Connect with us

Svijet

NJEMAČKA OSTAJE BEZ RADNE SNAGE: Ova zanimanja će biti najtraženija

Njemačkoj nedostaju vaspitači, socijalni radnici, njegovatelji i prodavci, ali i mnogi drugi profili kvalifikovane radne snage. Situacija će se brzo pogoršati, upozorava Institut za njemačku privredu (IW) u novoj studiji.

IW procjenjuje da će se deficit dodatno povećati i da će do 2028. broj nepopunjenih radnih mjesta skočiti na oko 768.000, u odnosu na 487.000 prošle godine, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).

“Glavni razlog su demografske promjene. Mnogi ljudi će otići u penziju u narednim godinama”, rekao je autor studije Jurek Tideman.

Odlazak najbrojnije generacije, takozvanih bejbi bumera, dodatno pojačava pritisak na zaposlene u brojnim zanimanjima.

“Ako ne uspijemo da ublažimo ovaj manjak, sve više ljudi će ga svakim danom osjećati”, upozorio je Tideman.

Na primjer, kada nema mjesta u vrtićima ili domovima za stare, zaposleni ne mogu da produže svoje radno vrijeme kako bi se prilagodili, jer moraju da se brinu i o svojim porodicama.

Procjena trendova na tržištu rada za 1.300 zanimanja zasnovana je na analizi podataka iz 2023. godine i kretanja iz prethodnih godina. Najveći manjak se očekuje među prodavcima – broj otvorenih i nepopunjenih radnih mjesta mogao bi da poraste sa 12.900 na 40.470. Premalo mladih odlučuje se za upis u srednje stručne škole, navodi Tideman.

Na drugom mjestu su vaspitači, kojih će nedostajati oko 30.800, a slijede socijalni radnici i pedagozi – sa više od 21.150 otvorenih mjesta. Do 2028. godine očekuje se da će nedostajati i oko 21.350 zdravstvenih radnika.

Autori studije predviđaju da će broj zaposlenih najviše porasti upravo među vaspitačima – za oko 143.400 do 2028. godine. Međutim, ni taj rast neće biti dovoljan da se zadovolji tražnja.

Značajan porast, oko 26 odsto, očekuje se i kod IT zanimanja, prije svega zbog ubrzane digitalizacije.

Institut predviđa i najveći pad broja kvalifikovanih radnika u metalskoj industriji – za gotovo 161.200 do 2028. godine. Takođe, očekuje se i smanjenje broja zaposlenih u bankarskom sektoru za oko 56.300, jer banke zatvaraju šalter sale i uvode automatizaciju, prenosi Telegraf.

Svijet

TRAMP: Nadam se da se bliži kraj rata sa Iranom

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da se nada da se rat sa Iranom bliži kraju, dok se naredne sedmice očekuje njegov sastanak s liderima zemalja Zaliva na marginama Generalne skupštine UN-a u Njujorku.

“Nadam se da se bližimo kraju rata. Oni žele dogovor, pa ćemo vidjeti kako će se situacija odvijati”, rekao je Tramp, dodajući da je informacije iz Irana dobio “direktno”, ali nije iznio detalje.

Prema navodima Aksiosa, Tramp bi u Njujorku trebalo da razgovara s predstavnicima Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Bahreina, Kuvajta i Omana o narednim koracima i američkoj strategiji nakon rata.

Rat je počeo 28. februara napadima SAD-a i Izraela na Iran, nakon čega je Teheran uzvratio napadima na Izrael i zemlje Zaliva u kojima se nalaze američke baze. Tramp je kao jedan od ciljeva rata naveo slabljenje iranskih nuklearnih kapaciteta.

Iran nema nuklearno oružje i tvrdi da je njegov program obogaćivanja uranijuma namijenjen mirnodopskim svrhama.

Nastavi čitati

Svijet

Lavrov poručio Zapadu “Ako Evropa napadne Rusiju, RAT ĆE BITI VEOMA KRATAK!”

