Connect with us

Svijet

AMERIČKE CARINE: BiH okreće glavu od problema teškog 136 miliona

Po principu “brigo moja, pređi na drugoga”, bh. političari su, uglavnom, izignorisali to što za nešto više od dvije sedmice SAD uvode carine od 30 odsto na sve proizvode iz BiH, a što će, kako se očekuje, najviše uzdrmati domaću vojnu industriju, pošto su njeni proizvodi, vrijedni oko 136 miliona maraka, prošle godine otišli “preko bare”.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH, koji se odnose na izvoz u SAD, pokazuju da smo im u 2024. eksploziva, pirotehničkih, te srodnih proizvoda, poslali u vrijednosti od 20,8 miliona maraka, a oružja i municije oko 115,5 miliona KM.

Koliko nam je, kada je spoljnotrgovinska razmjena s Amerikancima u pitanju, bitna namjenska industrija, pokazuje i podatak da je naš ukupan izvoz lani iznosio 234,5 miliona KM, od čega se, dakle, 136 miliona KM odnosi na naoružanje.

Prije sedam dana je, kada je SAD otkrila karte, reagovao ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, rekavši da su kadrovi “trojke” iz isključivo politikantskih razloga na različite načine sabotirali inicijativu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o uvođenju nulte carinske stope na uvoz proizvoda iz SAD u BiH.

Nakon te izjave, većina zvaničnika na nivou BiH se ućutala, a ovaj problem više niko gotovo i ne spominje. U međuvremenu – 1. avgust samo što nije.

Almin Mališević, sekretar Grupacije namjenske industrije u FBiH Privredne komore FBiH, kaže da ne vidi konkretne korake koje je BiH preduzela u vezi sa ovim problemom.

“Prvi osmi će brzo doći i sva roba koja bude išla u SAD će imati tu carinu. Najveći izvoz odnosi se upravo na naoružanje i vojnu opremu. Kompanije traže neka alternativna tržišta, vjerujem da će svi u svojim poslovnim strategijama to morati uraditi. Američko će sigurno biti ugroženo u ovim narednim mjesecima”, rekao je Mališević za “Nezavisne novine”.

Ekonomista Igor Gavran kaže da smo, nakon što su SAD saopštile odluku, jedine, kako navodi, takozvane reakcije, imali od onih koji su predlagali jednostrano ukidanje svih carina na uvoz iz SAD u stilu “ovo je zato što nas niste slušali”. Ali to se, dodaje on, ne može smatrati ozbiljnim niti je orijentisano na budućnost.

On ističe da ne vidi da se išta čini na političkom nivou, nakon što je Donald Tramp, američki predsjednik, pismom obavijestio Željku Cvijanović, predsjedavajuću Predsjedništva BiH, da SAD od 1. avgusta uvode carine od 30 odsto, jer, kako navodi Tramp, trgovinski odnos BiH i SAD “nije recipročan”.

“Međutim, na stručnom nivou je, koliko mi je poznato, pripremljen ozbiljan dokument u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, gdje je analizirana naša međusobna trgovina i argumentovano objašnjeno zašto su podaci na koje se Amerikanci pozivaju pogrešni, a ove carine neutemeljene i predloženo je da se na tom osnovu obrati SAD i razgovara o stvarnim podacima i ukaže na greške, što bi onda moralo voditi promjeni carinske stope. I Predsjedništvo BiH je najavilo neke razgovore, ali ne vidim da se dalje išta i uradilo na političkom nivou. Mada iskreno sumnjam i da američka administracija ima iskrenu namjeru da razgovora o činjenicama jer su im zahtjevi i argumenti apsurdni”, rekao je Gavran.

Prema njegovim riječima, Amerikanci, recimo, smatraju i PDV uvoznom barijerom, “a to je takva besmislica da je onda teško o tome uopšte razgovarati”.

“Tako da, iako se slažem da su bh. vlasti pasivne, nisam siguran da se sa aktuelnom američkom administracijom može bilo šta razumno postići. Čini se da je jedino što ova američka administracija očekuje ispunjavanje njihovih nerazumnih želja, a to nijedna normalna država pa ni BiH ne može prihvatiti”, poručuje Gavran u izjavi za “Nezavisne novine”.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić osvrnuo se na uvođenje carina od 30 odsto za BiH, istaknuvši da to, ako se dogodi, neće biti povoljno za bh. industriju, a posebno za namjensku industriju.

“Mi smo pred kraj analize, što bi se trebalo dogoditi ako ovaj namet krene u narednom periodu i vrlo brzo ćemo ih prezentirati javnosti. Naravno, iskreno se nadam da do ovoga neće doći, odnosno da će doći do promjene odluke kada su u pitanju SAD, jer imamo izuzetno dobar odnos i dosta trgovinske razmjene sa SAD, tako da uvođenje ovog iznosa carina zasigurno bi zaprijetilo našoj industriji”, rekao je Lakić.

Related Topics:

Svijet

ŠOKANTNO PRIZNANJE: Tramp objasnio zbog čega Amerika nije napala Iran

Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da su Sjedinjene Američke Države obustavile planirane vojne udare na Iran, nakon što je, kako tvrdi, iz Teherana i više zemalja Bliskog istoka stigao zahtjev da se pruži prilika za postizanje brzog sporazuma.

