Nakon što su “Autoputevi RS”, IRB, “HE na Drini” i druga javna preduzeća i institucije u Srpskoj u izbornoj godini na reklamu potrošile oko sedam miliona maraka, praksa izvlačenja javnog novca kroz marketinške poslove očigledno se nastavlja.

Konkretno, Lutrija Republike Srpske planira izdvojiti gotovo milion maraka sa PDV-om za medijsko oglašavanje u narednih godinu dana, a posao će putem javnog tendera biti povjeren jednom ponuđaču.

Lutrija RS od budućeg partnera traži snimanje i emitovanje televizijskih priloga o aktivnostima preduzeća, gostovanja njenih predstavnika u televizijskim emisijama, emitovanje promotivnih kampanja i reklama, objavljivanje tekstova na portalima, ali i produkciju kratkih reklamnih spotova.

Uslovi koje Lutrija RS postavlja ponuđačima prilično su specifični.

Od njih traži iskustvo u realizaciji najmanje jednog sličnog ugovora vrijednog najmanje 500.000 KM bez PDV-a u posljednje tri godine, dok ponuđač mora raspolagati sa najmanje tri TV kamere, tri snimateljske ekipe, fotoaparatom, tri montažne jedinice, terenskom opremom i dronom.

Osim toga, televizija na kojoj bi se emitovali materijali mora imati zemaljsko digitalno emitovanje u BiH, biti u osnovnom paketu najmanje jednog regionalnog kablovskog operatera koji pokriva RS i BiH, te imati mogućnost realizacije gostovanja uživo iz studija u Banjaluci, Istočnom Sarajevu i Trebinju.

Za objave na portalima i društvenim mrežama traži se da sadržaj bude objavljen u roku od dva sata, uz zastupljenost i ćirilice i latinice.

Kako je navedeno, rok za preuzimanje tenderske dokumentacije je 26. dok je rok za prijem ponuda  29. Septembar.

Podsjetimo CAPITAL je nedavno objavio da su javna preduzeća, institucije i ustanove u Republici Srpskoj dale od početka godine oko sedam miliona maraka za marketing i medijske kampanje.

U ovoj godini najskuplju reklamu platili su „Autoputevi RS“, koji su za medijsko predstavljanje izdvojili 1,1 milion KM.

Turistička organizacija RS za reklamne i marketinške usluge dala je gotovo milion maraka, dok su „HE na Drini“ za reklamiranje izdvojile više od pola miliona KM.

IRB je „Tok televiziji“ za medijsko predstavljanje platila oko 750.000 KM, dok će Agencija za agrarna plaćanja RS za šest mjeseci oglašavanja agenciji “Megavision”, poznatoj po saradnji sa javnim sektorom dati gotovo 700.000 KM.

Capital

Narodni poslanik PDP/PSS Bojan Kresojević oglasio se povodom rješavanja problema subvencionisanja produženog boravka za djecu u privatnim ustanovama, poručivši da je ovo još jedna uspješna inicijativa i velika pobjeda roditelja.

— Inicijativu za subvencionisanje produženog boravka djece u privatnim ustanovama podnio sam još 2024. godine, kao gradski menadžer. Vlast je činila sve da se ovaj problem roditelja ne riješi — podsjetio je Kresojević.

On je naglasio da je vlast na kraju ipak morala da popusti, ali da najveće zasluge za ovaj uspjeh pripadaju samim građanima.

— Danas je vlast popustila! Najveće zasluge za rješavanje ovog problema ima neformalna grupa roditelja koja je bila istrajna u borbi za rješenje ovog problema. I ovaj slučaj je dokaz da Vlada radi na poboljšanju prava građana samo pod pritiskom, a da mi predlažemo inicijative koje su u interesu naroda — istakao je Kresojević.

Na kraju je poručio da se politička borba za bolji život građana nastavlja kroz nove konkretne prijedloge.

— Nastavljamo borbu za narod. Stabilna isporuka električne energije i povećanje cenzusa za dječiji dodatak samo su neke od inicijativa na kojima ćemo nastaviti raditi — zaključio je Kresojević.

Dok se funkcioneri SNSD-a svakodnevno i oštro javno prepucavaju sa ministrom inostranih poslova BiH Elmedinom Konakovićem, optužujući ga za jednostrano vođenje spoljne politike i zaobilaženje dejtonskih principa, stvarni bilans njihovog rada unutar MIP-a pokazuje sasvim drugu sliku.

