Connect with us

Svijet

AMERIČKE FEDERALNE REZERVE u minusu 114 milijardi dolara

Američka centralna banka, Federalne rezerve (FED), prijavile su gubitak od 114 milijardi dolara za 2023. godinu, piše ekonomista iz tink tanka “Heritidž faundejšen” Piter Sent Onž.

Ova cifra se navodi u izvještaju FED-a o svom prošlogodišnjem poslovanju, a za čiju istinitost odgovara sâm FED i koji ne podleže provjeri sa strane, napominje američki ekonomista.

Ovo je potpuno nepoznata teritorija za američku centralnu banku, navodi Sent Onž, istakavši da FED nikada nije poslovao u minusu do 2022. godine.

Američki ekonomista tvrdi da se najveći dio gubitaka koje je FED prijavio za 2023. godinu može pripisati “štampanju triliona dolara za finansiranje zaključavanja za vrijeme kovida”, kao i tome što je američka centralna banka kupila “obveznice – uglavnom državni dug” u vrijednosti od više “biliona dolara”.

Kada je američka centralna banka podigla kamatne stope kako bi ugušila inflaciju, navodi Sent Onž, “hrpa obveznica u vrijednosti od devet biliona dolara počela je strmoglavo da gubi vrijednost”.

Neostvareni gubici FED-a u vidu obveznica koje su izgubile vrijednost, a koje još nisu došle na red za prodaju, procijenjuju se na više od bilion dolara, dodaje američki ekonomista.

Šta će biti dalje
Iako Sent Onž smatra da se posljedice neće ispoljiti u bliskoj budućnosti zato što “FED, ako se nađe u nezgodi, može samo da štampa novac, pretvarajući ga u inflaciju”, američki ekonomista navodi da “dugoročno, međutim, svaki peni koji FED izgubi ide na račun poreskih obveznika”.

Razlog za to je što prethodno ostvarivani prihodi (remittances), koji su “iznosili u prosjeku oko 80 milijardi godišnje” i slivali se u državni budžet, sada izostaju.

Sent Onž smatra da su navedeni gubici samo početak.

“Zapravo, oni će nastaviti da rastu sve dok se kamatne stope drastično ne smanje. To će se dogoditi samo u teškoj recesiji – što znači još više biliona duga”, zaključuje on, a prenosi RT Balkan.

Related Topics:

Svijet

NOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a

Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u dodatnim evropskim državama članicama NATO saveza.

SAD razmatraju da li da rasporede nuklearno oružje u dodatnim evropskim državama iz NATO saveza, piše “Financial Times”.

Američki zvaničnici su nagovijestili da su otvoreni za dodatno raspoređivanje atomskog naoružanja izvan postojećih šest zemalja u kojima se nalaze nuklearni bombarderi, piše list pozivajući se na tri osobe upućene u razgovore.

Taj potez bi uključivao više zemalja koje će ugostiti američke letjelice sa dvostrukom sposobnošću, koje su u stanju da izvrše nuklearne napade, navodi list, uz upozorenje da sporazum o proširenju američkog nuklearnog raspoređivanja nije potvrđen.

Zemlje na istočnom krilu NATO saveza, uključujući Poljsku i pojedine baltičke države, zainteresovane su za potencijalno ugošćavanje baza sa nuklearnim bombarderima, piše list i dodaje da se unutar Alijanse vodi diskusija o ovom pitanju.

Šef političkog odjeljenja Pentagona Elbridž Kolbi ranije je javno rekao da će SAD nastaviti da koriste svoje nuklearno oružje za zaštitu članica NATO-a, iako evropski saveznici preuzimaju vođstvo nad konvencionalnim snagama.

Nastavi čitati

Svijet

METEOROLOZI UPOZORILI NA SNAŽAN El NINJO: Prijeti rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda

Svjetska meteorološka agencija /SMO/ prognozirala je umjeren ili vjerovatno jak vremenski fenomen “El Ninjo”, koji bi u narednim mjesecima mogao da poveća globalnu temperaturu i rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda.

