj plati, Višković je rekao da ne postoji nijedna odluka oko koje će uvijek postojati konsenzus zainteresovanih strana, i ne treba imati zabluda o tome.

-U priči o najnižoj plati, mi smo, kao Vlada, imali zadatak da pronađemo kompromisno rješenje između interesa radnika i poslodavaca, te procijenimo šta je najbolje za Republiku. Kao Vlada, preuzeli smo politički i ekonomski rizik te odluke, svjesni da niko do kraja neće biti zadovoljan. Međutim, nije moj posao da nekoga učinim zadovoljnim, nego da uradim ono što je najbolje za narod i državu – rekao je Višković.

Višković je istakao da je rad na izradi socijalne karte u punom jeku, napreduje veoma dobro i da vjeruje da će ovaj veoma važan projekat biti završen u što kraćem roku, mnogo brže nego što je urađeno u nekim drugim zemljama.

On je istakao da je izrada socijalne karte od ogromnog značaja, kako za građane Srpske, tako i za sistem u cjelini, te je jedan od prioriteta u ovom trenutku jer će sistem da prepozna i identifikuje socijalno ugrožene građane i isključivo prema njima usmjeri svoju socijalnu politiku.

Related Topics:

Politika

OHR posvađao AMERIKU I EVROPU

Iako još nije poznato da li je došlo do dogovora o imenu budućeg visokog predstavnika, prema informacijama koje smo dobili, već sad je jasno da su odnosi između članica Savjeta za sprovođenje mira ozbiljno poremećeni, bude li dogovora ili ne.

Napomene radi, na dvodnevnoj sjednici Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira, koja počinje u srijedu, odlučivaće se o nasljedniku Kristijana Šmita.

Pritisak iz Vašingtona
Naime, kako saznajemo, većina Evropljana i dalje ne pristaje da se o izboru visokog predstavnika odlučuje van Evrope, odnosno ne žele da prihvate rješenje koje nameće Vašington.

Prema svemu što smo do sada uspjeli da saznamo, Evropljani uglavnom smatraju da je pritisak na Kristijana Šmita iz Vašingtona bio neprimjeren, iako ih dio priznaje da nisu saglasni sa svim odlukama koje je donosio.

Sudeći prema izjavama i postovima na društvenim mrežama pojedinih penzionisanih američkih zvaničnika, čini se da i u koru profesionalnih američkih diplomata postoji zabrinutost do koje mjere će se pokvariti odnosi s Evropljanima zbog jedne funkcije bez očiglednog uticaja i značaja.

Čini se da se Evropljani suočavaju s dvostrukim problemom u svom nastupu prema Amerikancima. S jedne strane zvanična politika EU je da je potrebno postepeno zatvaranje OHR-a, pa im je jako teško zauzeti čvrst stav. Kako zagovarati kandidata na funkciju za koju misle da ne bi trebalo da postoji, makar u ovom obimu i nadležnostima koje ima sada? I ne samo to: Ko bi lako pristao da bude novi visoki predstavnik da bude između dvije vatre – s jedne da udovoljava željama Amerikanaca, a s druge da se suočava s pritiskom Evropljana da ključne odluke prepusti Delegaciji EU?

Evropa zavisna od Amerike
S druge strane, Evropljani ne žele da naljute Amerikance jer su i dalje zavisni od njihove vojne prisutnosti u Evropi i potrebe prisustva na američkom tržištu. Izazov s kojim se suočavaju je i evropsko nejedinstvo.

Naime, Evropljanima bi bilo puno lakše da izađu sa svojim kandidatom pred Amerikance na sjednicu PIC-a da Italijani nisu unaprijed, bez dogovora sa saveznicima u EU, izašli sa svojim kandidatom, kojeg su prvo u stvari sugerisali iz Vašingtona. Nismo uspjeli da saznamo kako je došlo do tog obrata, s obzirom na to da nas je dio Evropljana uvjeravao da ni u italijanskoj diplomatiji nisu presretni ovim rješenjem, osim da je možda radila linija između savjetnika Donalda Trampa, predsjednika Amerike, s jedne strane i savjetnika italijanske premijerke Đorđe Meloni s druge. Naime, poznato je odranije da je Melonijeva jedan od rijetkih evropskih lidera koga Tramp izuzetno cijeni.

