Connect with us

Društvo

U NEDJELJU SLAVIMO VASILIJA OSTROŠKOG! Kažu da nema čovjeka kome nije pomogao

Sveti Vasilije Ostroški je praznik koji slavimo 12. maja, a ove godine taj dan pada u nedjelju. Za ovog ostroškog sveca se vjeruje da je najveći čudotvorac, dok u srpskom narodu se njegovo ime ne spominje bez riječi “Slava mu i milost”.

Kada odete na Ostrog, vidjećete kolonu ljudi koji strpljivo čekaju da cjelivaju mošti sveca koji i dalje hoda među nama, a u toj koloni se pričaju svi jezici svijeta. Jer, Svetom Vasiliju Ostroškom se mole pripadnici svih vjerskih zajednica.

Interesantno je da ne postoje paganski običaji vezani za ovaj veliki praznik. Jedino što treba da se uradi na dan Svetog Vasilija Ostroškog je to da se iskreno pomolite ovom čudotvorcu, verujući iz dubine duše da će ta želja biti uslišena.
Ko je bio Sveti Vasilije Ostroški?

Rođen je kao Stojan Jovanović u Popovom polju kod Trebinja, a već u 12. godini poslat je u manastir Zavala, gde je njegov stric Serafim bio iguman. Nakon što je završio manastirsku školu, dobio je monaški čin i postao paroh Popovog polja.

Službovao je u mnogim gradovima, od Mostara, preko Herceg Novog i Pljevalja, Morače, do Ogonošta i Bjelopavlića. Preminuo je 1671. godine, a njegove mošti i grob čuvaju se u manastiru Ostrog u Crnoj Gori, za koji se vezuju brojne legende.
Linker
U njegovu moć iscjeljenja vjeruju pripadnici kako hrišćanske, tako i muslimanske vjere. Zašto?

Postoje brojna pismena svjedočenja ljudi da su molitve upućene Svetom Vasiliju Ostroškom uslišene – svako kome je ovaj svetac pomogao, prilikom sledeće posjete manastiru Ostrog zapisuje na papir čitavu priču i ostavlja u Gornjem manastiru, a monasi ih sakupljaju, čuvaju i pretvaraju u knjigu.

Neke od starih legendi koje svjedoče o milosti, dobroti i moći Svetog Vasilija između ostalog jeste i priča da je sa vrha Gornjeg manastira jednom davno ispala beba iz kolijevke. Budući da je se Gornji manastir nalazi u stenama planine Ostroška greda, maltene uz samu liticu, na čak 900 metara nadmorske visine, majka se prestrašila i vjerovala da je izgubila dijete. Međutim, beba je pronađena živa i zdrava na zemlji u podnožju planine, veselo se smješkajući.

Oni koji ne vejruju u priče poput ove, ipak se zamisle kada čuju istinitu činjenicu – požar koji je izbio na planini Ostroška greda poštedio je oba manastira i obližnje kapele. Takođe, činjenica je da je za vrijeme Drugog svetskog rata iznad Gornjeg manastira Ostrog pala bomba, ali nikada nije eksplodirala.

Ljudi koji su ikada spavali pod okriljem ove svete građevine, govore da je to bila najmirnija noć koju su prespavali. Zbog toga što se osjećaju veoma sigurno, mnogi posjetioci hrama biraju da spavaju napolju – u konačištu pored manastira postoje kreveti, ali i pokrivači koji su svakom posjetiocu na raspolaganju i dozvoljeno ih je iznositi napolje.

Jedino što nije dozvoljeno jeste fotografisanje unutar i u porti Gornjeg manastira. Ako se ikada zaputite na ovo sveto mjesto, običaj je da se ponese flaša ulja, koju monasi pri službama osvještavaju i poklanjaju vjernicima u malim flašicama, a koje se koriste radi liječenja. Treba ponijeti i šećer, koji ostaje u manastiru i kojim se svi mogu poslužiti.

Međutim, najvažnije je da ponesete jedan par crnih, muških čarapa – priča se da su čarape Svetog Vasilija uvek pocepane jer noću ustaje i hoda, pa ih monasi svakoga dana mijenjaju.

Žene ne smiju ulaziti u kratkim suknjama, čak ni u pantalonama – obavezna nošnja je suknja bar do koljena, kao i pokrivena ramena i grudi, a treba staviti i maramu na glavu. I muškarci treba da dođu pokrivenog tijela, dakle, ne smije se ulaziti u sandalama i šortsevima.

