Connect with us

Svijet

Američki državni sekretar PRIZNAO! “Ukrajina NE MOŽE pobijediti Rusiju, mi finansiramo ljudsku patnju”

Ukrajina je vraćena 100 godina unazad; njen energetski sistem je uništen. Ko će platiti da se sve to obnovi? Mnogi su Ukrajinci napustili Ukrajinu i sada žive u drugim zemljama. Možda se nikad neće vratiti. Mislim, to je ukrajinska budućnost i u tom smislu ona je u opasnosti – rekao je novi državni sekretar SAD-a, Marko Rubio.

U intervjuu koji je dao poznatoj američkoj novinarki Megin Keli – što je ujedno bio i njegov prvi veći razgovor za medije nakon što je postao šef Stejt Departmenta – Rubio je optužio prethodnog američkog predsjednika Džoa Bajdena i njegovu administraciju da su namjerno stvarali lažni utisak kako Ukrajina može potpuno poraziti Rusiju i vratiti granice na stanje iz 2014. godine.

“Nepošteno je bilo to što smo nekako naveli ljude da vjeruju kako će Ukrajina biti u stanju ne samo poraziti Rusiju, već i uništiti ih, vratiti sve skroz nazad na način na koji je svijet izgledao 2012. ili 2014., prije nego što su Rusi uzeli Krim. A posljedica toga je da finansiramo dugotrajni zastoj, u kojem se ljudska patnja nastavlja”, rekao je Rubio.

Novi državni sekretar SAD-a utvrdio je da svijest o uzaludnosti daljeg finansiranja rata raste u čitavom američkom političkom spektru, naglasivši kako su sada i u Demokratskoj stranci svjesni da se rat odvija nepovoljno po Ukrajinu i da se ne radi samo o zastoju, već i o tome da Ukrajina postupno ostaje bez teritorija i biva sve razorenija.

“I mislim da bi čak i sve veći broj demokrata sada priznao da je ono što smo finansirali zastoj, dugotrajni sukob, a možda čak i gore od toga – situacija u kojoj se Ukrajina postepeno uništava i gubi sve više teritorija. Dakle, ovaj sukob treba okončati”, poručio je Rubio, pozvavši na što brže pregovore, uz nužne ustupke s obje strane.

Riječi novog šefa Stejt Departmenta svakako označavaju bitnu promjenu stava američke politike u odnosu na ukrajinski rat. Dosadašnja mantra da će se Ukrajinu podržavati “koliko god bude potrebno” nasukala se na terensku realnost, u kojoj ruska vojska sporo, ali postojano napreduje na svim dijelovima fronta.

Tri godine finansiranja rata nije donijelo željeni rezultat u vidu strateškog poraza Rusije. Niko više ne vjeruje da je ukrajinske granice moguće vratiti na stanje iz 2022., a kamoli na stanje iz 1991. godine, pa nova administracija u Vašingtonu sada mijenja kurs. Vrijeme je za pregovore.

Slična promjena kursa događa se i u ukrajinskom društvu. Prema istraživanju ukrajinskog instituta Socis u Kijevu – sprovedenom u decembru – dio građana Ukrajine koji žele nastavak borbe sve do povratka granica iz 1991. pao je ispod 15 odsto (14,7), iako je još lani u februaru iznosio respektabilnih 34 odsto.

Nasuprot tome, dio onih koji podržavaju mirovne pregovore s Rusijom prvi put je prešao 50 odsto (50.6), što je znatan skok u odnosu na prošli februar, kad je pregovore podržavalo 36 odsto ljudi.

Vidimo da je u istraživanju od prošlog februara broj Ukrajinaca koji su željeli “rat do granica iz 1991.” bio otprilike jednak broju onih koji su željeli pregovore, odnosno i jednih i drugih je bilo negdje po trećinu – 34 prema 36 odsto – dok je u decembru broj “mirovnjaka” više nego trostruko nadmašio broj “ratnika”: 51 prema 15 odsto. Ljudi su se umorili od rata i ratne sreće koja ide na stranu neprijatelja.

