Connect with us

Region

AKO LJETUJETE U HRVATSKOJ, OBRATITE PAŽNJU: Upozorenje pred ulazak u more

Austrijski mediji upozorili su svoje građane koji ovog ljeta putuju na odmor u Hrvatsku da budu posebno oprezni zbog sve češće pojave ribe lav, poznate i kao crvena vatrenjača, u Jadranskom moru.

Portal Heute piše da se ova invazivna vrsta ubrzano širi duž hrvatske obale i predstavlja opasnost kako za morski ekosistem, tako i za ljude.

Morski biolozi navode da se riba, koja prirodno potiče iz Indopacifika i Crvenog mora, posljednjih mjeseci sve češće primjećuje, naročito na jugu Jadrana. Stručnjaci upozoravaju da bi mogla da se proširi i prema sjevernom dijelu hrvatske obale.

Glavni problem je to što riba lav u Jadranu gotovo da nema prirodne neprijatelje, zbog čega se veoma brzo razmnožava. Hrani se manjim ribama i rakovima, ugrožavajući domaće vrste i narušavajući ravnotežu morskog ekosistema.

Austrijski Heute posebno upozorava kupače, ronioce i ribare da budu oprezni, jer dugačke bodlje na leđnim, trbušnim i grudnim perajima sadrže otrov. Ubod može izazvati veoma jak bol, zbog čega se ulovljeni primjerci ne smiju dirati golim rukama, već isključivo uz zaštitne rukavice ili odgovarajuću opremu.

Kako bi pratili širenje ove vrste, naučnici iz Instituta za okeanografiju i ribarstvo pozvali su ronioce, ribare, jedriličare i sve ostale koji borave na moru da prijave svako uočavanje ili ulov ribe lav. Takve prijave pomažu u praćenju njenog širenja i planiranju mjera za suzbijanje populacije, penosi B92.

Zanimljivo je da se, uprkos otrovnim bodljama, meso ribe lav smatra jestivim. U pojedinim mediteranskim zemljama služi se kao delikates, a stručnjaci preporučuju ciljano izlovljavanje ove invazivne vrste kako bi se usporilo njeno dalje širenje.

Prema navodima austrijskog medija, italijanski naučnici još prošlog ljeta upozorili su da je riba lav u Sredozemno more stigla kroz Suecki kanal. Prvi put je u Italiji zabilježena 2016. godine, a posljednjih godina sve češće se pojavljuje i u vodama Jadranskog mora.

Region

CRNA GORA ZATVARA JOŠ DVA POGLAVLJA U PREGOVORIMA: “Super utorak za proširenje u EU”

Crna Gora u utorak zatvara još dva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), a kako prenosi Portal RTCG, reč je o poglavljima 8 (Konkurencija) i 29 (Carinska unija).

Ambasadori zemalja članica EU dali su zeleno svetlo za zatvaranje dva dodatna poglavlja u pregovorima sa Crnom Gorom.

Međuvladina konferencija biće održana u Briselu, a delegaciju Crne Gore predvodi premijer Milojko Spajić, prenosi Portal RTCG.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ocenila je da se prvi put posle više od dve decenije u istom danu održavaju četiri međuvladine pristupne konferencije sa zemljama kandidatima.

U objavi na društvenoj mreži Iks, Kos je je napisala da je u pitanju “super utorak” za proširenje EU, navodeći da su Crna Gora, Ukrajina, Moldavija i Albanija napravile važne iskorake na evropskom putu.

“Crna Gora je najdalje odmakla u pristupnim pregovorima i predvodi grupu zemalja kandidata”, predočila je ona.

Prema njenim rečima, politički zamah koji je ostvaren mora biti pretočen u konkretne rezultate.

“Ovo je dan za slavlje i za pogled u budućnost. Imamo podršku država članica, ali samo ukoliko zemlje kandidati ispune neophodne uslove”, poručila je evropska komesarka za proširenje.

Nastavi čitati

Region

HRVATSKA: U akciji Uskoka uhapšen fudbaler Dario Šimić

U jutrošnjoj policijskoj akciji Ureda za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (Uskok) u Hrvatskoj je uhapšen poznati fudbaler Dario Šimić, saznaje zagrebački Jutarnji list.

