Connect with us

Društvo

ALARMANTNO: Polovina zaposlenih u BiH želi da promijeni posao

Oko 55 odsto zaposlenih u Bosni i Hercegovini sa nižim primanjima, te gotovo polovina onih sa višim platama razmotrili bi promjenu posla ukoliko bi im se pružila prilika.

Ovo se navodi u međunarodnom istraživanju “Alma Career” grupacije koje je sprovedeno putem platforme Plata.ba u julu i avgustu ove godine.

“U istraživanju je bilo 11.399 učesnika u zemljama u kojima ‘Alma Career’ posluje – BiH, Sjeverna Makedonija, Češka, Slovačka, Estonija, Litvanija, Letonija – putem platforme Paylab (Plata.ba u BiH), međunarodnog servisa za istraživanje plata koji prikuplja podatke o prihodima i bonusima zaposlenih na različitim pozicijama”, piše u saopštenju ove grupacije.

Prema podacima MojPosao.ba, više od 56 odsto ispitanika imalo je priliku za obuku u posljednjih šest mjeseci, a gotovo 60 odsto svoj posao opisuje kao smislen.

“Ipak, i uz visoku angažovanost, želja za promjenom ostaje snažna, što potvrđuje podatak da 55 odsto onih koji rade za niže plate razmatra prelazak na drugo radno mjesto ukoliko bi im se ukazala bolja ponuda. Istraživanje dodatno potvrđuje da su konkurentna plata i jasni putevi napredovanja presudni faktori za zadržavanje zaposlenih”, ističe se u ovim podacima.

Jozef Plško, direktor za PR i komunikacije u “Alma Career” grupaciji, kazao je da rezultati pokazuju da zaposleni mogu uživati u svom poslu, cijeniti mogućnosti za unapređenje vještina, a ipak biti spremni na promjenu.

“Kompanije koje će uspjeti su one koje kombinuju fer platu sa strukturiranim putevima obuke, podstiču učešće svih grupa zaposlenih i razvoj zaposlenih postavljaju kao temelj svoje vrijednosti poslodavca”, zaključio je Plško.

U BiH inače 52% zaposlenih učestvuje u edukaciji zato što ne žele da zaostanu na trenutnoj radnoj poziciji.

“Za poslodavce to predstavlja priliku da obuku pretvore u važan temelj angažovanja i lojalnosti. Istraživanje pokazuje da je obuka postala sastavni dio savremenog radnog okruženja. Više od 56% zaposlenih navodi da su u posljednjih šest mjeseci imali obuku ili edukaciju koju je finansirao poslodavac – dokaz da se prilike šire i da razvoj talenata postaje strateški prioritet. Ono što je specifično i zabrinjavajuće jeste da je samo 18% zaposlenih u BiH izjavilo da je imalo samostalnu mogućnost odabira usavršavanja ili edukacije u posljednjih šest mjeseci, što pokazuje da odluke o edukaciji često ostaju u rukama poslodavaca”, dodaje se u podacima.

Ekonomista Igor Gavran kaže da je razloga za promjenu posla sigurno više, jer se on i ne prihvata i ne napušta samo zbog plate.

“Kada je riječ o najnižim platama, onda je bukvalno riječ o borbi za preživljavanje i osnovnu egzistenciju, kada plata jeste primarna i jednostavno morate osigurati dovoljna primanja za sebe i svoju porodicu pa makar radili prekovremeno i uslovi rada bili nepovoljni. Nažalost, u BiH je često bitan faktor i da li je radnik uopšte prijavljen i uplaćuju li mu se puni doprinosi u skladu s neto platom, što bi trebalo da bude nezamislivo i odavno iskorijenjeno”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

Istakao je da su u kategoriji zaposlenih sa višim primanjima još značajniji neki drugi faktori mimo plate, jer su i očekivanja veća i traži se viši nivo ukupnog iskustva i uslova rada, perspektive razvoja karijere, kvalitet života i balansa rada i privatnog života.