Koliko je situacija ozbiljna, ilustruje podatak koji smo dobili da je London, iako nije kandidovao nikoga za tu funkciju, spreman da predloži rješenje koje bi služilo kao most očuvanja transatlantskog jedinstva.

Neevropski kandidat?
Jedan diplomata iz jedne uticajne EU članice nam je rekao da bi se možda moglo pokušati predložiti rješenje kandidata koji nije iz Evrope, kako bi se pokušalo postići kompromis, pa se u tu svrhu spominje mogućnost kandidata iz Japana, Kanade ili čak Turske, iako je to manje vjerovatno. Naime, kako nam je rečeno, visoki predstavnik ne mora biti Evropljanin, ali mora biti izabran i evropskim glasovima.

Iako su Amerikanci i dalje najuticajniji, i Evropljani imaju dva jaka aduta: Prvi, najveći su finansijeri OHR-a, sa čak 50 odsto ukupnog budžeta, a drugi da je još u vrijeme administracije Džordža Buša dogovoreno da Evropljani imaju primat u stvarima koje se odnose na evropski kontinent.

Osim toga, i zvanični stav Trampove administracije je da se Evropljani više ne trebaju samo oslanjati na SAD, nego da sami moraju preuzeti veći dio odgovornosti.

Sve u svemu, jedina mogućnost da budući visoki predstavnik ne bude Italijan Antonio Zanardi Landi je ako Evropljani pokažu visok nivo odlučnosti da Evropa treba prva da se pita o stvarima koje se odnose na evropski kontinent, a posebno kada je riječ o zemljama u procesu proširenja.

Ali, kao što smo rekli, bez obzira na to kako se ova priča završi, trebaće puno vremena da se odnosi između Evropljana i Amerikanaca vrate na prvobitni nivo. Bilo kako bilo, već sad je jasno da će ova sjednica Upravnog odbora PIC-a biti jedna od najzanimljivijih i najdalekosežnijih u istoriji.

Nastavi čitati

Politika

NA TERET GRAĐANA: Predstavništvu RS u Moskvi odobreno novih 390.000 KM

 Vlada Republike Srpske odobrila je dodatnih 390.000 maraka Predstavništvu RS u Rusiji, potvrđeno je za CAPITAL.

Iz Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS preciziraju da su dodatna sredstva odobrena za „podršku realizaciji posjeta visokih zvaničnika i drugih predstavnika Srpske Ruskoj Federaciji“.

„Predstavništvu u Moskvi odobrena su dodatna sredstva za podršku učešću visokih zvaničnika i drugih predstavnika Srpske na proslavi 81. godišnjice Dana pobjede nad fašizmom u Moskvi 9. maja, zatim na Međunarodnom forumu bezbjednosti od 26. do 29. maja, te učešću na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu od 3. do 6. juna 2026. godine“, navodi se u odgovoru resornog ministarstva na pitanja CAPITAL-a.

U odgovoru se precizira da je Vlada odluku o odobravanju dodatnih sredstava donijela 21. maja.

Podsjećamo, budžetom Srpske predviđeno je da će ove godine za rad predstavništava Republike Srpske širom svijeta biti izdvojeno 15 miliona maraka. Najviše novca, dva miliona maraka, dobilo je upravo Predstavništvo u Rusiji, ali šefu tog Predstavništva Dušku Peroviću to očigledno nije dovoljno, pa mu je Vlada odobrila dodatnih 390.000 KM ili skoro 20 odsto u odnosu na odobreni budžet.