Uhapšena je, kažu i bivša šefica Odeljenja za turizam pri Službi za privredu i imovinsko-pravne poslove Ureda državne uprave Šibensko-kninske županije Neda Livljanić.

Sumnja se, navode, da je Šimić preko Livljanić nezakonito dobio potrebne dozvole za kamp u Tisnom.

Nastavi čitati

Region

ŽESTOKA RASPRAVA U SABORU ZBOG HRVATA U BIH: Raspudić optužio HDZ za izdaju, Grmoja tvrdi da je rezolucija „ugušena“

Teške riječi mogle su se čuti u Hrvatskom saboru, u kojem je danas, 14. jula, u toku rasprava o Rezoluciji o političkom osnaživanju Hrvata u BiH, koju je predložio Demokratski pokret (DP).

Raspudić oštro kritikovao izmjene prijedloga rezolucije
Prije početka rasprave o rezoluciji, brojni poslanici su zatražili pauzu. Među prvim je bio poslanik u Klubu nezavisnih zastupnika Nino Raspudić koji je naveo da to traži kako bi se konsultovali oko ostataka prijedloga deklaracije, koja, kako je istakao, još jednom pokazuje svu slabost, impotentnost.

“Rekao bih dijelom i izdajništvo hrvatske vanjske politike pod ovom vladom. Ovaj sabor donio je Deklaraciju o položaju hrvatskog naroda prije skoro 10 godina, o kojoj je bio obvezan raspravljati jednom godišnje, a to nije činio. Donosi se ista deklaracija koja u završnoj verziji nema veze s onim što je bila početna verzija. Znakovito je ono što je izostalo”, rekao je Raspudić i dodao:

“Skandalozno je, kukavički, jadno, bijedno i deprimirajuće za sve Hrvate u BiH slušati HDZ-ove patetične brojke o milijunima eura za projekte, a istovremeno politički HDZ odustaje od potpuno racionalnog zahtjeva za hrvatskom izbornom jedinicom za izbor svih političkih razina. Ne samo Predsjedništva, jer domovi naroda važniji su od člana Predsjedništva”.

Dalje navodi da HDZ odustaje od mehanizma veta kada se donose po Hrvate štetne odluke, odustaje od utvrđivanja nezakonitog sticanja državljanstva, odustaje od spominjanja da su Srbi i Bošnjaci dijelili BiH, a ne Hrvati, odustaje od sankcija onima koji pozivaju na preglasavanje Hrvata u BiH te odustaje od najoštrije osude štetnih odluka visokog predstavnika u BiH.

“Zašto? Kako biste se svidjeli kome, Parizu, Londonu, Briselu? Ovo nije hrvatska politika, nego francuska i briselska, a ona je dokazano antihrvatska. Dobra stvar u svemu ovome jest to što vas je DP, iako nije htio, izveo na čistac”, naveo je Raspudić.

Mrak-Taritaš: Hrvatska treba pomagati BiH na evropskom putu
Anka Mrak-Taritaš, poslanik iz Klub zastupnika Centra, kaže da razumije kolege iz DP-a.

“To je politika skupljanja pozornosti. Skupili su pozornost jer su u startu pokazali mišiće u odnosu na starijeg koalicijskog partnera, ali su putem od toga odustali”, istakla je ona i dodala:

“Što ova deklaracija znači za Hrvate u BiH i što znači na putu BiH u Europsku uniju? Godine 1991, prema popisu stanovništva, u BiH je živjelo 760.000 Hrvata, nešto manje od broja stanovnika Zagreba. Prema popisu iz 2013. bilo ih je 544.780. Nezavisni demografi kažu da ih danas ima najviše 350.000. Zamislite Grad Zagreb koji je prepolovio svoje stanovništvo. Kako će to pomoći Hrvatima na putu BiH u Europsku uniju? Mislim da Hrvatska treba biti ta koja će pomagati BiH na tom putu, a ne odmagati”.

DP poručuje da je fokus zaštita Hrvata u BiH
Kolegama je odgovorio Ivica Kukavica iz DP-a. Kaže da stranci tema nije pažnja, nego su im bitni Hrvati u BiH.