“Također, sama činjenica da je plata relativno visoka za bh. standarde ne znači i da je adekvatna kvalifikacijama i radu. Bitan faktor u svim kategorijama su i životne okolnosti, odnosno da li je zaposleni u fazi formiranja porodice i pridaje veću vrijednost slobodnom vremenu ili je možda samac mlađih godina kojem je prioritet zaraditi što više u što kraćem roku žrtvujući sve ostale aspekte života”, objašnjava Gavran.

Dodaje da su razlozi brojni i individualni, ali u svakom slučaju i plate i uslovi rada većine zaposlenih u BiH daleko zaostaju za razvijenijim ekonomijama i često su ispod nivoa kvalifikacija i uloženog rada, te vode nezadovoljstvu i želji za promjenama.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno i uglavnom suvo vrijeme uz porast temperature

U Republici Srpskoj i FBiH se očekuje oblačno i uglavnom suvo vrijeme uz porast temperature, a vrlo slaba kiša moguća je ponegdje na zapadu, dok na planinama može provijavati slab snijeg.

Jutro će biti oblačno, a oko rijeka i po kotlinama ponegdje s maglom. Na istoku će biti vrlo hladno uz umjeren dok jak mraz, a u ostalim predjelima očekuje se viša temperatura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren, tokom dana na sjeveru i zapadu umjeren do jak, jugozapadni i zapadni.

Minimalna temperatura vazduha od minus 14 na istoku do minus jedan na zapadu i jugu, a maksimalna od dva do osam stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BIJELJINA U LEDENOM HAOSU! Nema grijanja, ulice zatrpane snijegom, smeće preplavilo grad

Grijanja u Bijeljini ponovo nema jer je sada, prema obavještenju Gradske toplane, došlo do kvara na oba kotla.

Gradska toplana je jutros preko svog sajta obavijestila korisnike, koji ovih ledenih dana muku muče sa grijanjem, da je do prekida u isporuci toplotne energije došlo zbog kvara na oba kotla.

“Svi radnici su angažovani na popravci, te očekujemo da će kvar biti otklonjen u najbržem mogućem roku”, naveli su iz Toplane.

Stanovnici Bijeljine, koji su korisnici usluga Gradske toplane, od 15. oktobra kada je počela sezona grijanja više dana su bili bez grijanja nego što ga nisu imali.

Kao objašnjenja su navodili kvarove i “nedostak uglja” iako bi Toplana sezonu grijanja trebalo da dočeka spremna, odnosno sa dovoljnom količinom uglja, ali u Bijeljini ni u januaru nisu uspjeli da ga nabave, pa su za najveći hrišćanski praznik građani bili u hladnim stanovima.

Direktor Gradske toplane Goran Vučković je prije dva dana rekao novinarima da je “situacija teška, da nedostaje uglja, da postoje kvarovi, ali da je dobra vijest da ponovo rade oba kotla”. Međutim, nakratko.

Grad Bijeljina ne muči muku samo sa grijanjem, nego i sa neočišćenim ulicama na kojima snijeg i led čekaju sunce da ih otopi, a gradonačelnik Ljubiša Petrović građanima poručuje da “dijele sudbinu regiona”.

Zbog neočišćenih ulica komunalno preduzeće ne vrši odvoz smeća i tako će, kako su najavili, trajati dok se za to ne stvore rezultati. A do tada, deponije na ulicama svakog dana sve su veće.

Nastavi čitati

Društvo

BIH KLIZI KA DEMOGRAFSKOJ KATASTROFI! Za deset godina 100.000 novih penzionera, ko će to platiti?

Penziju za novembar primilo je 464.203 korisnika u FBiH, što znači da je broj penzionera u samo mjesec dana porastao za 1.712 u odnosu na oktobar, kada je isplata izvršena za 462.491 korisnika. Finansijski teret istovremeno raste, pa je tako za oktobarske penzije bilo potrebno 314,5 miliona KM, a za novembarske isplate 315,6 miliona KM.

Broj penzionera u Federaciji raste znatno brže od broja zaposlenih. Razlika između zaposlenih i penzionera odavno se kreće oko 85.000, što znači da doprinosi više nisu dovoljni za pokrivanje ukupnog iznosa penzija te se sistem sve više oslanja na direktne intervencije Vlade FBiH.