“El Ninjo” je periodično zagrijavanje površinske temperature mora u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, koje obično traje između devet i 12 meseci, prema meteorološkoj agenciji UN.

SMO je saopštila da tople vode okeana podstiču razvoj El Ninja i predviđa natprosječnu temperaturu u većini dijelova svijeta od juna do avgusta.

U izvještaju se navodi da će El Ninjo vjerovatno trajati do novembra.

“Moramo da se pripremimo za potencijalno jak događaj `El Ninjo`, koji će pogoršati sušu i obilne padavine i povećati rizik od toplotnih talasa kako na kopnu tako i u okeanu”, izjavila je generalni sekretar SMO Seleste Saulo.

Ona je dodala da je prethodni “El Ninjo” doprinio da 2024. godina bude najtoplija u istoriji od kada se vrše mjerenja.

Poznato je da ovaj vremenski obrazac remeti regionalnu klimu i potencijalno dovodi do povećanja količine padavina u Južnoj Americi, južnom dijelu SAD, dijelovima Roga Afrike i centralne Azije, dok izaziva sušu u Australiji, centralnoj Americi, Indoneziji i dijelovima južne Azije.

Takođe može da ima efekat zagrijavanja na globalnu klimu i podsticanja uragana u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, navodi SMO.

Nastavi čitati

Svijet

GLOBALNO ZAGRIJAVANJE DONOSI NOVU OPASNOST: Stručnjaci upozoravaju na sve razornije vremenske nepogode

Klimatske promjene i globalno zagrijavanje mogli bi da dovedu do češće pojave krupnog grada, upozoravaju naučnici, navodeći da bi posljedice po infrastrukturu, vozila i usjeve mogle biti sve ozbiljnije.

Suše, poplave, topljenje glečera… Posljedice klimatskih promjena vidljive su iz godine u godinu, a stručnjaci sada upozoravaju na još jednu koja bi mogla da stvori još veće probleme. Naime, globalno zagrijavanje će vjerovatno dovesti do formiranja većih gradnih zrna koja mogu prouzrokovati štetu na vozilima i infrastrukturi.

Kako ističe Euronews, klimatske promjene izazvane ljudskom aktivnošću, prije svega sagorijevanjem fosilnih goriva, stvaraju nestabilniji vazduh i pogoduju formiranju grada i jakih oluja.

Prema studiji objavljenoj u naučnom časopisu Nature, broj slučajeva grada sa zrnima većim od velikog klikera povećaće se između 38 i 47 procenata do kraja vijeka. Istovremeno, broj oluja koje proizvode manji grad smanjiće se za četiri do osam procenata, javlja Večernji.

“Posljednjih godina viđamo rekordne količine grada. To me izuzetno zabrinjava jer zapravo ne gradimo našu sredinu tako da bude otporna na grad. Na primjer, takvi rizici uglavnom nisu uključeni u standarde projektovanja kuća u SAD, ili u većem dijelu svijeta”, rekao je koautor studije Džon Alen, profesor meteorologije na Centralnom univerzitetu u Mičigenu i dodao:

“U toplijoj atmosferi ima više vodene pare, a to povećava količinu raspoložive energije u atmosferi, pa postoje jače uzlazne struje. To dovodi do više grmljavina sa uzlaznim strujama dovoljno jakim da formiraju grad”, objašnjava Alen.

S druge strane, topliji vazduh može da otopi manje zrna grada, što bi moglo dovesti do manjeg broja gradonosnih oluja u tropskim predijelima.

U Evropi, gradne oluje su među najrazornijim vremenskim pojavama, uzrokujući ekonomske gubitke širom kontinenta. Andreas Prajn, klimatolog sa ETH Ciriha, kaže da manja zrna grada mogu prouzrokovati značajnu štetu usjevima, ali zrna grada veća od oko pet centimetara mogu oštetiti vozila, krovove, solarne panele itd.

Nastavi čitati

Aktuelno