Određenim danima, ruka Svetog Vasilija je otkrivena da bi je vjernici celivali tokom obilaska manastira, a svi koji su imali priliku da je vide otkrivenu, govore da ta ruka izgleda veoma živo, a ne kao dio tijela nekog ko je preminuo prije skoro 400 godina.

Takođe, u manastiru ćete imati prilike da čujete i da je nekim grešnicima svetac izmakao ruku, ne dozvolivši da je celivaju, a nemojte se usuditi ni da slažete monahe, jer se šuška da su vidoviti.

Mnogi vjeruju da će, ako se zajvetuju da će na praznik Svetog Vasilija otići u manastir Ostrog, njihova, ili bolest nekog njima bližnjeg, nestati “kao rukom odnešena”.

Ako poznajete osobu koja se sprema na ovakvo putovanje, trebalo bi da joj odnesete ulja, tamjana i pamuka da sa sobom ponese i da to ostavi kod sveca “da prenoći”.

Često se događa da se zavjetuju i katolici i muslimani, jer su na ovim prostorima svi uvjereni u velike čudotvorne moći Svetog Vasilija, pa se tako vjeruje da stvari koje prenoće kod njegovih moštiju liječe sve bolesti. Zbog toga pamuk, ulje i tamjan koji su nošeni na Ostrog treba čuvati za “ne daj Bože”.

Related Topics:

Društvo

U prijedorskom Arcelor Mitalu od danas POTPUNA OBUSTAVA RADA!

Danas je u prijedorskom Arcelor Mitalu došlo do potpune obustave rada.

Iz Sindikalne organizacije Arcelor Mitala Prijedor saopštili su da je razlog za obustavu rada nepostizanje dogovora poslodavca i sindikata o povećanju plate i ličnih primanja za 2025. godinu.

Tim je, upozoravaju, egzistencija zaposlenih i njihovi porodica dovedena u nezavidan položaj.

– Sindikat je tokom pregovora iskazao veliki stepen kooperativnosti i želje za postizanjem dogovora, ali kako do današnjeg dana poslodavac nije dao konkretnu ponudu koja je odraz stvarne potrebe radnika za povećanje plate, radnici su primorani na ovakav korak. Sindikalna organizacija Arcelor Mital Prijedor ostaje i dalje otvorena za razgovore, sa ciljem postizanja dogovora – navodi se u saopštenju.

Iz ovog sindikata ističu da će, na osnovu zaključka Skupštine, upoznavati širu javnost o daljim postupcima i koracima koje će radnici i Sindikat preduzimati.

Svaka pojedinačna izjava bilo kog pojedinca je odraz ličnog stava, od koje se Sindikalna organizacija Arcelor Mitala ograđuje, jer nije u skladu sa skupštinskom odlukom – stoji u saopštenju.

Nastavi čitati

Društvo

AMERIKANAC PRESELIO U BIH ZBOG ŽENE: “Najveći šok? Kad sam vidio šta punica radi s kafom”

Njujork je zamijenio Sarajevom, a sada otkriva šta ga je šokiralo prilikom prve posjete Bosni i Hercegovini.

Dejvid Levin, rodom iz dinamičnog Njujorka, odlučio je da svoj gradski tempo zamijeni nečim sasvim drugačijim – životom u Sarajevu. Sa suprugom Melisom spakovao je kofere i preselio se u Bosnu i Hercegovinu, a u razgovoru za Jutjub kanal RahatLand podijelio je svoja prva iskustva i iznenađenja koja su ga dočekala.

Ispričao je i kako je izgledalo njegovo prvo upoznavanje sa bosanskom svakodnevicom, šta ga je šokiralo, ali i zabavilo – uključujući i jedan urnebesan trenutak iz posjete Melisinoj porodici, koji ga je nasmijao.

“Ja samo sjedim tu, svako radi svoje. Odlaze u kuhinju da skuvaju kavu. Vidim kako njena mama ide hodnikom i nosi džezvu i vidim je kako ide u kupatilo i spušta džezvu u WC šolju. Gledam okolo i pitam se da li je ona to upravo uzela vodu za kafu”, ispričao je Amerikanac koji je tada razmišljao šta se dešava.

“Supruga se vraća i ja joj kažem: ‘Upravo sam vidio tvoju mamu kako džezvu stavlja u WC šolju’. Ona odgovara: ‘Da, naravno’, a joj kažem: ‘Kako misliš – naravno? To je odvratno'”, ispričao je u nastavku i priznao da se nikako nisu razumjeli i da njoj nije bilo jasno zašto mu je to odvratno.

