Iako se nakon završetka hladnog rata činilo da su ratovi na zapadnom Balkanu devedesetih godina posljednji sukobi u Evropi i da će nakon uspostavljanja mira i u tom dijelu Evrope nastupiti period saradnje među bivšim neprijateljima, to se nije desilo.

Proširena invazija na Ukrajinu u februaru 2022. godine uklonila je posljednje iluzije da je moguć povratak na period nakon hladnog rata, a to je dovelo do čitavog niza posljedica koje će opredijeliti budućnost evropskog kontinenta u decenijama koje dolaze.

U novom bezbjednosnom kontekstu koji je nastao nakon početka rata u Ukrajini, NATO članice su odlučile da će značajno povećati izdvajanja za odbranu, ali i pojačati svoje snage. Jedna od najvažnijih odluka u tom kontekstu je povećanje prisutnosti na istočnim granicama Alijanse, posebno u zemljama Baltika, pa zatim i u Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj, ali i na hladnom sjeveru, koji zbog topljenja leda i otvaranja novih pomorskih ruta postaje sve važnije bezbjednosno područje. NATO je u protekle dvije godine uspostavio četiri nove multinacionalne borbene grupe i rasporedio ih u zemljama na svom krajnjem istoku. Na svojoj stranici NATO je naglasio da je time praktično udvostručio svoje snage.

Iako SAD u Evropi imaju gotovo sto hiljada vojnika, Vašington je donio nekoliko odluka s ciljem ne samo slanja dodatnih trupa, nego i dodatnih najmodernijih vojnih sposobnosti, poput aviona F-35 i protivvazdušnih sistema Patriot, posebno na istoku Evrope. SAD su u Evropu prebacile i strateške bombardere, pomorske borbene grupe i druge značajne odbrambene resurse. Čini se da je cilj Vašingtona završiti rat u Ukrajini, ohrabriti Evropljane da izdvajaju više za odbranu, ali i zadržati svoje vojne snage na kontinentu kao preventivu za novu nestabilnost, a onda fokusirati se na Bliski istok i Kinu.

U potezu bez istorijskog presedana, Njemačka će u Litvaniju do 2027. godine prebaciti oko pet hiljada vojnika koji će tamo imati trajno prisustvo, što je prvi put nakon Drugog svjetskog rata da se Berlin odlučio na ovakav potez. Njemačka je ponudila i vojnu pomoć Poljskoj u jačanju njenih vazdušnih i protivvazdušnih kapaciteta, što je Varšava prihvatila. Njemačka baza nalaziće se samo sto kilometara od granice s Rusijom, a NATO je ovaj potez obrazložio potrebom da se zaštiti uski pojas na poljsko-litvanskoj granici od potencijalne ruske invazije.

Kao nova NATO saveznica, Finska će sljedećeg mjeseca poslati svoje trupe na Island, kako bi tamo podržala NATO misiju vazdušnog patroliranja nad arktičkim područjem. Kako je saopšteno, finsko vazduhoplovstvo angažovaće četiri F-18 lovca i druge elemente finskih oružanih snaga. Primarna misija će biti kontrola vazdušnog prostora i sprečavanje eventualnih upada ruskih letjelica. Finska je slične resurse već raspodijelila u Rumuniji, kako bi zaštitila istočni dio NATO područja.

I britanske trupe pripremaju novi angažman na sjeveru Evrope. Kraljevska mornarička pješadija će, zajedno s britanskim specijalcima, biti angažovana na arktičkom krugu. Ove jedinice mjesecima se pripremaju za angažovanje na području vječitog snijega i leda, gdje temperature redovno padaju i na 35 stepeni Celzijusa ispod nule.

Kao što smo više puta pisali, NATO pridaje veliku pažnju i području zapadnog Balkana, ali bezbjednosni prioriteti su više političke nego vojne prirode, jer Alijansi ne prijeti vojna opasnost na ovom području, već su prijetnje prevashodno političke prirode. NATO, naime, smatra da Rusija koristi svoje resurse, poput industrijskih postrojenja kojima raspolaže na ovom području, za potkopavanje evropske bezbjednosti. Uprkos tome što je akcenat na suzbijanju ruskih političkih i ekonomskih aktivnosti u regionu, NATO ima i svoje vojno prisustvo. Misija KFOR-a na Kosovu jedna je od najvećih na svijetu, a NATO prisustvo u BiH pomaže vojnoj misiji EU EUFOR “Althea” da održi mir i bezbjednost.

U širem vojno-bezbjednosnom konceptu očigledno je da Zapad cijelo Balkansko poluostrvo vidi kao svoju zonu bezbjednosne odgovornosti, što u praksi znači da će NATO garantovati bezbjednost u našem dijelu Evrope.

Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.

Poljak P. H. iznio je optužbe na račun sveštenika iz mjesne crkve, a nakon što ga je posjetio zbog smrti bake, nekoliko dana pred Božić.

Tvrdi da je zajedno sa suprugom zamolio popa da održi obred, kada mu je rečeno da “ljudi plaćaju 800 zlota (oko 190 evra) za sahranu”, prenosi Fakt.

“Moja baka je bila vjernica. Dok su joj noge dozvoljavale, svake nedjelje je išla u crkvu. Kasnije je mogla da gleda mise samo na televiziji, ali je uvijek srdačno dočekivala sveštenika”, ispričao je lokalnim medijima.

Kada se obratio parohu i dobio odgovor u vidu cijene, kako tvrdi, supruga je zatražila objašnjenje da li je riječ o “standardnom cjenovniku” ili se građanima ostavlja volja da daju koliko mogu ili žele.

“Tada je počeo da viče i rekao nam da odemo”, kazao je A. J. i dodao da njegova porodica u tom trenutku nije bila pri parama.

Pronašao drugog sveštenika

Dva dana kasnije, kako kaže, ponovo je otišao do sveštenika i predao mu kovertu sa 400 zlota.

“Odjednom je potrčao za mnom, bacio kovertu na mene i rekao mi da nađem ‘drugu budalu koja će da sahrani baku'”, tvrdi ovaj Poljak.

Kaže da je bio primoran da pronađe drugog sveštenika, što je i učinio u parohiji udaljenoj 25 kilometara od njihove.

“Pristao sam jer je tako nalagala ljudskost. Došli su ljudi koji su izgubili voljenu osobu i opisali šta im se dogodilo”, rekao je sveštenik koji je želio da ostane anoniman.

Novinari su stupili u kontakt i sa parohom kojem se unuk pokojnice prvo obratio.

“Rekao sam im da kada organizujemo sahranu da vodimo crkveno osoblje, nosimo opremu na groblje, sve organizujemo. Uostalom, i ja moram da platim usluge tim ljudima. Ovaj gospodin se ponašao nepošteno prema meni. Ako bude ovako, tužiću ga sudu za klevetu”, najavio je.

Crkvene vlasti navode da nisu zvanično obavještene o ovom slučaju i da neće pokretati istragu, dok se to ne dogodi. Unuk pokojnice najavljuje da će podnijeti prijavu uskoro, prenosi Telegraf.rs.