Connect with us

Društvo

AMERIČKA ROBA BEZ CARINA U BIH? U toku konsultacije o prijedlogu Ministarstva

Na robi, koja je prošle godine uvezena iz SAD, BiH je prihodovala oko 37 miliona KM carine, s tim što svi ti proizvodi zapravo nisu proizvedeni u Americi, tako da je riječ o poprilično manjem iznosu.

Pojašnjenja radi, iz SAD uvozimo i proizvode koji su nastali u drugim zemljama, a BiH trenutno razmatra ukidanje carina za američku robu, tj. proizvode koji imaju porijeklo baš iz SAD.

Kako je potvrđeno za “Nezavisne novine” iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, uvoz iz SAD je prošle godine iznosio oko 183,6 miliona KM, a dažbine oko 37 miliona maraka.

“Napominjemo da roba koja se uvozila iz SAD, ne znači da je porijeklom iz SAD, tj. proizvedena u SAD. Može biti iz Kine, Meksika, Kanade i slično. Na primjer, ukoliko je proizvod iz EU, neko ga je kupio u SAD i kasnije je izvezen iz SAD, u BiH na njega neće biti obračunata carina ukoliko posjeduje dokaz o porijeklu, da je proizveden u EU”, pojašnjavaju iz UIO BiH.

Sa druge strane, ukoliko je proizvod proizveden u SAD i izvezen iz SAD u BiH, na njega će biti obračunata dažbina shodno tarifnom razvrstavanju. BiH trenutno nema potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD.

“Zbog toga se na robu porijeklom iz SAD prilikom uvoza u BiH primjenjuju standardne carinske stope predviđene Carinskom tarifom. U praksi to znači da će roba iz SAD, u zavisnosti od svog tarifnog razvrstavanja, biti oporezovana carinskom stopom od nula odsto, pet odsto, 10 odsto ili 15 odsto”, pojašnjavaju iz UIO BiH.

Međutim, institucije u BiH su već pokrenule proceduru za privremenu suspenziju carinskih stopa kod uvoza robe porijeklom iz SAD.

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, na čijem čelu je Staša Košarac, je, naime, izradilo prijedlog odluke, koji je sada u procesu konsultacija.

“Roba koja će se uvoziti uz korištenje tarifnih suspenzija je roba koja je porijeklom iz SAD, a što se utvrđuje odgovarajućim dokazom o nepreferencijalnom porijeklu robe. Za tu robu će se primjenjivati carinska stopa od nula odsto”, navodi se u prijedlogu odluke.

Planirano je da se ova odluka primjenjuje do 31. decembra 2025. godine ili do zaključivanja sporazuma o slobodnoj trgovini sa SAD.

“Savjet ministara će po isteku ovog roka produžiti važenje ove odluke na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ukoliko je to u interesu privrede u BiH. Bez obzira na rok primjene, Savjet ministara može preispitivati primjenu ove odluke i na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine donijeti Odluku o prestanku primjene ove odluke ako više nije u interesu privrede u BiH ili usljed postojanja izmijenjenih okolnosti na tržištu”, ističe se u prijedlogu odluke.

Košarac je ranije rekao da bi ukidanje carinskih opterećenja na robu iz Sjedinjenih Država bilo u korist realnog sektora Republike Srpske i Federacije BiH.

Košarac je istakao da Republika Srpska prijedlogom o ukidanju carinskih opterećenja na robu iz SAD ponovo dokazuje da brine o svojim privrednicima i traži modele za unapređenje privredne aktivnosti, što se želi i privredi Federacije BiH.

Prethodno je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, istakao da u potpunosti podržava politiku američkog predsjednika Donalda Trampa, kojem je Amerika na prvom mjestu, te najavio ukidanje carina za robu iz SAD.

“I nama naš interes treba da bude na prvom mjestu. Brinući o interesu Republike Srpske, predlažem da BiH ukine sva carinska opterećenja na robu iz SAD”, istakao je Dodik.

Kako je dodao, na taj način bi se stvorili uslovi za postizanje sporazuma o slobodnoj trgovini između BiH i SAD, što bi značilo nultu stopu carina.

“To bi omogućilo dalji razvoj naše ekonomije”, dodaje Dodik.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su za “Nezavisne novine” izjavili da BiH nema veliki obim razmjene sa SAD i ona čini oko jedan odsto od ukupne razmjene sa svijetom.

