Novopostavljenim brigadnim generalima u Oružanim snagama BiH juče su u Sarajevu uručeni činovi, a Zlatna plaketa Ministarstva odbrane BiH dodijeljena je parlamentarnom vojnom povjereniku Bošku Šiljegoviću.

U brigadne generale unaprijeđeni su brigadiri Edin Fako, Nebojša Bošnjak, Martin Propadalo, Jasmin Čajić, Slaven Blavicki, Fahir Žilić i Milorad Krajšumović.

Šiljegović je primio Zlatnu plaketu kao priznanje za značajan doprinos unapređenju odbrambenog sistema BiH.

Ministar odbrane BiH Zukan Helez rekao je da se ovom ceremonijom završava proces promjene generalske strukture Oružanih snaga BiH započete prije godinu dana, saopšteno je iz resornog ministarstva.

Svečanosti su prisustvovali visoki zvaničnici i gosti, uključujući načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH general-pukovnika Gojka Kneževića i njegovog zamjenika general-majora Tomu Kolendu, kao i komandanta EUFOR-a u BiH general-majora Florin-Marijana Barbua, prenosi Srna.

Prošle godine Bosna i Hercegovina je više uvezla osnovnih životnih namirnica nego što ih je izvezla. Proizvođači upozoravaju da je zbog nemara nadležnih domaća proizvodnja na koljenima. Zadnjih godina stanje dodatno otežavaju prirodne nepogode. Poljoprivredna proizvodnja je upitna za ovu godinu, jer subvencije nisu još isplaćene, piše BN.

Bosna i Hercegovina je poznata po bogatim izvorima pitke vode i obradivom zemljištu. Takođe, ne manjka ni apsurda koji su prisutni na svim poljima, pa i na poljoprivrednim. Tako smo u 2024. godini, pored svih potencijala, bili uvozno orijentisani kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama. Na uvoz mesa, voća, povrća, žitarica i vode smo ukupno potrošili 1.708.008.155 KM, dok je na izvozu zarađeno 284 miliona KM, što je šest puta manje.

„Mi imamo takvo stanje da imamo u zadnje 2 ili 3 godine loše vremenske uslove. Imali smo elementarne nepogode, superćelijske oluje i veliku sušu. Kada smo imali početak berbe imali smo obilne padavine, došlo je do naglog opadanja voća. Izgubili smo 50% našeg najkvalitetnijeg voća“ tvrdi Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske.

Pored prirodnih nepogoda proizvođači za ovakvo stanje krive nedovoljnu brigu nadležnih institucija, jer je uvozni lobi postao previše jak. Za to vrijeme mladi napuštaju zemlju, a poljoprivredna dobra ostaju pusta i neobrađena.

„Mi dugo godina ukazujemo na to da se zaštiti domaća proizvodnja. Višak se mora uvesti svakako, jer ga mi ne možemo proizvesti, ali domaća proizvodnja je na koljenima jer smo mi stavljeni u drugi plan. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa na čelu sa gospodinom Košarcem je uništilo poljoprivredu, jer je prekomjerni uvoz isključio povjerenje proizvođačima. Vidim da dolazi do pada proizvodnje, sela su poluprazna, a mlada snaga je napustila ove prostore“ navodi Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice.

Odgovor na pitanje od Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske: „Šta planira uraditi da postanemo izvozno orijentisani?“ do zaključivanja ovog priloga nismo dobili. Iz Udruženja proizvođača sela Semberije i Majevice tvrde da poljoprivrednicima Ministarstvo duguje 150 miliona KM subvencija.

„Oni nas kroz podsticaje podstiču da što više propadnemo, jer se dijeli mehanizacija, a to je dužničko ropstvo ljudi koji to moraju otplatiti. Kako će otplatiti traktor od 200 hiljada maraka ako je cijena pšenice jeftina“ kaže Bakajlić.

„Moram reći da nismo zadovoljni sa dinamikom isplate Ministarstva poljoprivrede i Vlade Republike Srpske kada je u pitanju agrarni sektor. Podsticaji se ne isplačuju za biljnu proizvodnju, još nismo dobili ni rješenja da znamo koliko ćemo dobiti. Mi ćemo vršiti pritisak da se u što kraćem roku podijele sredstva“ ističe Dojčinović.

Sudeći po podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, bez uvoza bi prošle godine ostali gladni. Ista sudbina moga bi nas zadesiti i ove godine, jer bez isplaćenih subvencija poljoprivrednicima, upitna je proizvodnja.

