Connect with us

Politika

“Ako Dodik nešto DUGUJE PUTINU, imamo problem” Šmit tvrdi da ga političari iz Srpske tajno kontaktiraju

Bilo je prethodnih godina trenutaka u kojima smo se Milorad Dodik i ja povremeno susretali. Dugo se poznajemo. Prije dvije godine smo razgovarali telefonom o mom imenovanju, i tada mi je ponudio da se sretnemo, ali se čini da ga je u međuvremenu napustila hrabrost.

Tvrdi ovo u intervjuu za NIN visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit, čiji mandat Republika Srpska ne priznaje.

On ističe da je nekada bolje ne razgovarati, već pustiti da se priča sama razvije.

U jednom intervjuu ste izjavili da je bilo signala da zvaničnici iz Srpske žele da se sastanu i razgovaraju s Vama. Ko Vas je kontaktirao, kada i kojim povodom?

Ponekad ljudi kontaktiraju sa mnom ili sa nekim iz mog tima, ali ne žele da se njihovo ime pominje u javnosti, i to poštujem.

Vaš dolazak na mjesto Visokog predstavnika obilježile su kontroverze. Dvije stalne članice Savjeta bezbjednosti UN, Kina i Rusija, ne priznaju Vaše imenovanje, jer niste prošli proceduru u UN. Ne priznaju vas ni zvaničnici Republike Srpske i, bar zvanično, odbijaju da se sa Vama sastanu. Kako gledate na to?

To se sve čini komplikovanijim nego što mora da bude. Čini mi se da Rusija nije mnogo o tome razmišljala, jer ne vidim razlog za njihovo protivljenje – moji prethodnici su imenovani na isti način. Vidim, međutim, mogućnost za radne kontakte sa Srpskom, a imam i prednost jednoglasne podrške međunarodne zajednice, ako izuzmemo Rusiju. Moj prethodnik, Valentin Incko, nije imao tu privilegiju. Bio je prepušten sebi. Ako neko ne želi da razgovara sa mnom, može da razgovara sa EU ili SAD. Mimo toga, srećan sam što u stvarnosti sve ide pristojno, i što Beograd i Banjaluka različito gledaju na situaciju.

Кako to Beograd gleda?

U Beogradu me dočekuju sa svim počastima. Nisu važne počasti, naravno, nije to ništa lično, već je važno što se moja funkcija i dužnost prihvata. Dopustite mi da kažem i da koristim to što sam u ovom regionu već 30 godina, na ovoj ili onoj funkciji, pa mi je prednost i to što mnoge ljude poznajem.

Novi nesporazum s liderima Republike Srpske je, ipak, izbio kada je 9. januara ove godine obilježavala svoj dan, a Ustavni sud BiH ovaj događaj proglasio neustavnim. Rekli ste da se mogu slaviti i državni praznici i praznici entiteta, ali na drugačiji način. Šta je za vas bilo sporno, orden dodijeljen Putinu ili nešto drugo?

Orden dodjeljen Putinu jeste posebna priča, a savjetovao bih Dodiku da to ne čini. Nije važno što je Putin Rus, već to što je u Evropu donio rat. Način na koji se 9. januar proslavlja opterećuje druge. Gotovo je vrijeme pseudovojnih parada. Kulturni i integrativni pristup bi bio u redu. Pitanje je šta Dodik hoće da pokaže performansima u ovom stilu. Mislim da je politička tolerancija neophodna ako razmišljamo o evropskim ili regionalnim integracijama, a Dodik se u mlađim danima činio otvorenim upravo za tako nešto. Mislim da bi se sa mnom saglasio kada sam ga prvi put sreo, 2008. ili 2009.

BiH je u neobičnoj situaciji povodom rata u Ukrajini. Država je uvela sankcije Rusiji zbog agresije, a istovremeno Dodik ne krije svoju bliskost s Putinom. Kako gledate na ovu činjenicu?

Mislim da većina stanovnika BiH, nezavisno od nacionalnosti, ne želi bilo kakvu umiješanost u taj rat, jer su toga imali dosta. BiH je suviše mala da bi se igrala sa svjetskim silama. Nije potrebno poricati veze s Rusijom, sa ruskom kulturom. Nekada, međutim, morate da budete jasni. Prijatelju morate da kažete da griješi. Vladimire Vladimiroviču, griješite. I to ne razumijem u Dodikovom ponašanju.