Poslije predstavništva u Moskvi, najviše para dobilo je predstavništvo u Beču kome je odobreno 1,45 miliona KM. Slijedi predstavništvo u Beogradu kome je dodijeljeno 1,2 miliona maraka, dok je Predstavništvo u Vašingtonu dobilo tačno milion KM.

Predstavništvo u Francuskoj dobilo je 950.000, a u Belgiji 900.000 KM. Slijedi predstavništvo u Njemačkoj koje je dobilo 760.000 KM, zatim u Grčkoj 480.000 KM, a najmanje je dobilo predstavništvo u Izraelu kome je odobreno 350.000 KM.

capital.ba

Nastavi čitati

Politika

OD HERCEGOVAČKIH BRDA DO BANJALUČKIH NASELJA: Stanivuković u dinamičnoj sedmici terenskih aktivnosti

Navikli smo da gradonačelnik Banjaluke i predsjednik PSS-a, Draško Stanivuković učestvuje na maratonima i preskače prepreke, ali posljednjih dana pokazuje da je neumoran i na terenu — od Hercegovine do Pala, pa nazad u Banju Luku, uz ritam koji odaje čovjeka punog energije, u stalnom pokretu, spremnog da u istom danu razgovara s građanima, obiđe mnoga udruženja, klubove, znamenitnosti, porodice, ali i da vodi gradske poslove.

U svega nekoliko dana, njegova ruta obuhvatila je gotovo cijelu Republiku Srpsku. Da ne krije da mu za narod ništa nije naporno i teško, potvrdio je i sam gostujući na jednoj televiziji kada je otkrio da njegov radni dan često bude ispunjen obavezama koje se završavaju u večernjim satima, a već sutradan ga čekaju nove.

Stanivuković je sudeći po objavama na društvenim mrežama u proteklim danima imao intenzivan raspored.

„Danas sam u Ljubinju završio posjetu Hercegovini šetnjom i razgovorom sa ljudima… posebno mjesto i posebni ljudi“, poručio je tokom obilaska ovog kraja, gdje je posjetio i stari hram posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom, naglašavajući važnost kulturno-duhovnog naslijeđa i lokalne zajednice.

U Gacku je dan bio posvećen sportu i mladima. Posjete fudbalskom i odbojkaškom klubu, razgovori sa sportistima i podrška radu klubova predstavljeni su kao nastavak politike ulaganja u mlade i lokalne sredine. „Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam“, poručio je tokom susreta sa sportistima.

Paralelno s tim, Stanivuković je prisustvovao i obilježavanjima važnih istorijskih datuma, gdje je, kako navodi, želio odati poštovanje ličnostima i događajima koji su obilježili noviju istoriju Republike Srpske, uključujući i pomen generalu-pukovniku Momiru Taliću u Piskavici.

Ono što njegovu politiku i kao gradonačelnika i kao predsjednika PSS-a obilježava jeste kontinuirana prisutnost na terenu, ali i u Banjoj Luci, gdje najavljuje mnoge projekte, uz poruku da se paralelno vodi računa o svakom dijelu grada.

„Krećemo u veliku obnovu svih dječijih igrališta u Banjoj Luci… izdvajamo milion KM“, poručio je, predstavljajući jedan od aktuelnih projekata gradske administracije. Ubrzo je najavio i uvođenje civilnog roka, ali i uniformi u škole.

Njegovi saradnici, članovi i funkcioneri PSS-a dodatno prate ovu dinamiku, kroz susrete sa građanima, organizacione aktivnosti i terenske posjete koje, kako kažu u PSS-u, imaju za cilj ne samo jačanje Pokreta Sigurna Srpska, nego i slušanje konkretnih problema svakog čovjeka.

Upravo taj spoj terenskog rada, institucionalnih obaveza i političke prisutnosti definiše njegovu dinamiku — od hercegovačkih brda do banjalučkih naselja, uz poruku da se politika, kako je i sam Stanivuković više puta naglasio, vodi „među ljudima i sa ljudima“.

Nastavi čitati

Aktuelno