Skoro svaki dan jedna žena potraži pomoć zbog nasilja u porodici, a evidentno je da je sve više nasilja nakon razvoda, zbog čega je potrebno da se pojača institucionalna borba protiv ove negativne pojave, poručeno je danas na okruglom stolu u Banjaluci, koju je organizovala Fondacija “Udružene žene”.

Tema okruglog stola bila je “Krivična djela nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja u Republici Srpskoj – statistika, multisektorski odgovor i koordinacija u 2024. godini”, a zajedno sa Ministarstvom porodice, omladine i sporta RS, te sa predstavnicama OJT Banjaluka i Prijedor i profesorom krivičnog prava Milom Šikmanom, iznijeli su podatke o prijavama nasilja u porodici i nasilja nad ženama.

Gorica Ivić, izvršna direktorica Fondacije “Udružene žene”, kazala je da se ova krivična djela svakodnevno prijavljuju.

“U 2024. godini smo u okviru rada Sigurne kuće zbrinuli 40 osoba, od čega 22 djece i 18 žena. Tu su bili različiti oblici nasilja, ne samo nasilja u porodici. Ono što smo primijetili kroz pravno i psihološko savjetovalište, a što se dosad nije dešavalo, i to nakon ubistva u Gradačcu, jeste da skoro svaki dan imamo novu ženu koja potraži pomoć, i to najčešće u dvije situacije, kad iscrpe sve resurse u lokalnoj zajednice, tj. prijavljivale su nasilje, ali nisu dobile reakcije kakve su očekivale, ili nam se javljaju žene koje su u strahu da prijave nasilje, ali ne mogu dalje”, rekla je Ivićeva.

Pojašnjava da im se javlja sve više žena koje imaju problem sa nasiljem koje se dešava nakon razvoda, tj. kad krene proces viđanja djece sa partnerom.

“Tada kreću različite vrste manipulacije, zlostavljanja, ucjena za vrijeme kontakta. Lani je bilo, prema podacima iz medija, 13 ubistava u BiH, a samo u decembru su tri žene ubijene”, kazala je Ivićeva i dodala da je najbitnije izricanje hitnih i zaštitnih mjera u slučajevima kada dođe do nasilja u porodici.

Prema riječima Selme Čabrić, ministarke porodice, omladine i sporta RS, multisektorski pristup je ključ svega.

“Ako jedna karika u lancu zakaže, onda smo u zaostatku i gubimo dragocjeno vrijeme. Stav Ministarstva je nulta stopa tolerancije na sve vrste nasilja, a naročito ako se radi o djeci. Ne želeći da prebacim lopticu u tuđe dvorište, moram reći da smo odavno donijeli Opšti protokol o postupanju, a lokalne zajednice su bile obavezne da postupe po zakonu i donesu svoje protokole o postupanju koje su ključne, no nisu sve lokalne zajednice to uradile. Dosad smo apelovali na njih da se probude i urade to, ali više nećemo biti tako blagi, i uskoro ćemo izaći sa imenima lokalnih zajednica koje te protokole nemaju”, rekla je Čabrićeva.

Kako je kazala Slađana Marić, v.d. glavnog okružnog javnog tužioca u OJT Prijedor, prošle godine su podnesena 154 izvještaja za krivična djela nasilja u porodici.

“Na svim izvještajima se radi, podignute su 33 optužnice, što je solidna brojka. Nadalje, kad se potvrdi optužnica, ide suđenje. Imali smo tri podnesena prijedloga za određivanje pritvora, a Sud je sve prihvatio”, rekla je Marićeva.

Nikolina Ševa, okružna javna tužiteljka OJT Banjaluka, koja je zaposlena na referatu krvnih i seksualnih delikata, pojasnila je da radi na predmetima nasilja u porodici i porodičnoj zajednici i drugim oblicima nasilja nad ženama.

“OJT u Banjaluci je najveće tužilaštvo u RS, te obuhvata sva krivična djela koja su izvršena na području Banjaluke, ali i područje Srpca, Gradiške, Laktaša, Prnjavora i Mrkonjić Grada, zbog čega se najviše krivičnih djela sliva u ovaj OJT. Kada je u pitanju krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, tokom 2024. u OJT Banjaluka je došao 491 izvještaj, od kojih je 481 izvještaj podnesen putem MUP-a, a 10 izvještaja direktno Tužilaštvu”, istakla je Ševa i dodala da je, kada je u pitanju rad na predmetima, OJT podigao 103 optužnice, a za pet osoba je određen pritvor.

“Broj prijava je nešto manji u odnosu na 2023, ali vidimo povećanje broja prijava u odnosu na 2021. i 2022. godinu, a taj broj se povećao od momenta kada su ukinuti prekršaji za kažnjavanje nasilja u porodici”, zaključila je Ševa.