U Republici Srpskoj situacija je dodatno nepovoljna jer je broj penzionera premašio broj radnika. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u martu 2025. bilo je 289.328 zaposlenih, što je manje u odnosu na mart 2024. (289.755 zaposlenih). Trend pada se nastavio- do septembra 2024. broj zaposlenih smanjen je za 66, a od septembra 2024. do marta 2025. za još 361 radnika.

Dok broj zaposlenih opada, broj penzionera u RS konstantno raste. U septembru 2024. penzija je isplaćena za 287.079 korisnika, dok je u septembru 2025. taj broj narastao na 292.349, što predstavlja povećanje od 5.270 korisnika u jednoj godini.

ŠTA SLIJEDI U GODINAMA KOJE DOLAZE

Za samo deset godina, broj penzionera u Bosni i Hercegovini povećan je za više od 100.000. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, 2014. godine u zemlji je bilo 640.560 korisnika penzija.

U decembru 2024. godine, prema informacijama entitetskih fondova, taj broj iznosio je oko 742.000.

A sa svakom narednom godinom biće ih sve više, dok će penzije neznatno rasti.

Tako projekcije za period 2022.-2031. kažu da nam dolazi nam 96.167 novih penzionera, dok se istovremeno očekuje pad radne snage sa 1,206 miliona u 2022. godini na 1,114 miliona u 2031. godini što je smanjenje za 92.025!

Iznosi budućih prosječnih penzija i plata su još s jedna tužna brojka. Penzioneri će, navodi se u projekciji u 2031. godine imati veću prosječnu penziju za tek 85 KM, dok će prosječna plata zaposlenih biti veća za 161 KM.

Do ovih podataka došla je analiza “Efekti demografskih promjena na pružanje javnih usluga – slučaj Bosne i Hercegovine“, koje je provela UNFPA Bosnia and Herzegovina.

“Zbirno posmatrano, tokom razdoblja 2022-2031, udio penzionera u ukupnom broju stanovnika će se povećati s petine u 2022. godini na gotovo četvrtinu u 2031. godini. Ovo može dovesti do toga da će se pomjeriti granica za odlazak u penziju, čime će se značajno skratiti mogući period za korištenje ostvarenih prava za korištenje penzije. Tome će najviše doprinijeti smanjenje radno sposobnog stanovništva i rast stanovništva starijeg od 65 godina. Sa druge strane, dosadašnji blagi rast aktivacije stanovništva i zaposlenosti radne snage, kao i niska trenutna stopa rasta ekonomije Bosne i Hercegovine, koja se kretala u rasponu od 0,87% (2010) do 3,74% (2018), dodatno će pogoršati penzionerski standard u BiH”, navodi se u analizi.

Inače konstantan neto porast broja penzionera u Bosni i Hercegovini primjetan je od 2014. godine. Tada je broj penzionera u 2014. godini bio 644.179., da bi već na kraju 2021. godine iznosio 702.130, što je povećanje od 57.951. U istom vremenskom periodu godišnji izdaci za penzije sa 2,66 milijardi KM u 2014. godini porasli su na 3,6 milijardi KM u 2021. godini, što je povećanje od 742,8 miliona KM u razdoblju od osam godina.

Ove promjene, navodi se u istraživanju, nesumnjivo će najviše biti pogođena bitna područja od javnog interesa – javne finansije, socijalna sigurnost i pomoć, sistem javnog zdravstva, penzioni sistem, obrazovanje i tržište rada. Istovremeno, stanovništvo u produktivnoj dobi koje predstavlja potencijalnu radnu snagu će se, izvan svake sumnje, ubrzano smanjivati i stariti tokom čitavog prognostičkog razdoblja. Ove promjene će oslabiti potražnju za radnim mjestima, ali i radni potencijal stanovništva, što će izazvati zabrinutost javnosti za budući razvoj stanovništva Bosne i Hercegovine, piše Byka.

Nastavi čitati

Aktuelno