Podsjetimo, nakon što je novi predsjednik SAD-a Donald Tramp u kampanji bombastično najavljivao da će ukrajinski rat okončati “u prva 24 sata mandata”, sada je svom posebnom izaslaniku za Ukrajinu, penzionisanom generalu Kitu Kelogu, dao rok od 100 dana za realizaciju pregovora, prenosi “Slobodna Dalmacija“.

Svijet

RUSKI UDAR NA KIJEV: Najmanje četiri osobe poginule

U ruskim napadima na Kijev tokom noći najmanje četiri osobe su poginule, a 20 je povrijeđeno i pričinjena je veća materijalna šteta na energetskoj i željezničkoj infrastrukturi, saopštile su ukrajinske vlasti.

Gradonačelnik ukrajinske prestonice Vitalij Kličko rekao je da je 16 povređenih hospitalizovano.

Potraga i spasilačke operacije su u toku na nekoliko lokacija.

Požari su izbili u više okruga Kijeva nakon što su pali ostaci neprijateljskih dronova, prenosi Ukrinform.

U gradu je zbog posljedica ruskog udara 2.167 porodica na lijevoj obali Dnjepra ostalo bez struje, prema saopštenju komunalnih službi, navodi portal.

Rusko granatiranje je oštetilo pruge u Kijevskoj oblasti, a određeni broj vozova preusmjeren je na rezervnu rutu, saopštile su ukrajinske vlasti.

“Radovi na obnovi metro pruga oštećenih zbog neprijateljskog napada trajaće 24 sata”, saopštio je gradonačelnik Kijeva.

Tokom noći širom Ukrajine proglašena je vazdušna uzbuna zbog prijetnje od ruskih raketa i udarnih dronova.

Eksplozije su zabilježene u Kijevu, Ternopolju , Hmeljničkoj oblasti, Lavovu i Lucku, prenosi Tanjug

Nastavi čitati

Svijet

KOJE ZEMLJE EVROPE SU NAJVIŠE POGOĐENE SUŠOM? Već zabilježeno rekordno toplo proljeće

Poljoprivreda i hidroenergija bi mogle da se nađu u velikim problemima jer se suša u Evropi nastavlja. Više od 40 odsto Evrope je trenutno pogođeno nekom vrstom suše, otkrivaju najnoviji podaci.

Dijelovi jugoistočne Španije, Kipra, Grčke i područje jugoistočnog Balkana nalaze se pod najvišim stepenom “uzbune”, stoji u izvještaju Evropske opservatorije za sušu (EDO) za period od 11. do 20. maja.

Ali upozorenje na sušu je takođe na snazi u velikim dijelovima sjeverne i istočne Evrope, nakon rekordno toplog i sušnog proljeća, uzrokovanog klimatskim uslovima.

Mart je bio najtopliji u istoriji mjerenja u Evropi, a pojedine zemlje su zabilježile i najsušniji mart do sada, izvijestila je ranije evropska služba Kopernikus (C3S).

Uzbune na sušu u turističkim destinacijama
Ukupno, 1,6 odsto teritorije 27 zemalja EU (bez Madeire, Azora i Kanarskih ostrva), uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, nalazi se pod uzbunom. Prema klasifikaciji EDO, to znači da vegetacija pokazuje znakove stresa, zemljište je bez vlage, što već predstavlja upozorenje, a količina padavina je manja od uobičajene.

Situacija je posebno teška u nekim mediteranskim destinacijama popularnim među turistima, poput grčkih ostrva Santorinija i Mikonosa. Tamo se voda doprema iz Atine ili se prečišćava desalinizacijom kako bi se popunili bazeni i obezbijedili tuševi.

Prekomjerni turizam dodatno pogoršava problem.

“Turistički sektor nije održiv i nema nikakvog planiranja. To dovodi do ogromne letnje potrošnje vode”, izjavio je za Skaj njuz prof Nikitas Milopulos, stručnjak za upravljanje vodnim resursima sa Univerziteta u Tesaliji.

Međutim, dodaje, poljoprivreda je još veći potrošač vode, što je dodatno pogoršano rasipanjem i nedostatkom efikasnih politika.

Poljoprivreda u problemu
Upozorenja na sušu brzo se šire širom Ukrajine i susjednih zemalja, utičući na useve i vegetaciju, upozorava EDO.