Iza kulisa medijskih političkih prepucavanja, SNSD u praksi nije uradio apsolutno ništa kako bi obezbijedio pozicioniranje kadrova iz Republike Srpske u MIP BiH.

Umjesto da kroz mehanizme koje imaju na raspolaganju u Savjetu ministara BiH natjeraju Konakovića na raspisivanje zvaničnih konkursa, predstavnici SNSD-a su ovaj resor ćutke prepustili aktuelnom ministru.

Dopustili su situaciju u kojoj srpski kadrovi umjesto institucionalne snage zavise od pojedinačnih ministarskih rješenja na rate, dok se resursi ministarstva koriste bez ikakvog stvarnog srpskog filtera u administrativnom vrhu.

Tako, dok se kadrovi SNSD javno zaklinju u zaštitu nacionalnih interesa i odbranu Srpske, ključne profesionalne pozicije koje po zakonu i političkim paritetima pripadaju Srbima u MIP su zarobljene u statusu pravne nesigurnosti i volje ministra.

Primjer toga je činjenica da se naprimjer na čelu Sektora za bilateralne odnose godinama nalazi visoko rangirani srpski diplomata Momir Brajić, koji umjesto trajnog mandata dobijenog putem konkursa, godinama radi u v.d. statusu što znači da radi isključivo „po ovlašćenju ministra”.

Zakon o državnoj službi u institucijama BiH eksplicitan je da pozicija vršioca dužnosti  može trajati najduže tri mjeseca, a u izuzetnim okolnostima može se produžiti za još tri mjeseca kako bi se u tom periodu sproveo javni konkurs.

U praksi MIP-a BiH, Zakon je mrtvo slovo na papiru. Prema saznanjima iz diplomatskih izvora i izvještajima koji prate rad Savjeta ministara BiH, statusi v.d. pomoćnika ministra i sekretara u ovom ministarstvu produžavani su na desetine puta tokom proteklih godina.

Svakih nekoliko mjeseci, aktuelni menadžment ministarstva prosto donosi nova rješenja o produženju ovlašćenja za iste ljude, čime se svjesno zaobilazi obaveza raspisivanja konkursa.

Analitičari i pravni stručnjaci upozoravaju da ova situacija nije proizvod administrativne lijenosti, već svjesne političke kalkulacije. Pozicija pomoćnika ministra sa stalnim mandatom ima zakonsku autonomiju i profesionalnu zaštitu – takvog službenika ministar ne može smijeniti bez rigorozne i zakonski utemeljene procedure.

Nasuprot tome, rukovodilac u v.d. statusu nalazi se u stalnoj pravnoj nesigurnosti. Njegov opstanak na funkciji direktno zavisi od volje aktuelnog ministra. Držanjem srpskih rukovodećih kadrova u stalnom v.d. statusu, Konaković osigurava njihovu kooperativnost i smanjuje prostor za bilo kakvo profesionalno suprotstavljanje njegovim odlukama.

I tako dok se iza zatvorenih vrata trguje pozicijama u profitabilnijim državnim agencijama, profesionalna struktura diplomatije BiH ostaje ozbiljno urušena. Političke elite iz Republike Srpske očigledno radije biraju ulogu žrtve u medijima nego borbu za pozicije kadrova iz Republike Srpske kroz institucije.

Sve to direktno se održava i na rad srpskih kadrova u diplomatsko-konzularnoj (DKP) mreži širom svijeta, koji de facto nemaju adresu kojoj mogu da se obrate.

I dok ministar Konaković sprovodi unutrašnja pomjeranja i imenovanja njemu podobnih kadrova, srpski predstavnici u institucijama BiH – Presjedništvu I Savjetu ministara BiH potpuno su zakazali i prećutno mu prepustili Ministarstvo i spoljnu politiku. I tako, dok on pozicije u MIP popunjava svojim kadrovima, predstavnici iz Republike Srpske u Savjetu ministara BiH nisu povukli nijedan konkretan institucionalni potez ili uslovljavanje kako bi zaustavili ovu praksu.

