Da u BiH vlada alarmantno nezadovoljstvo radnika visinom primanja, pokazala su posljednja istraživanja, prema kojima je svega četvrtina ispitanika zadovoljna svojom platom, dok poslodavci kažu da su očekivanja zaposlenih sve veća, a mogućnosti privrede ograničene, što dodatno otežava zadržavanje kadrova i povećava rizik od fluktuacije radne snage.

Prema podacima najnovijeg regionalnog istraživanja, u kojem je učestvovao i domaći portal za zapošljavanje “MojPosao.ba”, samo 24 odsto ispitanika u BiH izjavilo je da je zadovoljno svojom platom. Posebno zabrinjava podatak da čak 89 odsto radnika u BiH razmišlja o promjeni posla u narednih šest mjeseci. Ovaj trend ukazuje na rekordnu nestabilnost unutar tržišta rada i moguću masovnu fluktuaciju zaposlenih, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po poslovanje domaćih kompanija.

Istraživanje je pokazalo i zanimljiv obrazac kada je u pitanju starosna struktura, odnosno da mlađi radnici, posebno oni ispod 45 godina, u nešto većem broju izražavaju zadovoljstvo platom u odnosu na starije kolege.

Razlog za to, kako se navodi, leži u činjenici da mlađi češće obavljaju savremenije i tehnološki lakše poslove koji omogućavaju veću produktivnost i samim tim bolje zarade.

Podaci dodatno otkrivaju da većina zaposlenih u BiH smatra da bi im za osjećaj finansijskog zadovoljstva bila potrebna znatna povišica, odnosno 40 odsto njih očekuje povećanje plate u rasponu od 21 do 50 odsto, a 30 odsto bi bilo zadovoljno rastom od 11 do 20 odsto. Istovremeno, radnici s nižim prihodima imaju i veća očekivanja u odnosu na one s višim zaradama, što ukazuje na direktnu povezanost visine plate i percepcije zadovoljstva.

Predsjednik Unije poslodavaca RS Zoran Škrebić istakao je da ekonomske i tehnološke okolnosti u velikoj mjeri definišu mogućnosti za povećanje plata.

– Moramo biti realni i svjesni činjenice da se naša privreda i dalje nalazi na niskom stepenu tehnološkog razvoja. U takvim uslovima dominiraju poslovi s nižim zaradama. Tek s napretkom tehnologije dolazi do automatizacije, veće rentabilnosti i produktivnosti rada, što omogućava i veće plate, ali i prelazak radne snage iz težih industrijskih djelatnosti u uslužni sektor – naveo je Škrebić.

On dodaje da je upravo taj tehnološki napredak jedan od ključnih razloga zbog kojih su mladi radnici danas zadovoljniji svojim primanjima.

– Mladi su obrazovani u skladu sa savremenim trendovima, bolje poznaju tehnologije i na početku karijere lakše dolaze do manje fizički zahtjevnih, ali produktivnijih radnih mjesta, što im omogućava i bolje zarade. Nije isto raditi na klasičnom strugu i biti CNC operater, a to su dva sasvim različita radna okruženja – pojašnjava on.

Škrebić ističe i da je domaća privreda u velikoj mjeri izvozno orijentisana i direktno povezana sa zapadnoevropskim tržištem, što znači da je izložena spoljnim ekonomskim uticajima.

– Dok god traju negativni trendovi na međunarodnom tržištu, nije realno očekivati povećanje plata u rasponu od 11 do 50 odsto iako su takva očekivanja radnika sasvim razumljiva. Za održiv rast plata potrebni su snažan tehnološki iskorak i stabilnija globalna ekonomska situacija – zaključio je Škrebić.

PREDRASUDE
Sociolog Vladimir Vasić smatra da postoji ukorijenjeno shvatanje u društvu kada je u pitanju rad i nagrađivanje, posebno u javnom sektoru.

– Mi smo kao društvo razvili mentalitet u kojem se, posebno u javnom sektoru, očekuje minimalan rad za relativno dobru platu. Ključno pitanje je, kada bi se zarade određivale isključivo po učinku, koliko bi pojedini radnici zaista zaradili? Ako već preuzimamo zapadne vrijednosti, onda bi trebalo da preuzmemo i sistem vrednovanja i bodovanja rezultata rada – naveo je Vasić ističući da među mladima postoji snažna težnja ka zaposlenju u javnom sektoru upravo zbog uvjerenja da je tu rad manje zahtjevan, a plate sigurne. U javnosti je, kaže, ukorijenjena predrasuda da je u javnom sektoru sve idealno, a u privatnom katastrofalno.

– Moramo postepeno mijenjati odnos prema radu i razvijati kulturu u kojoj se zalaganje, inicijativa i rezultati vrednuju bez obzira na to u kojem sektoru neko radi – zaključuje Vasić, prenosi Glas Srpske.