Ukrajina je jedna od evropskih zemalja koje se najbrže zagrijavaju, sa prosjekom od 2,7°C iznad vrijednosti u odnosu na period 1951-1980 u 2023. godini. Kao veliki izvoznik žitarica, suša u Ukrajini ima ozbiljne posljedice po globalno snabdijevanje hranom. Dijelovi Poljske i Slovačke takođe se bore sa sušom.

Upozorenja na sušu prisutna su i u zapadnoj, jugoistočnoj i centralnoj Turskoj, sjevernoj i zapadnoj Siriji, Libanu, Izraelu, Palestini, dijelovima Jordana, sjevernom Iraku, Iranu i Azerbejdžanu.

U sjevernoj Africi, upozorenja su prisutna već više od godinu dana.

Prema podacima EDO, na 39,6 odsto teritorije EU i Ujedinjenog Kraljevstva izdato je upozorenje na sušu.

Taj narandžasti pojas na mapi proteže se od Irske do sjevernih padina Alpa, preko Finske, juga Rusije i Turske.

Od 11. do 20. maja temperature su bile iznad sezonskog prosjeka na sjeveru Evrope.

Osim uticaja na poljoprivredu, strahuje se za hidroenergiju. Međunarodna asocijacija za hidroenergiju saopštila je da suša i intenzivne kiše, primer “klimatskog biča”, primoravaju elektrane da rade na ivici svojih tehničkih mogućnosti.

Globalno zagrijavanje pogoršava sušu u pojedinim delovima sveta, uključujući Mediteran. Naučnici iz mreže “World Weather Attribution” utvrdili su da je velika suša iz 2022. godine bila 20 puta vjerovatnija zbog klimatskih promjena.

Za proljeće 2025. biće potrebno vrijeme da se sprovede slična analiza, ali nema sumnje da klimatske promjene pogoršavaju suše povećanjem temperatura i promjenom obrazaca padavina, smatra Andrea Toreti, koordinator evropske i globalne opservatorije za suše iz programa Kopernikus.

“Regioni koji su ranije mogli da se oslone na kiše u toplijim sezonama kako bi nadoknadili manjak vode, više ne mogu da računaju na to u istoj meri. Danas je ta ravnoteža poremećena”, rekao je Toreti za Euronews.

(EUpravo zato/Euronews)

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN TVRDI “Većina Evropljana PROTIV ubrzanog pristupa Ukrajine EU”

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da većina Evropljana ne podržava ubrzan prijem Ukrajine u Evropsku uniju, kao ni slanje evropskog oružja i vojnika u rat, naglasivši da je rat između Rusije i Ukrajine postao “katalizator” kojim Brisel pokušava da preuzme sve više ovlašćenja.

Govoreći na plenarnoj sjednici Foruma mađarskih poslanika u Karpatskom basenu (KMKF), Orban je upozorio da Brisel koristi rat kao izgovor za centralizaciju moći i eliminaciju nacionalnih suvereniteta unutar EU, što je nazvao “institucionalnim pučem”, prenio je MTI.

Prema njegovim riječima, EU više nije legitimisana uspjesima, a umjesto toga pokušava da usmjeri pažnju javnosti ka sukobu sa Rusijom.

“Briselska ratna propaganda tvrdi da Rusija može da napadne EU ili čak NATO, i da to može da se spriječi samo preventivnim udarom. U njihovim glavama, rat u Ukrajini jeste taj udar. Ali to nije istina. Evropa može da bude zaštićena i bez nastavka rata”, rekao je Orban.

Premijer je dodao da aktuelni kurs Brisela vodi ka ukidanju suverenističkih elemenata unutar Unije, a da je Mađarska dužna da se suprotstavi tom procesu i jača antiratne inicijative širom Evrope.

Orban je istakao da su Mađari izvan granica prioritet nacionalne politike Mađarske, ali i da zemlja teži dobrim odnosima sa susjedima.

On je upozorio da političke snage koje su neprijateljski nastrojene prema Mađarima ne mogu da računaju na njihovu podršku na evropskoj sceni.

Nastavi čitati

Aktuelno