U objavi na društvenoj mreži “Truth Social” Tramp je naveo da su američke i izraelske snage bile spremne za napad, ali da je odlučio da odgodi vojnu akciju ukoliko pregovori u kratkom roku dovedu do dogovora.

Ključni uslovi: Ormuski moreuz i nuklearni program

Prema Trampovim riječima, okvir budućeg sporazuma podrazumijeva potpuno i trenutno otvaranje Ormuskog moreuza za međunarodni pomorski saobraćaj, kao i otklanjanje, kako je naveo, iranske nuklearne prijetnje. Dodao je da Izrael podržava odlaganje vojne akcije i pozvao sve uključene strane da što prije finalizuju dogovor koji bi spriječio novu eskalaciju sukoba u regionu, prenose Nezavisne novine.

Region i dalje u stanju pripravnosti

Trampova objava dolazi nakon višednevnih medijskih izvještaja da su SAD i Izrael razmatrali nove udare na ciljeve u Iranu zbog zastoja u diplomatskim pregovorima.

Istovremeno, američke ambasade u više država Bliskog istoka upozorile su svoje državljane na mogućnost iznenadne eskalacije, dok analitičari ocjenjuju da bi svaki novi sukob mogao ozbiljno ugroziti bezbjednost pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, kojim prolazi značajan dio svjetskog izvoza nafte, te dodatno uzdrmati globalno energetsko tržište, navodi “PeninsulaQatar”.

Nastavi čitati

Svijet

HOROR NA MORU: Trajekt u plamenu, najmanje pet mrtvih i 41 osoba nestala

Najmanje pet osoba je poginulo, dok se za još 41 traga nakon što je na putničkom trajektu Mutiara Sentosa 2 izbio veliki požar u vodama kod indonezijskog ostrva Java.

Na brodu je u trenutku nesreće bilo ukupno 271 osoba, uključujući 232 putnika i 39 članova posade, a trajekt je plovio iz Surabaje prema Makasaru kada je vatra zahvatila plovilo u ranim jutarnjim časovima.

Putnici skakali u more da bi se spasili

Snimci koje je objavila Nacionalna agencija za potragu i spasavanje Indonezije prikazuju gust crni dim koji je progutao veći dio trajekta, dok su brojni putnici, obučeni u prsluke za spasavanje, čekali pomoć na palubi ili u očaju skakali u more kako bi pobjegli od plamena.

U akciju spasavanja uključili su se tegljači i teretni brodovi koji su se zatekli u blizini, a do poslijepodnevnih časova spaseno je 225 putnika i članova posade.

Potraga otežana zbog lošeg vremena

Indonežanske spasilačke službe, kojima se pridružila i ratna mornarica, nastavljaju intenzivnu potragu za nestalim osobama, iako operaciju otežavaju visoki talasi i nepovoljni vremenski uslovi.

Uzrok požara za sada nije poznat i predmet je istrage, a vlasti pokušavaju da utvrde kako je vatra izbila na plovilu koje redovno saobraća na jednoj od najprometnijih trajektnih linija između ostrva Java i Sulavesi.

Trajekti ključni za saobraćaj u Indoneziji

Indonezija, arhipelag sa više od 17.000 ostrva, u velikoj mjeri zavisi od trajektnog saobraćaja za prevoz ljudi i robe.

Zbog velikog broja plovila i čestih nepovoljnih vremenskih uslova, pomorske nesreće nisu rijetkost, pa vlasti posljednjih godina nastoje da unaprijede standarde bezbjednosti i sistem hitnog odgovora na moru, navodi CBS.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA PRAVILA ZA VIZE: Za ulazak u SAD tražiće i do 20.000 dolara garancije

Američki State Department trajno će uvesti program prema kojem državljani 50 zemalja prilikom podnošenja zahtjeva za poslovne ili turističke vize mogu biti obavezani uplatiti novčanu garanciju u iznosu do 20.000 dolara.

Novo pravilo odnosi se na vize B-1 i B-2, namijenjene privremenim poslovnim i turističkim putovanjima, a na snagu će stupiti 3. augusta, kada bi trebalo biti objavljeno u američkom Službenom registru.

Konzularni službenici određivat će iznos garancije na osnovu okolnosti svakog pojedinačnog slučaja. Predviđeni iznosi su 10.000, 15.000 ili 20.000 dolara, dok je u okviru dosadašnjeg probnog programa najniža garancija iznosila 5.000 dolara, piše Reuters.

Garancija će biti vraćena ukoliko osoba napusti Sjedinjene Američke Države u dozvoljenom roku, ne otputuje prije isteka vize ili joj bude odbijen ulazak u zemlju. U slučaju prekoračenja dozvoljenog boravka novac može biti zadržan.

Program trenutno obuhvata 50 zemalja, od kojih je 30 afričkih. Na listi su, među ostalim, Alžir, Angola, Bangladeš, Kuba, Nigerija, Tunis, Venezuela i Zimbabve.

State Department navodi da je cilj programa smanjenje broja osoba koje ostaju u SAD-u nakon isteka dozvoljenog boravka.

Nastavi čitati

Aktuelno