Šta Dodik pokušava da pokaže bliskošću s Putinom?

Teško mi je da zamislim da Putin zavisi od Dodika. Nadam se, onda, da to ne znači kako Dodik misli da zavisi od Putina. Ako ne zavisi, bilo bi bolje da pokaže nezavisan stav. Ne vidim da se bilo ko tako ponaša. Ako Dodik nešto duguje Putinu, a ne znam šta bi to moglo da bude, imamo problem.

Kako gledate na to što Dodik često govori o referendumu o nezavisnosti Republike Srpske?

O referendumu je počeo da govori još 2014. ali je jasno – Dodik nema pravo da organizuje referendum o nezavisnosti Srpske, on ne bi bio zakonit po Dejtonskom ustavu. Ponudio bih mu sljedeće – ako imate precizne ideje o budućoj saradnji unutar države, molim vas da sjednemo i razgovaramo o Ustavu, ali ne o referendumu. Dodao bih i da su prošla vremena u kojima je mogao da računa na većinu.

Da li je to pitanje bitno za njegove glasače?

Po onome što znamo, nije. Većina ne mari za to, već za bolje uslove života. Referendum je populistički instrument kojim se iz javnosti sklanjaju druge teme. Preporučio bih mu da radi u korist ljudi, da govori o stvarnim pitanjima. Vjerovatno bi trebalo da razmisli i o tome da je predsjednik Srbije jasno rekao da poštuje teritorijalni integritet BiH.

Nedavno ste se u Londonu predložili finansijsko uslovljavanje Republike Srpske umjesto sankcionisanja političara. Zašto ste to predložili i da li ste svjesni da bi ta mjera više pogodila građane nego političare?

Već smo govorili o finansijskom uslovljavanju. EU i Njemačka smatraju da će to prisiliti političare na racionalno ponašanje, što će povećati šanse da novac zaista stigne do naroda.

Related Topics:

Politika

ŠMIT NAJAVIO obilazak biračkog mjesta u BIJELJINI

Kristijan Šmit najavio je obilazak jednog biračkog mjesta u Republici Srpskoj, tačnije u Bijeljini.

Dijana Savić Božić, predsjednik Gradske izborne komisije u Bijeljini potvrdila je da je Šmit najavio dolazak.

– Gospodin Kristijan Šmit je najavljen od strane Centralne izborne komisije BiH i obiće jedno biračko mjesto na području ove izborne jedinice – rekla je Savić Božić za RTRS.

U Bijeljini pravo glasa ima 111.679 građana, a na terenu je više od 600 posmatrača.

Nastavi čitati

Politika

NI PRAVDE NI SUDA! Revizori tolerišu kršenje zakona, KRIJU PRAVO STANJE

Kada na red dodju revizorski izvještaji, vladajući na sve načine pokušavaju da opravdaju rad korisnika budžeta, kažu u opoziciji. Ocjena Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske za konsolidovani finansijski izvještaj za 2024. godinu, je mišljenje s rezervom, dok je usklađenost poslovanja ocijenjena pozitivnim mišljenjem.

U opoziciji smatraju da revizijski izvještaji ne predstavljaju stvarno stanje, kao i da tolerišu nepoštovanje zakona i finansijske deficite. Glavna služba za reviziju javnog sektora trebalo bi da bude kontrolni mehanizam kada se radi o korišćenju javnih sredstava Republike Srpske, a izvještaji bi trebalo da služe kao prevencija korupcije.

Služba za reviziju mora da bude objektivna i nezavisna od političkog uticaja. Glavna služba pravila zna, a da li ih poštuje?

„Pored namjera Glavne službe za reviziju da minimizira nepoštovanje zakona i sve one propuste i nezakonite radnje koje su se dešavale u javnom sktoru, ona to ipak nije uspjela, nego je dala mišljenje sa rezervom. Suština je na konsolidovanom budžetskom deficitu, koji je prikazan manje, nego što je on ustvari ostvaren, kao i na nekim drugim propustima, a tiču se poštovanja zakona.