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izrazio je danas nadu da su evropske zemlje čule njegovo upozorenje da bi, u slučaju napada Evrope na Rusiju, uslijedio “veoma kratak rat”.

U intervjuu na Prvom kanalu, Lavrov je rekao da su Evropljani tokom prethodnih 500 godina živjeli na račun drugih, navodeći kolonijalizam i ropstvo, kao i da je politika evropskih zemalja dovela do izbijanja dva svjetska rata.

On je podsjetio i na Napoleonovu i Hitlerovu invaziju na Rusiju, u kojima su, prema njegovim riječima, učestvovali predstavnici cele Evrope.

Lavrov je rekao da je “ideja o nanošenju strateškog poraza Rusiji” i dalje u središtu, kako je naveo, težnji Zapada prema Ruskoj Federaciji.

Govoreći o situaciji u Ukrajini, Lavrov je rekao da za Rusiju rješavanje sukoba podrazumijeva ispunjavanje zadataka koje je Moskva postavila na početku specijalne vojne operacije i uklanjanje, kako je naveo, “osnovnih uzroka krize”.

On je, takođe, optužio ukrajinske vlasti da su “jedini režim na svijetu koji je zabranio čitav jedan jezik”, tvrdeći da je ruski jezik u Ukrajini zakonski ograničen od 2017. godine.

Lavrov je ocijenio i da evropske zemlje žele da na vlasti u Ukrajini zadrže, kako je rekao, “otvoreno nacistički i rusofobni režim” i da razmatraju planove za razmještanje određenih snaga na teritoriji pod kontrolom ukrajinskih vlasti. Međunarodni festival mladih održava se od 11. do 17. septembra u Jekaterinburgu.

Nastavi čitati

Svijet

BERLIN POVLAČI RADIKALAN POTEZ! Pooštrene kontrole i zabrane u borbi PROTIV ISLAMISTIČKOG TERORIZMA!

Njemačka savezna vlada planira pooštravanje krivičnog zakonodavstva u borbi protiv islamističkog terorizma, uključujući uvođenje strožih kazni za posebno opasne napade nožem, češću upotrebu elektronskih narukvica za nadzor osumnjičenih terorista i proširenje krivičnih djela povezanih sa propagandom Islamske države.

Prema planu, za posebno opasne tjelesne povrede počinjene nožem ili drugim opasnim oruđem, kada je ugrožen nečiji život ili prijeti teško oštećenje zdravlja, predviđena je minimalna kazna zatvora od godinu dana.

Planirano je i redovnije korišćenje elektronskih narukvica za nadzor islamističkih ekstremista.

Prilikom odlučivanja o uslovnom puštanju na slobodu, sudovi bi ubuduće izričito trebalo da uzimaju u obzir interes javnosti za bezbjednost kod kazni zatvora od najmanje šest mjeseci.

Predviđene su i izmjene u krivičnom pravu maloljetnika, kako bi se preciziralo da je, kada se ono primjenjuje na mlade punoljetne osobe, potrebno posebno obrazloženje.

Krivično djelo širenja propagande Islamske države biće prošireno, a biće uvedeno i novo krivično djelo koje se odnosi na prikupljanje novca za tu organizaciju.

Hubig je rekla da je “brutalni napad na berlinski CSD” još jednom pokazao da je islamistički terorizam “zaista ozbiljna prijetnja”.

U napadu na paradu povodom Dana Kristofer ulice u berlinskom parku Tirgarten, islamistički motivisani napadač Abdul Balut automobilom je uletio u masu, pri čemu je jedna žena ubijena, a najmanje 31 osoba teško povrijeđena.

Balut (21), kojeg su vlasti već poznavale kao radikalnog islamistu, ubijen je u pokušaju hapšenja dan nakon napada.

Nastavi čitati

Aktuelno