Nasuprot tome, srpski kadrovi u vladajućoj koaliciji u Sarajevu koriste svaku priliku za oštra saopštenja, televizijske duele i međusobna optuživanja sa Konakovićem, ali ta javna prepucavanja služe isključivo za skupljanje jeftinih političkih poena kod birača, dok se iza kulisa u Sarajevu ne preduzima nijedan konkretan potez zaštite prava Republike Srpske u MIP BiH.

Dozvolivši da srpski kadrovi poput pomoćnika za bilateralne odnose godinama ostanu u v.d. statusu, SNSD ih je svjesno ostavio na milost i nemilost ministru, kao i sva ostala imenovanja u ovom ministarstvu.

Od početka ove godine ministar Konaković potpisao je odluke o internim premještajima unutar MIP i rasporedima na nove pozicije u DKP mreži za više desetina državnih službenika. Među njima su i unapređenja kadrova lojalnih Konakoviću i njegovoj stranci Narod i pravda, a pored kadrovskih križaljki, u Ministarstvu je zaposleno i nekoliko novih imena.

Od 1. marta 2026. u kabinetu ministra Konakovića na mjestu tehničkog sekretara zaposlena je Igbala Skalonja. Skalonja je bivša dugogodišnji radnik Delegacije EU u Sarajevu. Njen suprug Armin Skalonja već godinama javno podržava NiP i predsjednika te stranke Elmedina Konakovića.

Po Konakovićevom zahtjevu, brojni službenici u MIP su posljednjih mjeseci raspoređeni na radna mjesta višeg ranga. Unapređenje je dobila, između ostalih, i bivša novinarka Šejla Cocalić, koja je iz Odjela za odnose s javnošću raspoređena na poziciju prvog sekretara u Odsjeku za ljudska prava.

Amar Ćerimagić raspoređen je na mjesto prvog sekretara u Odsjeku za EU, a Ema Ćosić-Hodžić zaposlena je na mjestu prvog sekretara u Odsjeku za međunarodnopravne poslove.

Alma Delić preuzela je mjesto savjetnika u Odsjeku za vizno-pasoške poslove. Unapređenja i premještaje na nova radna mjesta su dobili i Alma Turkić, Naida Rezak, Benjamin Šuvalija, Alma Vražalica, Aida Mulalić, Maja Mujakić, Adnan Hrnjić, Tarik Džubur, Emir Halilović, Alma Varatanović-Guso…

Kako navodi Istraga, MIP BiH je tokom prvih pet mjeseci 2026. godine rasporedio više od 20 službenika na nove pozicije u diplomatsko-konzularnoj mreži, a kako su srpski kadrovi prošli u tom raspoređivanju može se samo pretpostaviti iz dosadašnje prakse.

Ranije je u političkim dogovorima funkcionisalo nepisano pravilo, kada bi ministar bio Bošnjak (npr. u vrijeme Zlatka Lagumdžije ili Igora Crnatka kao Srbina pa obrnuto, ili Bisere Turković), a zamjenik Hrvat, postojalo je pravilo nacionalnog ključa po kojem najvažnije resore unutar ministarstva (poput sekretara ministarstva ili ključnih pomoćničkih mjesta) preuzmaju srpski kadrovi kako bi se zadovoljio balans na nivou cjelokupnog rukovodstva MIP.

Srpske stranke od Dejtona do vlasti SNSD-a instistirale su da kadrovi iz Republike Srpske dobiju te pozicije kako bi imali direktan uvid nad radom ambasada, izdavanjem viza i međunarodnim ugovorima.

U aktuelnom mandatu Savjeta ministara ovo pravilo je u potpunosti srušeno, a tokom formiranja Savjeta ministara BiH, SNSD je fokus svojih kadrovskih zahtjeva prebacio na finansijske državne agencije, direktorate i druga ministarstva (poput Uprave za indirektno oporezivanje, Regulatorne agencije za komunikacije, IDDEEA-e itd.).

Rezultat toga je da su srpske pozicije unutar samog MIP-a BiH ostale u drugom planu, što je ministru Elmedinu Konakoviću otvorilo prostor da unutrašnjim preraspodjelama i privremenim rješenjima potpuno promijeni nekadašnju strukturu i preuzme kontrolu nad resorima koji su nekada tradicionalno pripadali srpskim ili hrvatskim profesionalcima.

(BN)