Osnovni propusti koji se svake godine pojavljuju jesu javne nabavke, zapošljavanje, v.d. direktori i slično. Dakle ne postoji sistem internih kontrola“, kaže predsjednik Odbora za reviziju Narodne skupštine Mirjana Orašanin.

Osim što Glavna služba za reviziju progleda kroz prste korisnicima javnih sredstava, tako im godinama toleriše neispunjavanje datih preporuka kažu u opoziciji. Sredstva javnih investicija i ovaj put su dodijeljena javnim licima, koja nisu imenovana Prijedlogom programa javnih investicija, niti su dostavila ikakav izvještaj. Ko su ta lica, i da li uopšte postoije, pitaju u opoziciji.

„Vidimo da Vlada nije poštovala preporuke iz prethodnog perioda, te su dvije preporuke potpuno ponovljene, jer od četiri date preporuke, samo je jedna ispoštovana, a tri nisu. Tako da dvije preporuke su potpuno iste kao i prethodne godine, a to je imenovanje ministara, vršilaca dužnosti, dakle nije u skladu sa zakonom, a druga je da Vlada 2024. kao ni 2023. nije poštovala Prijedlog programa javnih investicija za period 2024-2026. godina. Dakle Vlada je samoinicijativno odlučivala kome će dodjeljivati sredstva za projekte, sredstva javnih investicija, a da ta lica nisu obuhvaćena prijedlogom javnih investicija. Ono što je još gore je da ta lica nisu opravdala utrošak tih sredstava, što je konstatovano 2023., konstatovano je I 2024. godine“, kaže Orašanin.

Ništa ubjedljivije ocjene nisu u nu minstarsvima. Ministarstvo energetike i rudarastva objavilo je podatak da po osnovu arbitražnih sporova ima 496 miliona potencijalnih obaveza, kao i 12 milona maraka po osnovu sudskih sporova, bez kamata.

Dok je u revizorskom izvještaju dobilo iste preporuke kao i godinu ranije, a odnose se na nepopunjavanje putnih naloga i ostale manje propuste.

„Ponovo svi ministri, svi direktori javnih preduzeća imaju idealne izvještaje, problemi su pronađeni kod nekih učitelja i nastavnika srednjih škola, fakulteta, kao da se tamo troše veliki novci, rade velike investicije. Ovo je samo pokazatelj da, dok se ne promijeni vlast, dok se ne primijeni politički stav i politička atmosfera prema pitanju odgovornosti, da se ništa neće promijeniti“, kaže narodni poslanik Igor Crnadak.

Opozicija upozorava da su izvještaji politički obojeni, i da se, kako kažu, radi o zloupotrebu revizije u političke svrhe. Nije teško ni običnom čovjeku uočiti da u javnom sektoru postoji mnogo problema, ali Glavna služba za reviziju sve još uvijek prikazuje u ružičastom svjetlu.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

ODMAH PROBLEMI! Brojna biračka mjesta u Srpskoj bez struje, NEMA NI INTERNETA

U nekim lokalnim zajednicama u Republici Srpskoj, u kojoj se održavaju prijevremeni predsjednički izbori, na pojedinim biračkim mjestima nema električne energije. Problema ima i sa internetom, a zbof snijega jedno glasačko mjesto nije otvoreno.

Prema do sada prikupljenim podacima iz Opštinskih izbornih komisija, najviše problema ima u Tesliću, gdje čak 18 biračkih mjesta nema električnu energiju. Ipak sva 62 birališta otvorena su, potvrđeno je Srni iz Opštinske izborne komisije. U opštini Trnovo otvorena su tri biračka mjesta, dok ono na Jahorini nije zbog snijega koji je noćas padao, izjavila je Srni predsjednik Opštinske izborne komisije Jelena Šipovac.

Biračima u Trnovu na raspolaganju su četiri biračka mjesta i jedan mobilni tim.

Pravo glasa ima 1.291 birač. Predsjednik Gradske izborne komisije Banjaluka Dubravko Malinić rekao je da nema podatak da li su otvorena sva biračka mjesta, ali i da za sada nema prijavljenih problema na području grada.

“Podatke nemamo iz razloga što na nekim područjima nema struje, pa nema ni signala mobilnog telefona. U principu najveći dio biračkih mjesta je otvoren, ali precizan podatak nemamo još”, rekao je Malinić.