Supruga je pokušavala da mu objasni da je njena majka samo bacila talog, ali je on mislio da je oprala džezvu da bude čista.

“Ja ludim, a ona ne može da shvati šta mi nije jasno. Na kraju sam se predao i rekao: ‘Dobro, u redu’. Onda sam joj rekao da sam mislio da je zagrabila vodu odande. Kad je ispričala svojoj mami šta sam mislio, žena je bila tako posramljena, ali u isto vrijeme se smejala”, prisjetio se.

Pogledajte njegovo iskustvo:

Nastavi čitati

Društvo

BRANE RIJEKU, BRANE ŽIVOT: Šipovo organizuje protest protiv ekološkog zločina!

Neformalna grupa građana “Čuvari Plive” iz Šipova organizuje šetnju 19. aprila u znak protesta protiv najavljene izgradnje male hidroelektrane Jovići na rijeci Plivi.

Okupljanje je predviđeno za 12 časova na Trgu patrijarha Pavla u centru Šipova, gdje će građani prošetati od centra Šipova do ušća rječice Sokočnice u rijeku Plivu.

“Pozivamo sve ljubitelje prirode, rijeka i prirodnih ljepota iz svih gradova Republike Srpske i Bosne i Hercegovine da nam se pridruže 19. aprila u našoj protestnoj šetnji”, kažu iz neformalnog udruženja građana “Čuvari Plive”.

Naime, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske je nedavno izdalo ekološku dozvolu “Prirodnoj energiji” iz Šipova za gradnju MHE, što je naišlo na oštre reakcije mještana, ali i ekoloških udruženja, koji to smatraju uništavanjem Plive.

Dražen Prole, predsjednik Udruženja građana “Ne damo Plivu i Janj” iz Šipova, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da će ovo udruženje podržati ovaj skup i zajedno će prošetati sa građanima, sve u cilju da se zaštiti Pliva.

“Mi nismo još uvijek priveli kraju tužbu, odnosno pokretanje upravnog spora pred Okružnim sudom u Banjaluci”, kazao je Prole.

Dodao je da su odbornici ove opštine tražili jednu tematsku sjednicu, gdje su uputili dopis da prisustvuju predstavnici Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, kao i Ministarstva energetike i rudarstva, ali i predstavnici investitora.

“Održan je kolegijum gdje se većina odbornika složila s tim i dali smo im rok od 10 dana da nam odgovore kada bi mogli doći u Šipovo”, kazao je Prole i istakao da sumnja da će oni odgovoriti kako bi građani željeli.

“Nadam se da ćemo spriječiti da nadležno ministarstvo izda građevinsku dozvolu, a samim tim ministarstvo može raskinuti koncesioni ugovor, a u ugovoru piše da koncesionar odustaje od naknade u slučaju da ne pribavi potrebne dokumente”, kazao je Prole i istakao da, ako investitor dobije građevinsku dozvolu, oni imaju nesmetan pristup,

a ako ne dobije dozvolu, taj ugovor se može poništiti.

Prema rješenju Ministarstva, planirano hidroenergetsko postrojenje obuhvataće pregradni prag, dovodni kanal dužine 120 metara, prelivni jaz, riblju stazu, mašinsku zgradu sa dvije Kaplan turbine te odlivni kanal koji će voditi do prirodnog korita rijeke Plive. Nosilac projekta obavezan je da preduzme sve propisane mjere zaštite životne sredine u skladu sa važećim zakonima i regulativama, te da kontinuirano prati stanje ekosistema tokom izgradnje i rada postrojenja.

Takođe, odgovorno lice preduzeća “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo dužno je da postupa u skladu sa članom 83. Zakona o zaštiti životne sredine, ispunjavajući sve ekološke obaveze. Pored toga, neophodno je primjenjivati mjere za ublažavanje negativnih uticaja na okolinu, u skladu sa dostavljenim dokazima priloženim uz zahtjev za ekološku dozvolu. Poseban naglasak stavljen je na redovno praćenje stanja životne sredine i sprovođenje odgovarajućih mjera zaštite, kako bi se očuvala prirodna ravnoteža i spriječile eventualne štetne posljedice izgradnje i rada hidroelektrane.

Podsjetimo, u Šipovu su u avgustu prošle godine prikupljani potpisi protiv izgradnje nove mini-hidrocentrale na rijeci Plivi. Građani smatraju da bi izgradnjom druge hidrocentrale na ovoj rijeci trajno bila uništena netaknuta priroda te ugrožena šansa za razvoj turizma u Šipovu.

Nastavi čitati

Aktuelno