Amerika je, podsjetimo, nedavno uvela BiH carine od 35 odsto, zbog čega su se u poslovnoj zajednici u BiH i zabrinuli, a onda odahnuli, kad je objavljeno da su one pauzirane, i to na 90 dana

Related Topics:

Društvo

TUZLA UVODI PET NOVIH LINIJA KA EVROPI! Evo gdje će sve letjeti Wizzair

Na nedavno raspisanom javnom konkursu za uspostavu novih vazdušnih linija iz Međunarodnog aerodroma Tuzla javio se samo jedan ponuđač – mađarski niskotarifni prevoznik VizEr, piše Zamaaero.
Bez obzira na polemike o tome da je rok prekratak bio da bi se prijavilo više kompanija (samo pet dana) i o tome kako su uslovi konkursa bili strukturirani gotovo kao da su pisani upravo za VizEr, kao i to da je mađarska aviokompanija jedina uspjela pripremiti kompletnu dokumentaciju i prijaviti se u tako kratkom roku, nema dileme da će putnici biti na dobitku.
Prema uslovima konkursa, VizEr se obavezuje otvoriti najmanje pet novih linija iz Tuzle, i to prema sljedećim regijama: Austrija, Njemačka, Francuska, Benelux i Švedska, prenosi Marx ba.

Pored toga, sve postojeće linije moraju ostati aktivne najmanje godinu dana. Još uvijek nije potvrđeno hoće li kompanija otvoriti i šestu liniju ili će u Tuzli uspostaviti bazu, što je bila jedna od mogućnosti predviđenih konkursom, prenosi Biznis.ba.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se izuzetno toplo vrijeme!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i veoma toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 34 stepena Celzijusova.

Ujutru i prije podne preovladavaće pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost.

Tokom dana biće vrlo toplo uz naoblačenje na jugu koje će se premještati ka istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
U Krajini i na sjeveru razvoj oblaka može usloviti kratkotrajnu kišu ili pljusak.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 20, na jugu i sjeveru do 22, a dnevna od 28 do 34 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

IZ GODINE U GODINU U MINUSU: Željeznice Republike Srpske traže veći budžetski iznos

Milion maraka predviđenih iz budžeta Republike Srpske za finansiranje infrastrukture i sufinansiranje putničkog željezničkog saobraćaja u 2025. godini – daleko je od dovoljnog za nesmetano poslovanje “Željeznica Republike Srpske” (ŽRS).

Ovo stoji u Planu poslovanja ŽRS za period 2025–2027. godine, u kojem se ističe da trenutna budžetska podrška nije dovoljna ni za redovno servisiranje osnovnih obaveza prema radnicima, fondovima i dobavljačima.U upravi preduzeća očekuju da će se kroz rebalans budžeta iznos pomoći povećati kako bi se omogućilo redovno funkcionisanje i realizacija planiranog obima prevoza, piše Glas Srpske.

Najveći dio fiksnih troškova otpada na zarade i lična primanja zaposlenih (42%) te na amortizaciju (17%). Samo za plate i naknade u ovoj godini planirano je 48 miliona KM, dok je za amortizaciju predviđeno dodatnih 19,36 miliona. Kamatni troškovi, uglavnom po osnovu inostranih kredita, iznose nešto više od tri miliona KM.

Preduzeće planira da 2025. godine preveze oko 80.000 putnika, uz simboličan godišnji rast od 1% u naredne dvije godine. Planovi se temelje na prethodnim rezultatima, promjenama u poslovnoj politici, konkurenciji drumskog saobraćaja, mobilnosti stanovništva i drugim relevantnim faktorima.

U sektoru teretnog saobraćaja planirano je povećanje obima prevoza sa 4.078.000 tona u 2025. na preko 4,15 miliona tona u 2027. godini, uz skroman rast u skladu s analizom tržišta i potražnjom korisnika usluga.

Gubici i dalje previsoki

Uprkos planiranim aktivnostima, ŽRS će i naredne tri godine poslovati u minusu:

Godina Projektovani gubitak (KM)

2025. 37.928.595
2026. 42.487.001
2027. 41.389.520

Nova organizacija i kapitalne investicije

Krajem prošle godine, ŽRS su imale 1.798 zaposlenih. Na osnovu zaključka Vlade RS iz novembra 2024, preduzeće se organizuje kao vertikalno integrisana struktura sa tri sektora: zajednički poslovi, infrastruktura i operacije (putnički i teretni saobraćaj), uz odvojene računovodstvene politike. U planu je i prilagođavanje ljudskih resursa ovoj novoj organizaciji.

Veliki izazov i dalje predstavljaju dotrajala infrastruktura i mobilna sredstva. U dokumentu se navodi da su planirana kapitalna ulaganja višestruko veća od trenutno dostupnih sredstava:

Godina Kapitalna ulaganja (KM)

2025. 389.240.000
2026. 753.970.000
2027. 561.480.000

U ŽRS ističu da su ulaganja od presudnog značaja za očuvanje i unapređenje funkcionalnosti pruga i voznih sredstava.

Nastavi čitati

Aktuelno