Na području opštine Foča 23 biračka mjesta za prijevremene predsjedničke izbore otvorena su na vrijeme, dok Opštinska izborna komisija nema podatke za četiri biračka mjesta, potvrđeno je u OIK-u.

OIK nije uspio da stupi u kontakt sa predstavnicima biračkih mjesta Popov Most, Kuta, Čelebići i Zavait, najvjerovatnije zbog nestanka struje na tim seoskim područjima. U Foči se glasa na 27 biračkih mjesta, a pravo glasa ima 16.241 birač.

U opštini Sokolac jutros su sva biračka mjesta za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske otvorena na vrijeme, iako na pojedinim nema električne energije, a problem predstavlja i snijeg koji je padao juče i noćas, rečeno je u Opštinskoj izbornoj komisiji.

Član Komisije Milijana Drinjak rekla je da u slučaju da se ne uspostavi redovno snabdijevanje svih biračkih mjesta električnom energijom, obezbijeđeni agregati kako bi izborni proces mogao da se odvija bez problema.

Pravo glasa u opštini Sokolac imaju 10.394 birača koji mogu glasati na 15 redovnih biračkih mjesta, a formiran je i jedan mobilni tim.

U Prnjavoru je od 51 biračkog mjesta predviđenog za glasanje na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske samo u Orašju zabilježeno manje kašnjenje prilikom otvaranja, potvrdila je Srni predsjednik Gradske izborne komisije/GIK/ Prnjavor Novka Bijelonić Petrović.

“U Orašju se kasnilo tri minute zbog nestanka električne energije, ostala mjesta su otvorena na vrijeme”, pojasnila je Petrovićeva.

Ona je podsjetila da pravo glasa ima 39.516 lica koji će do 19.00 časova moći glasati na 51 biračkom mjestu sa 59 biračkih odbora, dok su se 22 osobe izjasnile da glasaju posredstvom mobilnog tima.U Novom Gradu su u sedam časova otvorena biračka mjesta, potvrđeno je Opštinskoj izbornoj komisiji.

Član Opštinske izborne komisije Milan Marinčić rekao je da na osam biračkih mjesta nema električne energije, te da je OIK u stalnom kontaktu sa terenskom jedinicom “Elektrokrajine.

Marinčić kaže da su u Novom Gradu 52 biračka mjesta, te da su biračka mjesta za lično glasanje i za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima pridružena redovnim biračkim mjestima.

Prema Marinčićevim riječima, za lično glasanje prijavljena su 72 birača, za glasanje poštom njih 214.

Na redovnom biračkom spisku za osnovnu izbornu jedinicu Novi Grad nalaze se 25.844 birača.

Biračka mjesta na području opštine Pale otvorena su na vrijeme, iako na dva u ruralnim dijelovima opštine nema električne energije, rekao je predsjednik Opštinske izborne komisije Predrag Slijepčević.

Prema njegovim riječima, iz “Elektrodistribucije” su obećali da će što prije otkloniti kvarove i da će biračka mjesta na Jasiku i u Kadinom Selu dobiti električnu energiju.

Pravo glasa na izborima na području opštine Pale ima 19.970 birača i za njih je otvoreno 38 redovnih biračkih mjesta, a formirana su i dva mobilna tima.

U opštini Istočni Stari Grad jutros u sedam časova otvorena su sva četiri biračka mjesta za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, rekao je Srni predsjednik Opštinske izborne komisije Nemanja Nikolić.

Nikolić je naveo da na biračkom mjestu na Brusu, na Trebeviću, nema električne energije, te da imaju problema i sa internetom, ali da očekuje da će ovi problemi uskoro biti otklonjeni.

Na području opštine Istočni Stari Grad za današnje izbore registrovana su 1.084 birača.

Sva birališta u Stanarima otvorena su u sedam časova, potvrđeno je Srni iz Opštinske izborne komisije.

Iz komisije su istakli da pojedina biračka mjesta imaju problema zbog nestanka električne energije.

U Stanarima će na 14 redovnih biračkih mjesta glasati 7.547 birača.

Birališta su otvorena od sedam do 19 časova.

U Republici Srpskoj danas se održavaju prijevremeni predsjednički izbori. Na glasačkom listiću ukupno je šest kandidata.

Nastavi čitati

Aktuelno