“Bitan nam je jasan odmak od svih politika nakon 2000-ih, kada smo slušali da je Hrvatska bila agresor u BiH i da je dijelila BiH. Sve su to loše stvari koje su kumovale problemima koje Hrvati u BiH danas imaju, a kojih se više ne sjećamo”, naveo je Kukavica i dodao:

“Hrvatska je među prvima priznala BiH i među prvima s njom sklopila sporazume. Kada gledamo rezoluciju, danas smo čuli da je građanska BiH briselska politika. DP i većina traže konstitutivnost, a građanska BiH upravo je briselska politika”.

Dalje navodi da DP ovom rezolucijom želi dodatno osnažiti deklaraciju iz 2018. godine i poslati jasnu političku poruku iz Zagreba da stoji uz hrvatski narod te da se poštuju i Vašingtonski i Dejtonski sporazum.

HDZ: Dokument je u interesu Hrvata u BiH
Nevenko Barbarić iz HDZ-a rekao je da dokument ne sadrži ništa što nije u interesu Hrvata u BiH i nema ništa što bi nekoga vrijeđalo, omalovažavalo ili ugrožavalo

“Ova vlada retoriku sukoba, vrijeđanja i optužbi zamijenila je dobrosusjedskim odnosima kroz jačanje gospodarske suradnje. Ona je prošle godine premašila četiri milijarde eura, uz suficit od više od milijardu eura. Tu su brojni projekti boljeg i kvalitetnijeg prometnog povezivanja, snažna potpora BiH na europskom putu, u novije vrijeme doprinos energetskoj neovisnosti BiH te snažna potpora brojnim projektima Hrvata”, izjavio je Barbarić, prenosi Direktno.hr.

Pozivi na odgovornu raspravu i amandmani Mosta
Oglasio se i koalicijski partner HDZ-a i DP-a. Tako je Dario Hrebak iz Kluba zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke i nezavisnog zastupnika, podsjetio da Republika Hrvatska, kao supotpisnica Dejtonskog sporazuma, ima pravo i odgovornost brinuti se o pravima Hrvata u BiH.

“To činimo poštujući suverenitet, teritorijalni integritet i budućnost Bosne i Hercegovine. Svi znamo da je ovo važan dokument, ali i da se u BiH početkom listopada očekuju izbori. Pratit će se ova rasprava, stoga svi imamo odgovornost prema BiH da raspravljamo odgovorno, jer će sve oči biti uprte u ovu raspravu”, poručio je Hrebak i istakao:

“Moramo paziti na način na koji raspravljamo kako ne bismo Hrvatima uoči izbora napravili određenu štetu. Stoga pozivam sve kolege da i o tome vode računa”.

Grmoja: HDZ potpuno ugušio rezoluciju
Nikola Grmoja, poslanik Mosta, rekao je da je DP krenuo s prijedlogom koji je sadržavao jasne zahtjeve, ali ih je HDZ potpuno ugušio.

“Gotovo sve što je rezoluciji davalo političku snagu nestalo je i rezoluciju pretvorilo u stranački dokument nezamjeranja nikome, baš po mjeri Andreja Plenkovića i njegovih mentora”, naglasio je Grmoja i nastavio:

“Nestala je revizija sumnjivih stjecanja hrvatskog državljanstva, nestao je prijedlog o korištenju instituta persona non grata, korištenju veta u međunarodnim institucijama. Hrvatsko pitanje svedeno je na jednu fotelju, izbor člana Predsjedništva”.

Dalje navodi da su poslanici dobili razvodnjeni tekst, bez nade, koji ne nudi ništa što već ne postoji.

“Konstitutivnost hrvatskog naroda ne smije biti valuta u nečijoj međunarodnoj karijeri, u karijeri Andreja Plenkovića, koji se ne želi nikome zamjeriti. Most predlaže osam amandmana. Molim kolege iz DP-a i nacionalno osviještene HDZ-ovce, ako ih još ima, da podrže ove amandmane ako uistinu žele zaštititi naš narod u BiH”, zaključio je Grmoja.

Osim ove rezolucije poslanici će donijeti i odluku o imenovanju predsjednika i šest članova Savjeta za građanski nadzor bezbjednosno-obavještajnih agencija.

Nastavi čitati

Aktuelno